Lucas 13

YAI GUMAN GUNOM KAM (CJV) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ena Yesu ka di erongua kakom tei ari suwo moire “Yae, Gariri ari yokamai fure non sipsip Yai Gumam fi mun ei teinga kakom tei yai ori Pairoti kiminem di erongoro yokamai ei goimie. Ena yokamai akinom te non akiyom i towane deime,” di teingoro
1 Nati ana veya’amaim sabuw afa hina hitit, Galilee sabuw sibor hiya’aya wanawanan Pilate rouw himomorob isan Jesu ana tur hi’owen.
2 ena Yesu ka mokom bairo “Ne yokamai ‘Gariri ari yokamai epe ei goinga ena yokamai bianom faingua ari suwo bianom faingua bire ereimie,’ epe di fikeiyo!
2 Naatu Jesu iyafutih eo, “Kwanotanot Galilee wanawanan nati sabuw hai bowabow kakafih ra’at sabuw afa hinatabirih imih biyababan nati na’atube hibai himorob?
3 Te na ‘Ne yokamai nomanenom si awa tekenainga ena ne yokamai muruwo ama goraime,’ epe di ereiye.
3 Baise en! A tur ao’owen bowabow kakafihine dogor baikitabir kwanab, baise boro kwanamorob i himomorob na’atube.
4 Te ne yokamai ‘Ari okonom koro koro muruwo te kaunom koro muruwo te koro suraiye yokamai koma iki arari wom i kam Sairom mapunomdi tei moinga gui diro ako mangi sungoro ari goinga yokamai bianom faingua i Yerusarem ari bianom faingua bire ereimie,’ epe di fikeiyo!
4 Naatu sabuw 18 Siloam bar gagamin tafan katub re rabih himomorob, kwanotanot Jerusalem wanawanan i akisih hai tafasar ra’at sabuw afa hinatabirih, imih nati na’atube himorob?
5 Ena na ‘Ne yokamai nomanenom si awa tekenainga ena ne yokama muruwo ama goraimie,’ di ereiye,” epe di erere
5 Baise en! A tur ao’owen, bowabow kakafihine dogor baikitabir kwanab, baise boro kwanamorob i himomorob na’atube.”
6 ena ka eke dere diro “Yai ta eri mukom koingua tai woi nongui tei woire okome mukom korangua kanaro uro kanungua mukom koikengoro
6 Imaibo Jesu oroubon ta iti na’atube eo, “Veya ta orot ana masaw wanawanan ai fafou tanum yen ra’at. Naatu veya ta ro’oh isan tit na nura’at baise men ro’on ta itin.
7 ena yaromi tai woi nongui akaiyom kiapam bengua yai ‘Firo! Na non iki suraiye moiro uro “Eri mukom korame,” diro uka mukom koikemia. Ena iran ne woi do! Eri i man nurom yo bei gounangua faikenamie,’ di tongoro
7 Basit nati masaw ana kaifinayan isan eo, ‘Aro, kwamur tounu wanawanan ai iti afe’enamaim ro’on men kafa’imo ta aitin. Akokok inatar nare asir bat ata me ebi’afiy.’
8 ena ‘Yae, ne eri kan do! Non iki epena toka i duwangoro na mapunomdi man gura boiro te non dem mauro dowaiye.
8 Baise orot ai ana kaifinayan eo, ‘Regah inihamiy kwamur ta’imon nabat tana’itin, ayu boro anamaim hub anab hain ana yai tana’itin.
9 Te non iki epena mukom korangua fanamie. Te mukom koikenangore ena ne ure eri woi dowanie,’ epe di tomie,” Yesu epe dume.
9 Maras kwamur ai nabiw na’at basit gewasin, boro tanihamiy nabat, baise men nabiw na’at, imaibo boro inatar nare ina’afun.’”
10 Ena okome Yura ari iron kakom Yesu fu ka nuwi si ereinga ikom fure ari yai opai ka nuwi si erongoro
10 Baiyarir ana veya ta Jesu na Kou’ay Baremaim ma sabuw bi’obaiyih.
11 opai ta moimie. Murom niki dongua ta oparomi dem miriyom ikai tei moiro bei moingoro oparomi mouwom gurom dou dungoro ena arowaro bengua faikengoro ena non iki okonom koro koro muruwo te kaunom koro muruwo te koro suraiye fume.
11 Nati’imaim babin ta afiy kakafih hirab kwatut ma kwamur etei 18 sasawar i na run. Nati babin koun ana rarik i kwabibin, baimutufurin isan biwa’an men karam.
12 Ena Yesu kanero uwom boiro “Opaiyo, ne nupinum bei dowaiye,” di tere
12 Jesu nuw babin i’itin ana veya, babin eaf na nanamaim bat. Imaibo eo, “Babin, a sawowone abiyawasi.”
13 okom opai gam akongoro ena kene kene eire opai arire Yai Gumam kam akire dume.
13 Naatu uman babin tafan yara’ah isan yoyoyoban ana veya, naniyan meyemeye babin koun ana rarik kwabeb inu’in mutufor misir bat God ana merar yi bora’ara’ah.
14 Ena Yura ari iron kakom Yesu opai bei nokapu de tongua ena ka nuwi si ereinga iki kiapanom yai niki de firo ari yai opai “No aro kakom okonom koro muruwo te koro towane kokonan bepune. Iran i ne yokama ‘Nupi fanainga yai ta bei de norowame,’ di firaingai ena ne yokama kokonan bepunga kakom wingoro bei de erowame. Ne yokama no iron kakom kuiyo!” di erongoro
14 Kou’ay bar ana kaifenayan yan so’ar, anayabin Jesu Baiyarir ana veya’amaim babin iyawas, naatu sabuw iuwih, “Veya etei six wanawananamaim i tanabow naatu yawas kwana kokok nati veya’amaim kwanan yawas kwanab, baise men Baiyarir ana veya’amaim.”
15 ena Ari Wanopanom ka mokom bairo “Ne yokama kasu ari moimie. Iron kakom kakom ne yokama fu non ikomdi fure non kan koinga gui dere ‘Non i nuwi nowame,’ diro akire fime.
15 Regah orot iya’afut eo, “Wanawanan rerekabih! Baiyarir ana veya kwa taita’imon a donkey o a ox men kwarufamen kwabow kwan harew kwaitih tetomatom?
16 Ena opai ya oparomi Aparam ariyom moingua iran non yokamai bire ime de erome. Te Satan bei moiro ena non iki okonom koro koro muruwo te kaunom koro muruwo te koro suraiye kan si tongoro oparomi nupi fai moimie. Ena iran iron kakom nupi faingua na bei dowaika faimie,” di tongoro
16 Iti babin i Abraham uwan ta, Satan bai fatum wainab kwamur etei 18 sawar, naatu boun ana bai’akirane Baiyarir ana veya abobotait yawas baib isan asinaf kakaf?”
17 ena ka epe dungua ari kiama yokama gai goingoro te ari yai opai muruwo yaromi tai bau boingua tarom benguai muruwo kanere mun fi teimie.
17 Iti na’atube eo ana veya ana rakit sabuw biyah eohow, baise sabuw moumurih na’in sawar gewasih sinaf hi’i’itan isan hiyasisir.
18 Ena Yesu ka tokoi dume. “Yai Gumam kiapanom bei erongua akaiyom i toramere dume? Na tamere di boiro duwaiye? Ena na ka epe duwaiye.
18 Imaibo Jesu ibatiyih, “God ana aiwob itinin i mi’itube? Abisa biyanamaim boro anayai kwana’itin?
19 Yai Gumam kiapanom bei erongua akaiyom i dunguamere eri mastari mukom epe dume. Yai ta mastari mukom ire tai woi nongui suna tei woingoro te okome eri mokonguamere epe mokongoro ena kapuka yokamdi eiro moimie,” diro
19 Itinin ta i orot ana ai momor ro’on bai in ana masawamaim tanum, naatu kuboun yen ra’at ai mamatar ana veya’amaim, mamu hina famefamenamaim hibatar hima’am na’atube.”
20 ena “Na Yai Gumam kiapanom bei erongua akaiyom i tora mere ama duwaiye? Na ka epe duwaiye.
20 Jesu iban maiye ibatiyih, “God ana aiwob i boro abisa’amaim ana yai kwana’itin?
21 Yai Gumam kiapanom bei erongua akaiyom i dunguamere bum boingua tarom epe dume. Ena opai ta bum boingua tarom ire ei kaime dori munmane ikai tei dere nokonongoro tarom i u koro koro furo bum boime,” ka epe tokoi dume.
21 Ana itinin ta i babin ana faraw afuninamih bai tew gagamin wanawanan isuwai re yeast auman wanawanan nayai kamat ra’at yen tew awan kakaratan na’atube.”
22 Ena Yesu akai tei ma dere “Yerusarem naro fuiye,” diro fu iki birom ori te gawo fure ari yai opai ka nuwi si erongoro
22 Imaibo Jesu au Jerusalem yen inan ana maramaim, bar merar gagamih naatu bar merar gidigidih imaim run tit, sabuw i’obaibiyih auman yen in.
23 te yai ta moiro “Ari Wanopanomyo, Yai Gumam ari suwo koropane akire di erowambore?” di tongoro ena Yesu ari yokamai
23 Orot babin ta na Jesu ibatiy, “Regah o kunotanot boro sabuw matan ta’amo God yawas nitih?”
24 “Ne yokamai ‘Kori gumam gawo ikai napune,’ diro benainga yoporam ori boiyo! Te ‘Ari yai opai munmane “Kori gumam gawo ikai napune,” diro beimba ikai nainga faikename,’ di ereiye.
24 “Kwanabow gewas etawan awan kukurinamaim kwanarun, anayabin sabuw moumurih na’in boro nati etawanamaim run isan hinasinaftobon, baise a tur ao’owen boro men nakaram.
25 Ena okome iki kapakom ariro kori kenangoro ne yokama ure mena moire kori gure dire ‘Ari Wanopanomyo, ne no yokama kori irau noro!’ yana di towaimba yaromi ‘Ne yokama amairi wime? Na ne yokama ekankeiye,’ di erowangoro
25 Regah bar matuwan namisir etawan nahirihir kwa boro ufun kwanabat etawan kwanarukikitar kwanao, ‘Regah etawan kubotawiy arun,’ naatu i boro nao, ‘Ayu men aso’ob kwa iyab, naatu menane kwana.’
26 ena ne yokama ‘No yokama kua kopuna te nuwi ne gere ama moiro nopune. Te ne no yokama ikinom akai tei moiro ka di norene,’ di teimba
26 Imaibo kwa boro kwaniya’afut kwanao, ‘Aki o bairi taa tatom, naatu ai bar ai meraramaim ibi’obaibiyi iso’ob, aisim kukakasiy.’
27 yaromi tokoi ‘Na ne yokama ekankeye. Ne yokama amairi wime? Ena ne yokama tai niki dongua beinga muruwo na moiki tei fakai fiyo!’ epe di erowame.
27 Baise i boro nao maiye, ‘Ayu men aso’ob kwa iyab naatu menane kwana. Biyau’umaim kwatit sa’ab kwan, bowabow kakafin sinafuyah.’
28 Te ne yokama kanainga ena yai Aparam te yai Aisaki te yai Yakopo te ka mapunom di mari dinga ari muruwo fu Yai Gumam kiapanom bei erongua akaiyom fure ikai moraimba ne yokamai nenen mena tei arire moraimie. Ena ne yokamai kai ori wom meire kinom buno diro moraimie.
28 Naatu boro narukouwi ufun kwanatit kwanama kwanarerey, wa kwanayob kakikak hiniwa’an, naatu kwananuwanuw boro Abraham, Isaac, Jacob naatu dinab oro’orot God ana aiwobomaim hinabat hinabiyasisir kwana’itih!
29 Te ari yai opai ikinom akainom koro koro dungui tei ma dere fu Yai Gumam kiapanom bei erowangua akaiyom ikai koi fure kua kopuna nowaimie.
29 Sabuw boro veya yeninane, veya ra’iyinane, naatu torene, oyawane etei hinaru’ay God ana aiwobomaim hai efan hinabow hinamare hinama hiyuw hinaa hinabiyasisir boro kwana’itih.
30 Kawom, ari kanom epena mokongua yokamai kanom suwo okome ako namie. Te ari kanom epena akongua yokamai kanom suwo okome mokonamie,” epe di erome.
30 Sabuw iyab boun wan tibi’iyon boro hini’uf, naatu sabuw iyab boun tibi’uf boro wan hini’iyon efan hinab.
31 Ena kakom tei Feresi ari suwo ure “Yae, yai ori Eroti ‘Ne ei goraiye,’ dungoro ena ne akai tei ma dere akai ta fo!” epe di teingoro
31 Nati veya ta’imon, Pharisee afa hina Jesu ana tur hi’owen hio, “O boro efan iti inihamiy inan efan ta, anayabin Herod ekokok o na’asbuni inamorobomih ef enunuwet.”
32 ena Yesu “Eroti yaromi ari gumanom bawi erongua yai moimba ne yokama fu yaromi moingui tei fure ‘Ne firo! Epena te ongo ama na murom niki deinga yokamai ewi mena de erero te ari nupi fainga bei nokapu de erowaiye. Ena kamun tai kakom na Yai Gumam kokonan narongua mora bei gounaiye. Epe dume,’ di teiyo!
32 Jesu iyafutih eo, “Kwan nati haruharu ana tur kwa’owen, ayu boun naatu maras hairi i boro sabuw iyab hisawow tema’am biyahimaim demon boro ana nunih naatu sawusawuwih aniyawasih, naatu veya baitounin i ayu au bowabow abisa bowamih anot anan i yomanin anisawar.
33 Ena epena aro kakom te ongo te kamun tai kakom na kon naiye. Yerusarem ari yokamai bei moiro ka mapunom di mari deinga yokamai ei goinga mapunom finga iran i na akai bam ta goraika faikename. Ena na ‘Yerusarem ari nai goraime,’ diro Yerusarem tei naiye.
33 Baise boun, maras, naatu mar natot ayu boro au ef anab maiye anayen anan, anayabin ef men ema’am dinab orot boro Jerusalem ufunane namorob.
34 Yerusarem ariyo, fi goi iyo! Ne yokamai ka mapunom di mari dinga yokamai ei goi moimie. Te Yai Gumam ari ewi ne moingi tei dongoro ne yokama kongo ire fiasi de ereime. Te koroware mam gam kuku boi koiyomdi donguamere epe na kakom munmane ne yokama ganoma epe kuku boi erowaro beika te ‘Epe benaro beme,’ di fi narekeimie.
34 O Jerusalem, Jerusalem, dinab oro’orot irouw himorob, naatu kob abarayah God biyafarih kabayamaim irouw himorob. Mar bai’ab a kok a sabuw ataba’afuwih, kokorere natunatun bebenamaim ebaba’afuwih na’atube, baise o men i kok.
35 Ena fiyo! Ne yokama ikinom akainom Yai Gumam mora ma domie. ‘Ne yokama na tokoi na kankenaimie,’ epe di ereiye. Te okome ne yokamai bei moire ‘No yokamai yai ta Ari Wanopanom yoporam boingua ire ungua yaromi kam akire duwapune,’ duwaingoro ena na nakanaimie,” Yesu epe di erome.
35 Imih a bar boro hinihamiy barikokow natuw. A tur ao’owen, ayu boro men kwana’itu, ana veya’amaim boro inao, ‘Yait Regah wabinamaim enan boro baigegewasin nab!’”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.