Lucas 8

YAI GUMAN GUNOM KAM (CJV) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ena okome kakom Yesu furo iki birom ori gawo dungui dungui tei wan furo Yai Gumam ari kiapanom bei erowangua kam mapunom ari yai opai di mari de erongoro te gama yokamai okonom koro koro muruwo te kaunom koro surai Yesu wanongui tei ama wanime.
1 Veya bai’ab na’atube sasawar ufunamaim, Jesu ana bai’ufununayah nah 12 bairi hin bar awan, awan hirun hitit God ana aiwob isan Tur Gewasin binan hiremor.
2 Te opai gan koma kakom Yesu murom niki deinga denom minom ikai koi moi erongua yokamai ewi mena dongua yokamai Yesu wanongui tei ama wanime. Opai towane kam i epe: Maria oparomi Makarara akai tei kei faime. Koma oparomi dem miriyom murom niki dongua okonom koro muruwo te koro suwo moingoro Yesu ewi mena de tome.
2 Hinan wanawanahimaim, i baibin afa sawow yumatah ta ta hibow hima’am, naatu demon kakafih hitar gubih hima’am Jesu biyawasih auman bairi hin. Mary wabin ta Magdalin biyanamaim demon seven Jesu nunih hititit auman bairi hin.
3 Te opai ta kam i Yoana. Oparomi wiyom biyai Kusa yai ori Eroti guwai gaiyom kiapam bemie. Te opai ta kam i Susana. Te opai gan suwo koropane Yesu fungui tei ama fime. Te opai yokamai kongonom guwai gainom Yesu gama gere akire di ereingoro ama wanime.
3 Naatu Herod ana bowayan orot ukwarin wabin Chuza i aawan Joanna, Susanna, naatu baibin afa auman bairi hin. Naatu iti baibin hai kabayamaim Jesu ana bai’ufununayah bairi hibaisih hai bowabow wanawananamaim.
4 Ena kakom tei ari yai opai munmane wom iki birom ori koro koro dungui dungui fu Yesu moingui tei ure kuku boingoro ena Yesu ka ta eke dere epe di erome:
4 Sabuw rou’ay gagamin maiyow bar awan ta ta’ane hinan tafaram awan karatan, naatu Jesu oroubonamaim sabuw iuwih eo,
5 “Yai ta tai woi nongui tei kopuna ipom sikirowaro fungua furo sikirongoro ena kopuna ipom suwo ako konmori sungoro te ari ekire waningoro te suwo kapuka neimie.
5 “Ana veya ta orot ana ub tanumamih bow in ana me bifufubiy yanamaim tit, naatu ana ub ta ta asi’asiy ana veya ub afa i ef yanamaim hire, sabuw hina tafan hibat hiwas tatanen hin, naatu mamu hire hibow hi’aa.
6 Te kopuna ipom suwo ako kongo dungui tei sungua ena kopuna mokoro man nurom moikengua ena kopuna i giro goiro muruwo goimie.
6 Ub afa i to yanamaim hire, baise hikuboubunih hiyey ana maramaim veya re rarih etei himorob, anayabin me owasasin.
7 Te kopuna ipom suwo ako kan garom boingua mapunomdi tei sungua kan garom boingua te kopuna ama mokoro ena kan mokongua kopuna birongoro kou sumie.
7 Ub afa i kokor ro’oh wanawanahimaim hire, naatu hikuboubunih bairi hiyen, baise kokor hiyen sasa hai fafa’amaim ub gewasih hirouw.
8 Te kopuna ipom suwo ako mansinom nokapu dungui tei sungua ena kopuna mokoro mukom munmane wom koimie,” Yesu ka epe diro ena u boiro “Ari yokamai ka firaro kinanom koimia na ka dika i fiyo!” epe di erome.
8 Naatu ub afa i me gewasin yanamaim hire, hikuboubunih hiyen gewas hiw ai ta’ita’imon afe’eh ro’oro’oh etei 100 na’atube hiya.” Naatu Jesu ana tur yomaninamaim eo, “O yait tain nama’am na’at iti tur inanowar.”
9 Ena Yesu gama yokamai ka eke dongua mapunom mina wakore di teinga
9 Jesu ana bai’ufununayah hikok oroubon anayabin so’ob isan hina hibatiy.
10 ena Yesu “Yai Gumam ari kiapanom bei erongua kam eke dongua mapunom ne yokamai mora opom di eromba Yai Gumam ari yai opai suwo koropane ka eke dongua towane di erongua ena yokamai okonom murom tai kanimba kan kenom beiro kankeime. Te yokamai ka i fimba mapunom nomanenomdi fi kun daikeimie.
10 Baise Jesu iyafutih eo, “So’ob wa’iwa’irin God ana aiwob isan i God kwa it, baise sabuw afa isah i oroubonamaim ao, saise abisa bukamaim hikikirum niturobe, ‘Matah hinakubar hinanuw, baise boro men hina’itin, tainih nawayay tur hinanowar, baise boro men naniyan hinab.’”
11 Ena ka eke dongua mapunom i epe: Kopuna ipom i dunguamere Yai Gumam kam mapunom epe dume.
11 “Oroubon anayabin i iti. Ub i God ana tur gewasin.
12 Te kopuna ipom suwo ako konmori sungua i epemere ari ka mapunom finga te okome Satan uro ‘Yokamai fi ki si tekenainga ena Yai Gumam akire di erekenangoro nokapu moikenaime,’ diro ka i yokamai nomanenomdi tei dungua i bei dome.
12 Ub ef yanamaim hire’ere i sabuw God ana tur hinowar hibai, baise Demon Mowan na tur gewasin sabuw dogorohimaim bosair, anayabin Demon Mowan men ekokok sabuw tur gewasin hinanowar hinitumatum naatu yawas hinab.
13 Te kopuna ipom suwo ako kongo dungui tei sungua i epemere ari ka mapunom i finga yokamai ire mun fi teimba kopuna douranom mansinomdi kinguamere epe yokamai yoporam boikeime. Ena kakom suwo fi ki siro Satan ka kea eiro di erongua kakom tei yokamai Yai Gumam fi ki si tekere ako sime.
13 Ub afa to yan hire’ere, i sabuw God ana tur tenonowar ana maramaim i tibiyasisir, baise aurin an wairoron en, anayabin tur tenonowar ana veya boro hinitumitum naatu routobon nan nabubuwih ana veya boro mar ta’imon hinara’iy.
14 Te kopuna ipom suwo ako kan garom boingua mapunomdi sungua i epe ari ka mapunom fimba yokamai wan moinga tai ipun dongua te kongo mukom mangi tai ta ta mun fingoro ena tarom i yupui de eromie. Ena iran kuianom erowai tekengoro yokamai moingui tei mukom koikemie.
14 Ub afa kokor ro’on wanawanah hire’ere, i sabuw God ana tur tenonowar, baise iti tafaram ana yasisir, tafaram ana yababan, naatu tafaram ana sawar isah tenotanot kwanekwan; imih ro’oh etei tekokokor naatu men ta ebiyamur.
15 Te kopuna ipom suwo ako mansinom nokapu dungui tei sungua i epemere ari ka mapunom fire te nomanenomdi nokapu dungua te denom minomdi mun finga a ki sire mukom koingoro ena kuianom i erowai tomie. Na kanam eke dere dika mapunom i epe,” di eromie.
15 Baise ub me gewasin yan hire’ere, i sabuw iyab God ana Tur Gewasin hinowar dogoroh tutufin etei hibai, naatu nati tur isan hiten nowanowar tebowabow boro niw.
16 Ena Yesu ka ta di erome: “Yai ta kewa gairo kowi wako eikemie. Te yaromi kewa gaingua boi berere ama eikemie. Ma deiyo! Yaromi boi boromdi engoro ena ari iki ikai winga kewa keranom sungua kanime.
16 “Orot men yait ta ramef ito’ab noukwat wanawanan tarafut in, o gem babanamaim yai in to’abamih. Baise ana efanamaim sikof, saise sabuw boro ana marakawin hina’itin naatu kawin hinan bar hinarun.”
17 Ena epemere tai ta ta muruwo epena eke dero dungua okome u mari unamie. Te tai ta ta ari epena kou si einga okome u mari unangoro ari yokamai tarom i kanaimie.
17 “Anayabin abisa baibunuwenamaim inu’in, God boro nabotait nirerereb, naatu abisa hisakirafut inu’in, sum boro natakweb nan bebeyan marakawamaim natit.”
18 Ena ne yokamai ka fi kun daiyo! Yai Gumam bei moiro nenta tai ta ta ako nongua yaromi tai ta tokoi towamie. Te nenta tai ako nekemba yaromi ‘Na tai mora ako neye,’ epe di firangua Yai Gumam tarom i imari dero inamie,” Yesu epe di erome.
18 Imih tur iti kwanonowar i kwananowar gewas, anayabin orot yait isnubanub tur enonowar gewagewas, God boro dogoron nabotawiy tur moumurih na’in naniyah boro naso’ob. Baise orot yait tur isan men isnubanub enonowar, dogoron boro nahirafut naatu abisa kikimin ana notamaim ma enotanot auman God boro nabosair.”
19 Di erongoro ena kakom tei Yesu mam te emeroma yokamai u Yesu moingui tei wimba ari yai opai munmane ama kuku boinga iran mam emeroma yokamai Yesu moingui teina tei unaro beinga faikeme.
19 Jesu hinah naatu taitin itinamih hina, baise men karam boro hita run biyan hitatit, anayabin sabuw rou’ay gagamin na’in ef hifut.
20 Ena yai ta Yesu “Ne manum te emenuma ure mena arero moiro ‘Ne ekanapune,’ di moime,” di tongoro
20 Orot ta na Jesu biyan tit eo, “O hinat naatu taitit hina ufun tebatabat tekokok o hina’iti.”
21 ena Yesu “Ari yai opai Yai Gumam kam fire gore dinga yokamai na manam te emenama moimie,” epe di eromie.
21 Jesu sabuw etei nati hibatabat iuwih eo, “Sabuw iyab God ana tur hinowar tebobosiyasiyar, nati sabuw i ayu hinai naatu taitu.”
22 Ena aro kakom ta Yesu te gama gere nuwi kopare ta dungua mokore “Nonon yokamai nuwi dian bunamdi koro ipo napune,” diro fingoro
22 Ana veya ta Jesu ana bai’ufununayah bairi wa afe’en hiyen naatu iuwih, “Kwana boy tana rabon tanan harew kukuf rewan raunane tanayen.” Basit wa hinatait hitit,
23 nuwi kopare bu di nuwi boromdi fungoro Yesu wi faingoro te kamun kai ori wom nuwi boromdi tei siro ena nuwi ure si nuwi kopare boromdi tei engoro yokamai nuwi ikai de erowaro bemie.
23 rar hikutatar hirabon hin. Nati ana veya’amaim Jesu matan fot wa wanawanan inure inu’in naniyan meyemeye wowog batabat tafair tit kukuf yan re rabih, wa harew iwan hisiwisiw men karam.
24 Ena gama yokamai fure Yesu wiyom yaure “Kiapanom yaiyo, nonon goraro bepunie,” di teingoro ena yaromi arero kamun kai te nuwi ori kura kam di erongoro ena kamun kai sungua goungoro te nuwi meri meri tokoi wankeme.
24 Basit bai’ufununayah hina Jesu hibunibun hio, “Regah, Regah! Wa iu’unun tana morob!” Jesu misir wowog, yabat hairi kwararih iuwih, mar ta’imonamo nuwarob e’afuw.
25 Ena Yesu “Ne yokamai tora bengoro na fi kun dai narekeime?” epe di erongoro yokamai kuri fire inokore munmane eire ka di ipo ka dere “Yaromi eramom moime? Yaromi kamun kai te nuwi meri meri wanungua ka di erongua surai i yaromi giramdi gore dipire,” epe dime.
25 Imaibo ana bai’ufununayah ibatiyih, “Kwa a baitumatum i menamaim kwayai?”
26 Ena okome yokamai u koro Gerasin akai tei wime. Te Gariri ikinom akainom i nuwi bunam koro dungoro te Gerasin akai i koro dume.
26 Jesu ana bai’ufununayah bairi hiboy hirabon hin tafaram Gerasa imaim hitit, Galilee harew kukuf rewan raunane.
27 — ausente —
27 Jesu wa afe’enane dones yan bisure auman, orot ta nati bar merarane demon koun hiyen hiforatoun kwamur manin maiyow ana bar itumar, segar rah yahimaim, watu’umaim in ma reremor tit nan hairi hitar.
28 — ausente —
28 Naatu nuw Jesu i’itin ana veya nanamaim ra’iy rerey fanan aumetawat na’in iwow eo, “Jesu God auyomtoro’ot Natun, ayu isau boro abisa inasinafumih kunan? Abifefeyani men baimakiy initu!”
29 — ausente —
29 Iti na’atube eo, anayabin demon mowan orot baihamiyin titamih Jesu kwarartatab iu. Mar maumurih maiyow demon kakafih iti orot ana yawas etei hibi’a’afiy, an uman seinimaim ti’utan dibur baremaim tekaif tema’am, baise itukwar chain tituru’uru’um, tebonawiy ten arar yan imaim ema ereremor.
30 ena Yesu “Ne kanum daro!” diro mina wako tongoro ena murom niki deinga yokamai munmane yaromi dem miriyom ikai koi moinga “Na kanam i Munmane dume,” di tongoro
30 Jesu ibatiy eo, “O wab i mi’itube?” Orot iya’afut eo, “Ayu wabu i ‘Burut.’” Anayabin demon maumurih na’in iti orot wanawanan hirun hiforatoun hima’am.
31 te murom niki deingua yokamai bei moiro “Ne no yokamai nowi mansinom ori wom minom dunguari tei de norekeyo!” epe di teime.
31 Demon Jesu hifefeyan men hikok boro tiyafarih hitan Sou Awan Wanu’umin hitama.
32 Ena kapu non munmane kopu teina tei imin ne moingoro ena iran murom niki deinga yokamai “Ne no yokamai nowi dowanga no kapu non munmane moingi ikai koi napunie,” epe diro yana di teingoro ena Yesu “O” dume.
32 Naatu nati oyaw sisibinamaim i for burut hima hi’u’ufar, imih demon na for wanawanah run isan Jesu hifefeyan, naatu Jesu ana baibasit itih, iuwih hibihir hitit.
33 Ena murom niki deinga yokamai yai ma de tere kapu non moingi denom minomdi ikai koi fingoro ena non yokamai bu dire fu akai guwomdi furo nuwi dian ikai furo nuwi giranom wako murongoro goime.
33 Demon orot biyanane hitit i hinunuw hin for wanawanah hirun, naatu for burut hibatabat fan naiwan hinunuw hire hin harew kukuf yan hire etei hi’atomatom himorob.
34 Ena non yokamai kiapanom ari tai i kanere tongi fure ari yai opai iki birom ori tei moingai yokamai te akai koro koro koi moingai yokamai tarom bengua kam i di ereingoro
34 Naatu orot nati for hima’uten hima’am, abisa matar hi’itin, himisir hinunuw hin bar merar hitit, sabuw etei hai tur hi’owen. Naatu tur tasasar in sabuw afa bar merar gidigidihimaim hima’am auman hinowar.
35 ena ari yai opai tai i kanaro finga i u Yesu moingui tei uro kaninga yai murom niki deinga yokamai ma de teinga yaromi gai firo nomaneyom nokapu dungoro inokore nokapu ei firo Yesu kauwomdi tei ame de moingoro ena yokamai kanere kuri fime.
35 Sabuw abisa mamatar itinamih hitit hina Jesu biyan hititit, orot demon hiforatoun hima’am Jesu biyawas, i Jesu sisibinamaim mare, ukwarin ruboun ar bai us ma’am hi’itin hai bir ra’at.
36 Ena ari tai kaninga yokama Yesu murom niki deingua yaromi dem miriyom ikai koi moinga bei dongua kam wayom beire ari winga yokamai di ereingoro
36 Naatu sabuw afa orot demon hiforatoun hima’am Jesu mi’itube iyawas hi’i’itin sabuw afa hai tur hi’owen.
37 ena ari Gerasin akai koro koro moinga yokamai kuri ori wom fire Yesu “Ne no yokamai moipungi tei ma dere fo!” di teingoro ena nuwi kopare ta dungua mokoro inako dero naro bengoro
37 Naatu sabuw nati tafaram Gerasa wanawanan hima’ama, Jesu hiu tafaram itumar, anayabin hai bir ra’at, naatu Jesu re wa bai matabir maiye rabon.
38 te yai murom niki dongua bei de tongua yaromi “Na ne gere ama napune,” epe diro yana di tongoro te Yesu
38 Naatu Orot nati demon biyanamaim hititit Jesu ifefeyan hairi namih, baise Jesu eo, “O i abiyafari
39 “Nemane! Ne dere ikinumdi tei fure te Yai Gumam ne tai bei erongua kam i muruwo ari di ero!” di tere awi dongoro ena yaromi furo ari yai opai iki birom ori tei moinga yokamai Yesu tai bei tongua kam i muruwo di erome.
39 ina’intabir maiye a bar, abisa God isa sisinaf, i sabuw hai tur ina’owen.” Basit orot in bar merar run remor Jesu isan mi’itube sisinaf sabuw etei hai tur eowen.
40 Ena ari yai opai munmane akai ta “Yesu uname,” diro kiapam moinga yaromi ungoro mun fi teimie.
40 Jesu matabir rabon na harew kukuf rewan raunane yey ana maramaim, sabuw rou’ay gagamin na’in hitit ana merar hiyi, anayabin isan hima hikakaif natit.
41 Te yai ta ume. Yaromi kam i Yairusi. Yaromi Yura ari ka nuwi si ereinga ikom kiapam yai moime. Ena yaromi u Yesu moingui tei ure kauwomdi teina tei ako fairo “Ne na ikinamdi uwo!
41 Naatu Jew hai Kou’ay Bar kaifenayan orot wabin Jairus na Jesu nanamaim sun yowen ifefeyan, ana kok i mi’itube Jesu hairi hitan ana bar.
42 Na aponam towane wom toka moingua non ikiyom okonom koro koro muruwo te kaunom suwo i dongua ama i goraro bemie,” epe diro yana di tongoro ena Yesu fume. Te ari yai opai munmane irauro kei fime.
42 Anayabin i natun babitai ta’imonamo ana kwamur 12 na’atube i ana sawow ra’at momorob.
43 Te opai ta moime. Aro kakom kakom oparomi kapa kan derewo moingoro ena noniki okonom koro koro muruwo te kaunom suwo fume. Te nenta oparomi nupiyom bei nokapu de towainga moikeime.
43 Nati sabuw wanawanahimaim i babin ta ana faifuwamaim rara kakafin bota’ar ma’am kwamur etei 12 na’atube sawar, yawas isan kabay gagamin maiyow doket tubunih baiyawasin isan sinaf, baise men yait ta iyawasimih.
44 Ena oparomi Yesu mouwomdi teina uro okomdi Yesu gai suna fingua akongoro ena kakom tei kapa kan derewo moingua i giro goiro tokoi kungoro
44 Nati ana veya’amaim sabuw rau’ay hinan wanawanan babin na Jesu ufunane tit eof ana faifuw tainin butubun, naatu mar ta’imonamo rara kakafin nununuw nutanub.
45 ena Yesu “Eramom okom na ganamdi akome?” dungoro te ari muruwo “No beikepune. No beikepune,” dingoro te Pita yaromi “Kiapanom yaiyo, ari yai opai munmane wayapo de erere ne yupui suna de ereimie,” di tomba
45 Jesu naniyan tatam eo, “Yait ayu butubunu?”
46 Yesu “Na ‘Yoporanam boika suwo ma dero fumie,’ di fika ena nenta okom na ganam akomie,” dungoro
46 Baise Jesu eo, “Sabuw afa ayu hibutubunu. Anayabin hibubutubunu ana veya’amaim au fair titit naniyan atatam.”
47 ena oparomi epena “Na eke dowaika faikeme,” di fire ena iran gam nouro diro u teina tei uro kauwom gurom boiro gome dero ena ari yai opai munmane moinga okonom muromdi tei okom akongua kam diro “Na nupinam kene kene eire goumie,” di mari dongoro
47 Babin naniyan baib i yawas naatu men karam boro tibun, imih Jesu nanamaim an uman hi’oror auman tit sun yowen, sabuw etei matahimaim ana tur eowen aisim butubun, naatu bubutubun ana veya’amaim marta’imon yayawas auman ana tur eowen.
48 ena Yesu “Aponamyo, ne na fi kun dai narenga tokoi bei ereika nokapu funie. Ena Yai Gumam ne gere u towane firo!” epe di tome.
48 Imaibo, Jesu babin isan eo, “Natu a baitumatumamaim iyawas. Tufuwamaim ina remor inan.”
49 Te yaromi ka yo di moingoro yai ta kiapam yai ori ikom dere ure kiapam yai ka epe di tome: “Ne aponum kui enga goimie. Ena ka nuwi si norongua yai gam kipi kokonan tekeyo!” epe di tomba
49 Jesu iti na’at bat eo auman, Kou’ay Bar ana bonawiyen orot ana barene kob hina hitit hio, “Jairus o natu babitai i morob, imih men bai’obaiyenayan nawiyin airi na isan inanotamih.”
50 Yesu ka dunguai firo kiapam yai ka mokom bairo “Ne kuri fikeyo! Ne na towane fi ki si naro! Ena ne aponum tokoi nokapu morame,” epe di tome.
50 Iti na’at hibat hio Jesu nowar, naatu Jairus isan eo, “Men inabir, baise initumatum natu babitai boro nayawas.”
51 Ena Yesu kiapam yai ikom tei furo ari yai opai “Nemane,” di erongoro iki ikai kime. Yaromi Pita te Yoane te Yemesi te ama i nem mam yokamai towane iki ikai fingoro
51 Naatu hina bar hititit ana veya’amaim, sabuw etei eotanih ufun hibat, i Peter, John, James, naatu kek hinah tamah akisihimo iuwih bairi bar wanawanan hirun.
52 te ari yai opai muruwo gan i kaiyom mei moingoro mei moingoro mei moingoro te Yesu bei moiro “Ne yokama kai meikeiyo! Ama i goikemba yo wi faimie,” epe di erongoro
52 Sabuw etei kek momorob isan hiyababan hima hirererey, Jesu iuwih eo, “Men kwanarerey, kek i matan fot inu’in, men morobomih.”
53 te yokamai wia goi tere “Ama i mora goimie,” di fimie.
53 Sabuw etei Jesu eo i bai’iyab na’atube imih himarib. Anayabin i matah yan kek morob hi’itin hiso’ob.
54 Te Yesu ama goingua i okom akore ka ori diro “Amayo, ne ariyo!” di tongoro
54 Baise Jesu na kek uman bai, eaf eo, “Babitai, kumisir!”
55 ena ama kuiam tokoi inako dero moingui tei ungoro ena kene kene eiro gan i arongoro ena Yesu “Ne yokamai kua kopuna ta teiyo!” di erome.
55 Babitai ayubin matabir na wanawanan run, mar ta’imon yawas misir mare ma. Imaibo Jesu kek bay baitin aa isan hinah tamah iuwih.
56 Te ama nem mam surai ganom nouro dipikoro ena “Na tai beika i ne surai ari nenta di erekeiyo!” di erome.
56 Kek hinah tamah hifofofor men kafaita, baise Jesu eofafarih eo, “Abis matar kwa’i’itin men orot babin ta ana tur kwana’owenamih.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.