Marcos 12
YAI GUMAN GUNOM KAM (CJV) vs AAI
1 Ena kakom tei Yesu ka eke dere epe di erome. “Yai ta kan wain mukom woire kira si suna dere te kan mukom bire dai duwainga akaiyom beiro te yai moko fure kiapam bengua ikom keme. Mora bengua ena ari tai woingua kiapam beiro kongo towainga yokamai erere man bam ta fume.
1 Imaibo Jesu oroubonamaim sabuw i’obaiyih eo, “Orot ana masaw bo ai ro’on tanum fur ear ituwafut, naatu wine bunubunuw ana hub bai, kaifenayan ana bar wowab sawar naatu sabuw afa tubunih hima masaw hikaif, masaw matuwan bainanawanamih in.
2 Ena mukom koingua kakom ungoro tai woinga kapakom yai ‘Kan mukom woika mukom suwo koropane inaiye,’ dire ena nuwiyom kokonan gan awi kiapam ari moingi tei dongoro
2 Grape iyamur bairuhin ana veya, ana akir orot iyafar na masaw kaifenayah biyah tit ibo aunowan bairuhin isan.
3 ena u fuka dungoro kiapam ari yokamai akire sire bei niki de tere kan mukom tekeingoro yo inako dero fume.
3 Baise masaw kaifenayah akir orot hibai hirab uman en hiyafar matabir in.
4 Ena kapakom yai nuwi kokonan gan ta awi dongoro fungoro yokama birom kupa sire tai niki ori wom dongua bei teingoro
4 Naatu masaw matuwan ibanak akir orot ta iyafar maiye na. Masaw kaifenayah akir orot hibai ukwarin hitut hi’a’afiy erebiya’ohow matabir.
5 ena kapakom yai gan ta tokoi awi dongoro kiapam yokamai si goime. Te yaromi munmane epe wom beiro ewi domba yokamai suwo koropane kupa eire te suwo koropane ei goime.
5 Masaw matuwan akir orot tabo iyafar maiye nan hibai hirab morob, naatu akir wairafih moumurih maiyow biyafarih afa hibow hirouw afa hibow hi’asbunubunuw himorob.
6 Ena yai towane yo moingua yaromi kapakom wam moingoro dem miriyom mun fi tome. Ena yaromi ‘Kiapam ari na wanam a kenom bei towaro beime,’ dire okome awi domba
6 “Orot ta’imonamo ihamiy ma’am i masaw matuwan natun ana yabow akisinamo, uftoro’ot iyafar not eo, ‘Natu boro hinakakafiy.’
7 kiapam ari yokamai wam kanere ka di ipo ka dere ‘Yaromi wam karam moingua unguai si goire taromom i muruwo inapune,’ diro
7 “Baise masaw kaifenayah orot natun nan hi’itin taiyuwih hio, ‘Masaw matuwan natunaban iti, kwana ta’asabun, saise sawar tanab it ninowat.’
8 akore si goire yono ire tai woingi mena tei ma deime.
8 Imih himisir kek hibai hirab morob naatu biyan hibai hisaroun masaw ufunane ra’iy.
9 Ena kan mukom woinga kapakom yaromi tora bei erowame? Yaromi uro kiapam ari yokamai ei goiro tai woingi ari ‘Tokoi kiapam beiyo!’ di erowame.
9 “Masaw matuwan iti tur nanonowar boro mi’itube nasinaf? Orot boro nan masaw kaifenayah nabow narouw hinamorob naatu masaw boro nab sabuw afa nitih hinama hinakaif.
10 Te ne yokamai Yai Gumam kam mapunom komari boingua mora kereime. Kam mapunom i epe dume,
10 Buk iti na’atube hikikirum kwaiyab kwa’itin,
11 Ari Wanopanom epe bengua iran nonon kanere fi iwa dopune.
11 Iti i Regah sinaf matar
12 Dungoro ari yokamai ka i fingai “Yaromi ka eke dere dire no kanom ka sume,” dire ena “Kan si towapune,” dimba kuku boi moinga ariyoma kurinom fire ena ma de tere fime.
12 Basit Jew ukwarih hikok Jesu hitab hitarab, anayabin iti oroubon eo’o ana naniyan hibaib i isah eo, baise rou’ay gagamin isan hibir, imih Jesu hihamiy in.
13 Ena okome ari Feresi yokamai suwo te Eroti gama yokamai suwo “Ne yokamai fure bei moingoro yaromi kam duwangua faikename,” dire ewi Yesu moingui tei deingoro
13 Pharisee afa naatu Herod ana kou’ay sabuw afa auman hiyafarih hin Jesu biyan hitit baibatemaim baikubibiruwin isan.
14 ena yokamai u moingui tei ure “Ka nuwi si norenga yai yo, ne mapunom yo tongua yai nokapu moine. No mora kanupunga ne ‘Na ka duwaika ari tora di firaime?’ di fikenga ne ka kawom towane dine. Te ne ‘Yaromi yai ori bo gawo moime?’ di fikenba ne Yai Gumam kam mapunom kawom ka nuwi si erene. Ena iran ari wanopanom yai ori Sisa kongo takis towapunga i faimbo faikeme?
14 Hina biyan hitit naatu hio, “Bai’obaiyenayan aki aso’ob o abisa kuo’o i turobe, sabuw abisa tisisinaf isan men kunotanot, naatu sabuw hai not o men kui’itin, baise turobe God ana kok abisa sabuw kubi’obaiyih. Kuo anowar Caesar isan kabay ana bibaiyan boro ata ofafar ana astu’ub ai en?
15 No kongo takis towapunbo tekenapunbo?” diro mina wako teingoro ena Yesu yokamai kasu dinga mapunom fire “Ne yokamai ta bengoro ka kea si narowaro beime? Kongo mukom ta ire ure opom di nareiyo! Kanaiye,” di erongoro
15 Imih kabay anayai ai en?” Baise Jesu hai baifuwen itin naatu eo, “Aisim ayu kwabikubibiruwu? Kabay kwabai kwana kwai’obaiyu aitin.”
16 kongo mukom ta ire wingoro “Eramom kuiam dume? Te eramom kam boi eime?” diro mina wako erongoro yokamai “Ari wanopanom Sisa kuiam te kam munom boi eime,” di teingoro
16 Kabay hibai hina hitin naatu ibatiyih, “Yait ana yumat naatu wabin?”
17 ena “Ne yokamai ari wanopanom Sisa tarom i nen teiyo! Te Yai Gumam tarom nen teiyo!” dungoro ari yokamai inokore unanan eime.
17 Imaibo Jesu iuwih eo, “Abisa Caesar nowan Caesar kwanitin, abisa God nowan God kwanitin.”
18 Ena ari Sarusi yokamai Yesu moingui tei wime. Yokamai “Ari goiro tokoi arekenaime,” di fime. Ena yokamai ure
18 Imaibo Sadducee morobone misir maiye isan men tibitumatum hina Jesu biyan hitit hibatiy.
19 “Ka kirawa sungua yai yo, Mose yaromi koma munom epe boi norome, ‘Yai auwom opai kau emba gan kui eikere gorangua iran emerom auwom efem biyai ire gan kui eire auwom kam ename,’ epe boi norome.
19 “Bai’obaiyenayan Moses aki isai ofafar iti kirum, ‘Orot natabin natun en namomorob na’at, kwafur i boro orot ta ni’aawan saise kek hinatufuw tuwah momorob efanin.’
20 Ena koma yai ta wama emeroma auwoma okonom koro muruwo koro surai kui engoro ena karam yai opai ire gan kui eikere goingoro
20 Imih marasika orot ain uf nah etei seven hima’am, basit orot ain tabin natun en morob.
21 ena emerom sunari auwom karam efem biyai ire epe wom gan kui eikere goime. Te emerom sunari ta ama epe wom beme.
21 Naatu orot ufunamaim tuwah ana kwafur i’aawan, ibo na’atube kek en morob. Ef ta’imon matar orot founamaim,
22 Ena epe wom bei fure emerom auwom okonom koro muruwo koro surai opai towane ire gan kui eikere yo goime. Ena okome opai ama goime.
22 naatu etei’imak nah seven babin hi’aawan aurih kek en himumurub, uftoro’ot babin morob.
23 Ena yokamai muruwo opai towane inga iran ari arowainga kakom oparomi eramom efem biyai morame?” diro mina wako teingoro
23 Morobone hina mimisir ana veya babin i boro orot menatan ni’aawan? Anayabin nah seven etei babin ta’imon hi’aawan.”
24 ena Yesu ka epe di erome, “Ne yokamai Yai Gumam yoporam boingua te ka mapunom boingua fikeinga ena ne yokamai ka di nareinga i faikeme.
24 Jesu iyafutih eo, “Kwa i anot hikwaris! Anayabin kwa Buk Atamanin hikikirum men kwaiyab naatu God ana fair auman men kwaso’ob?
25 Goinga yokamai okome arowainga yai opai ikenaime. Te ari opai yai ta tekenaime. Yai Gumam nuwi kokonan gan yokamai moingamere epe daire moraime.
25 Morobone misir maiye ufunamaim tabin men ema’am, sabuw etei boro mar ana tounamatar na’atube hinama.
26 Ena ne yokamai ari arowainga kam dinga ne mora kereingai Mose eri gawo munomdi e dongua dongui koi Yai Gumam i epe di tome, ‘Na Aparam yaromi te Aisaki yaromi te Yakopo yaromi Yai Gumanom moiye,’ di tome.
26 Naatu morobone misir maiye isan Moses ana buk kutor wairaf ea’arah isan nati’imaim kikirum kwaiyab kwa’itin? God iti na’atube eo, ‘Ayu i Abraham ana God, Isaac ana God naatu Jacob ana God.’
27 Ena Aparam te Aisaki te Yakopo yokamai komari mangi goimba epena yokamai kamundi yokori moingoro ena Yai Gumam ‘Na yokamai Yai Gumanom moiye,’ dume. Yai Gumam i ari yokori moinga yokamai Yai Gumanom moime. Ne yokamai ka di nareinga i kawom faikeme,” Yesu epe di erome.
27 I men murubih hai Godamih, baise yawasih hai God, kwa i anababatun ef kwasa’ir!”
28 Ena Yura ka di guwo dungua nuwi si erongua yai ta ure yokamai Yesu gere ka di ipo ka deinga fire te Yesu ka mokom bairo nokapu di erongua iran “Yae, Yai Gumam ka di guwo dungua kam tora u koma fume?” diro mina wako tongoro
28 Ofafar bai’ubaiyenayan ta nati’imaim ma tur nonowar Jesu tur gewasin Sadducee biya’afut itin, na Jesu ibatiy. “Ofafar tur etei wanawanahimaim tur menatan i gagamin?”
29 ena “Ka i u koma epe fume, ‘Ne yokamai Isirae ari yo, ka i fiyo! Ari Wanopanom no Yai Gumanom yaromi towane moime.
29 Jesu iya’afut eo, “Ofafar tur gagamin i iti, kwananowar Israel sabuw, Regah ata God akisinamo ata Regah.
30 Ena iran ne yokamai denom minom te kuianom te nomanenom te yoporam boinga muruwo Ari Wanopanom Yai Gumanom mun fi teiyo!’ dume.
30 Regah a God isan iniyabow, dogor tutufin etei, ayub tutufin etei, a not tutufin etei naatu a fair tutufin etei.
31 Te ka koro oropo dunguai i epe ‘Ne yokamai nenen kuianom ganom fi nokapu de teingamere epe wom yai ta teina tei kei faingua yaromi ama fi nokapu de teiyo!’ dume. Ka birom surai i moko kori kire faingoro ka ta i sumuna iwe de tekename,” di tongoro
31 Naatu ofafar gagamin bairou’abin i iti, ‘taituwa isah iniyabow o taiyuw isa kubiyabow na’atube.’ Ofafar iti rou’ab i gagamih ofafar etei hinatabirih.”
32 “Ka nuwi si norenga yai yo, ne ka dingai fika faime. Ne ‘Yai Gumam yaromi towane moingoro Yai Gumam kapo ta moikeme,’ epe dinga kawom dine.
32 Orot eo, “Abisa kuo i turobe bai’obaiyenayan, Regah akisinamo i God men god afa.
33 Te no yokamai denom minom te inokore epunga te yoporam boipunga muruwo Yai Gumam mun fi tere te nonon ganom fi nokapu de topungamere epe wom yai ta teina tei kei faingua yaromi ama fi nokapu de towapunga ena iran kam surai dingai i moko kori kire faingoro te fi mun ei topunga te taikan muruwo gai topunga i iwe de tekenaime,” epe dungoro
33 Imih dogor tutufin etei, a not tutufin etei naatu a fair tutufin etei a God isan iniyabow naatu taituwa isah inabiyabow o isa kubiyabow na’atube, iti ofafar rou’ab i gagamih men for kwarouw sibor kwa’a’afusar na’atube naatu men sibor afa God isan kwaya’ay na’atube’emih.”
34 Yesu kanunguai yaromi ka nokapu dungoro ena Yesu “Ne Yai Gumam ari kiapanom bei erongua akaiyom teina tei une,” di tome. Ena ari yokamai kuriyom fire ka tokoi mina wako tekeime. Yesu “Yai Gumam awi dongua akire di norongua yai Mesia
34 Jesu orot ana baiya’afot i’itin i so’ob, iti orot i not wairafin, imih eo, “God ana aiwobomaim o men yokaika kuma’am.” Nati ufunamaim men yait ta Jesu isan baibat afa bow na ibaitiyimih.
35 Ena Yesu Yura ari fi mun ei teinga ikom moire ari ka nuwi si erere moiro “Ta bengoro ka di guwo dungua nuwi si ereinga ari yokamai ‘Mesia yaromi Dawiri gauwom moime,’ dime?
35 Jesu Tafaror Baremaim ma bi’obaibiyih basit ibatiyih, “Aisim Ofafar bai’obaiyenayah Keriso isan i David ana agirane na hirouw teo’o?
36 Yai Gumam Murom Sumuna Dawiri akire di tongoro nenen epe dume,
36 David Anun Kakafiyin biwan ana veya iti na’atube eorereb,
37 Te Dawiri nenen Mesia ‘Na ari wanopanam moime,’ di tongua iran ta bengoro Mesia Dawiri wam towane moime?” Yesu epe di erongoro ena ari kuku boinga yokamai ka i fire mun ori wom fi teime.
37 David taiyuwin Keriso isan i ana ‘Regah’ rouw eo, naatu mi’itube boro Keriso David ana agirane nan?”
38 Ena Yesu ka nuwi si erongua kakom tei “Ne yokamai ari ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai kan kenom beiyo! Yokamai gai arari nokapu wom fire waningai te maket akaiyom fingoro ari ekaninga mun kanere ‘Ne u deimio?’ dingoro yokamai mun fime.
38 Jesu ma bi’obaibiyih eo, “Mata toniwa’an Ofafar bai’obaiyenayah isah, i hai kok faifuw manimanih hina’osen hinaremor naatu ahar efanamaim sabuw merarayow hinitih,
39 Te ka di guwo dungua nuwi si ereinga yokamai fu ka nuwi si ereinga ikom fure akai nokapu tei ame dere moinga te yokamai fu kuku boire kopuna kei neinga akaiyom fure akai nokapu tei ama ame dere moinga
39 Kou’ay Baremaim urama’ama yayasairen i tebowabow naatu hiyuw ana veya efan gewasih tebowabow.
40 te fure opai werai ikinom te taikan muruwo kunei neinga te ‘Ari yokamai no kanaime,’ dire Yai Gumam ka make arari wom ei teinga mapunom epe muruwo mun fime. Okome Yai Gumam ari epe beinga yokamai ganom kipi karangua ori wom erowame,” Yesu epe dume.
40 Kwafukwafur baibin tifufuwih hai sawar tebowabow naatu hai itinin baigewasin isan yoyoban manimanih teyoyoyoban, imih hai baimakiy kakafin anababatun boro hinab!”
41 Ena Yesu Yura fi mun ei teinga ikom moiro fu kongo teinga akaiyom bunam koro tei furo kanunguai ari guwai gainom orinan ako neinga yokamai kongo mukom munmane ire ure teimba
41 Jesu Tafaror Bar ana kabay teya’ay sisibinamaim mare ma sabuw itih hai siwar hiya’ay. Sabuw totobuyoy wairafih kabay gagaminaka hiya.
42 opai werai ta kuwanom moingua oparomi kongo mukom gawo toka surai ire ure tome. Kongo mukom surai i kuku boire epemere kongo mukom gawo towane fuka dume.
42 Baise kwafur babin yababan wairafin na ana kabay gidigidih rou’ab tew wanawanan iwan ana fofonin one toea na’atube.
43 Yesu kanere gama yokamai unom boingoro wingoro “Na di ereiye, ‘Opai werai kuwanom moingua kongo mukom i tongua bei moiro ari muruwo kongo mukom teinga ime de eromie,’ epe di ereiye.
43 Jesu ana bai’ufununayah eaf ayuwih hina hai tur eowen eo, “Anababatun a tur ao’owen, iti kwafur babin ana siwar tew biwan i gagamin na’in sabuw etei hiya’iy natabirih.
44 Ari yokamai muruwo onam koro yo dungua korowo teimba opai werai guwai fai tekenguai sumuna suwom ta fai tonguamere Yai Gumam tero yowom moimie.” Yesu epe dume.
44 Afa hiya’aya i aurih karam turin hiyai turin hibotan, baise kwafur babin yababan wairafin abisa biyan ma’am etei’imak bai na yai.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.