João 6
YAI GUMAN GUNOM KAM (CJV) vs AAI
1 Ena kipin ta Yesu te no gama yokamai nuwi dian i kam Gariri tei moiro bunamdi koro fupune. Te nuwi dian i kam ta dainga Taipiria dime.
1 Nati ufunamaim ana veya ta, Jesu Galilee harew isobon rabon rewan rounane (wabin ta Taibirias kukuf.)
2 Ena ari yai opai munmane wom kaningai Yesu tai ta ori yoporam boingua nupi fainga ari bei nokapu de erongoro iran yokamai Yesu mouwomdi wingoro
2 Naatu sabuw rou’ay gagamin maiyow hi’ufunun hin anayabin sabuw sawusawuwih biyahimaim ina’inan sinaf biyawasih hi’itan isan.
3 ena Yesu te no yokamai gere kopu tei moko furo ame dere moipune.
3 Naatu Jesu yen in oyaw sisibinamaim tit naatu ana bai’ufununayah hina biyanamaim himarir hima.
4 Te Yura ari “Komari Yai Gumam no awanoma yokamai ei goikengua kakom firapune,” diro kopuna ori nowainga kakom epena girako tome.
4 Jew sabuw hai Tar Nowaten hiyuw ana veya i na biyubin.
5 — ausente —
5 Jesu nuw ra’at sabuw rou’ay gagamin maiyow isan hinan itih, naatu Philip ibatiy, “Rafiy menamaim boro tanatobon iti sabuw tanituwih?”
6 — ausente —
6 Iti i Philip fufunin isan ibibatiy, anayabin i ana notamaim so’obaka i boro abistan nasinaf.
7 ena Firipi yaromi ka mokom bairo “Nonon kapa okonom koro muruwo koro suraiye kokonan beire meina iro furo kaime dori meina bairo yokamai erowapunga gawo gawo nowainga faikename,” Yesu di tongoro
7 Philip iya’afut eo, “Orot ana baiyan sumar eight ana fofonin tatab rafiy tatutubun sabuw ta’ita’imon tatabituwih i kikimin kwanekwan.”
8 ena no Yesu gama yokama moipungi suna tei yai ta kam Enduru moiro Saimon Pita emerom moingua yaromi bei moiro
8 Imaibo ana bai’ufununayah orot ta, Andrew, Simon Peter tain awan tara’ah eo,
9 “Gan gawo ta tawa moingua yaromi kaime dori gawo okonom koro muruwo ako moiro te nuwi kapu surai ama ako moimba kopuna i ari munmane erowapunga faikenaro bemie,” epe diro Yesu di tongoro
9 “Kek ta iti’imaim rafiy afu’afusar umat roun naatu siy rou’ab umanamaim hima’am aitin. Baise anotanot boro men nakaram, sabuw i ra’at kwanekwan.”
10 ena Yesu bei moiro “Ne yokamai ari yai opai yokamai ‘Ame deiyo!’ epe di ereiyo!” diro no yokamai di norongoro epe di eropune. Akai tei kui munmane faingui ena yokamai ame dere moingoro ena kereinga yai gan 5000 epe mere tei moime.
10 Nati’imaim samar gewasin tuw inu’in, imih Jesu eo, “Sabuw kwa’uwih samar yan timarir. naatu sabuw samar yan himarir hima, naatu oro’orotowat hibiyab etei 5,000.
11 Ari yokamai ame deingoro ena Yesu kaime dori i iro “Mun fi ereiye,” Yai Gumam di tere ari ame deinga yokamai erero ena nuwi kapu i iro benguamere epe beiro erongoro ena yokamai nenen finga yokamai ne gouingoro
11 Jesu faraw bai, God ana merar yi, naatu sabuw himarir hima’am faramih, siy bai ef ta’imon sinaf, etei hi’aa yah gadid hai fofonin bai.
12 maranom moko dongoro ena Yesu “Ne yokamai kopuna koro yo dungua i kuku boiyo! Tai koropane ako suwangua faikename,” no yokamai di norengoro
12 Naatu hai fofonin baib ufunamaim, Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Hi’aa tuturih etei kwaita’ay, men ta kwanihamiy.”
13 ena no yokamai furo ari yokamai mora neinga kaime dori koro yo dungua i kuku boiro gai kouma gai okonom koro koro muruwo kaunom koro surai gipune.
13 Basit hi’aa tuturih hi’o’on naatu kaifet hibiwanen etei 12, iti i rafiy fafar umat roun naatu siy rou’abamaim sabuw bituwih.
14 Ena ari yai opai kaninga Yesu yoporam boiro kopuna gawo toka ire ari munmane erongoro ena yokamai “Kawom! Yaromi Yai Gumam kam mapunom yai no yokama kiapam moipunga ‘Yaromi u mangi uname,’ dupunga umie,” dime.
14 Iti ina’inan Jesu sinaf sabuw hi’i’itin ufunamaim hibusuruf hi’o, “Turobe iti orot i dinabamon, i namih hi’o’oban na tafaramamaim tit.”
15 Ena Yesu kanongua yokamai ure yaromi okom akore iro fure “Ne ure no yokamai yai ori kiapanom bei norowame,” diro benaro beimba Yesu “Yokamai epe beinga kiapanom bei erowaika i faikename,” diro nenen ari yokamai ema dere inako dero kopu tei fume.
15 Jesu itih so’ob boro kafa’imo hinan hinab naatu hinau’kikin ni’aiwob, imih i hamenamo nati efan ihamiy naatu akisinamo yen in oyaw wan.
16 Ena taroma engoro no Yesu gama yokama fu nuwi dian bunamdi furo
16 Veya re birabirab ana bai’ufununayah hire hin harew kukuf hitit,
17 nuwi kopare gawo ta mokoro boromdi furo “Nuwi dian bunamdi koro tei furo iki birom ori Kapanem napune,” diro nuwi dian boromdi fupungoro te kama sungoro Yesu no moipungi tei ama kume.
17 Jesu isan hima hikakaif mar bu’u’um, men na biyah tit, imih wa hibai hiboy hirabon au Capernaum.
18 Ena kamun kai ori wom sungoro te nuwi merimeri ori wom ungoro
18 Nati ana veya kotar bitufuwan wanawanan hin naatu yabat busuruf ra’at.
19 ena no yokama nuwi kopare boromdi moiro nuwi buro supunga nuwi kopare koro 5 bo 6 kiromita fakaimere fungoro ena kanopunga Yesu nuwi boromdi kopu tei ure ena nuwi kopare dungui teina tei ungoro ena no kuri ori wom fipunba
19 Hiboy hitit hire hikuyowen five o six kilometres na’atube hinuwanuw Jesu nahine riy yan bat remor wa isan nan hi’itin yah birubir fafar.
20 yaromi “Na towane wiye. Kuri fikeiyo!” di norongoro
20 Baise isah eaf eo, “Ayu o! men kwanabirumih!”
21 ena no yokamai bei moiro yaromi akire nuwi kopare ikai tei dowapunga mun fipune. Ena kua wom nuwi kopare no yokamai naro bepunga akaiyom tei fuka dume.
21 Imaibo ereyasisir hiu na wa afe’en yen, naatu men yok efan hinot hinanamaim awar hiyut.
22 Ena kamun takongua ari yai opai nuwi dian bunam koro yo moiro kaninga ongo nuwi kopare towane dungua epena dikeme. Te yokamai ama di kaningai Yesu furo no yokamai nuwi kopare fupungi ama kingoro nonon towane nuwi kopare mokoro fupune.
22 Marto, sabuw rou’ay nati harew kukuf rounane hima hinunuwabon wa ta’imon nati’imaim batabat hi’inan, naatu hiso’ob Jesu i men nati wa’amaim isra’at bairi hinamih, baise ana bai’ufununayah akisihimo hinan hi’itih.
23 Ena nuwi kopare suwo koropane iki birom ori Taipiria dere ure Ari Wanopanom “Mun fi ereiye,” diro ka make eiro kaime dori ari erongua neinga akaiyom teina tei wingoro
23 Imaibo wa afa Taibiriasine hina efan nati Regah faraw bai igegewasin sabuw bituwih sisibinamaim hirun.
24 ena ari munmane yo moinga yokama kaningai Yesu te no yokamai gere ama moikepungoro ena yokamai nuwi kopare suwo koropane winga moko fure “Yesu wandou napune,” diro Kapanem tei fime.
24 Naatu sabuw wa afe’en hinunuwatet Jesu ana bai’ufununayah bairi men hi’it fa’arih, matah kabiy wa hibow au Capernaum na’at Jesu hinuwih hin.
25 Ena yokamai furo Yesu nuwi dian koro ipo wandoure imari dere “Ka nuwi si norenga yai yo, ne tora kakom tawa une?” di teingoro
25 Jesu harew kukuf rewan rounane ma’am hitita’ur, naatu hibatiy, “Bai’obaiyenayan, biyika ina itit kuma’am?”
26 Yesu ka mokom bairo “Na ka duwaika fi goi iyo! Ne yokamai ure na tai ori beika yoporanam boika i kanero douinam boikeimba ne yokamai kaime dori neingoro maranom mokongua iran douinam boimie.
26 Jesu iyafutih eo, “Anababatun a tur ao’owen, ayu kwanunuwuhu i men ina’inan asisinaf kwa’i’itin isan, baise kwa rafiy kwa’aan ya gagadid isan ayu kwanuwuhu kwanan.
27 Ena ne yokamai ‘No kokonan beire kopuna mangi tawa dungua i ire nowapune,’ epe towane di firainga i faikename. Kopuna i di derewo dikenamba ne yokamai ‘Kakom kakom moi kuwom suwainga inapune,’ dire kokonanom ama iyo! Kakom kakom moi kuwom suwainga tarom dunguamere i epe kopuna dunguai inaimie. Ena na ari gaunom wam bei moiro kopuna i erowaiye. Na nenam Yai Gumam na gunom boi narere ‘Kopuna i ari ero!’ di narere opom di naromie,” di erongoro
27 Bay nati eafe’af isan men kwanabowamih, baise ma’ama wanatowan ana bay isan i raro nanababan, nati bay i Orot Natun boro kwa nit. Anayabin God ayu Tamai ana baibasit nati bay roufaramin isan ana fair ayu itu.”
28 ena iran yokamai “No yokamai tora mere beire Yai Gumam kokonanom benapune?” di teingoro
28 Imaibo Jesu hibatiy, “Bo aki boro mi’itube anasinaf saise God abistan eo imaim anasinaf?”
29 “Ena Yai Gumam kokonanom i epe dume: Ne yokamai na Yai Gumam nawi dongua yaromi fi ki si teiyo!” epe di erongoro
29 Jesu iyafutih eo, “God ana bowabow bow isan i iti. Orot yait God biyafar i kwanitumitum.
30 “Ne tora tai ori yoporam boingua benangere no yokamai kanero ena ne fi ki si erowapune?
30 Imih i hibatiy, “Ina’inan fairin menatan boro inasinaf aki ana’itin naatu o anitutumi? O boro abistan inasinaf?
31 No awanoma fure akai bakom suna ari kei faikeinga akai tei fure ena kopuna i kam mana dingai ire neimie. Yai Gumam kam mapunom boingua ‘Yaromi “Kamundi kaime dori erongoro nowaime,” dungoro neime,’ epe boingua ena ari neinga mora fipune. Ena iran ne tai ori epe benano?” di teingoro
31 It ata a’agir arar yanamaim i rafiy wabin manna hi’aa; Buk Atamaninamaim hikirum hi’o’o na’atube, I mar ana rafiy itih hi’aa.”
32 “Na ka duwaika fi goi iyo! Ne yokamai di finga ‘Mose bei moiro kaime dori iro no yokamai awanoma erome,’ epe di fimba ee, na nenam furo kaime dori yokamai erere te epena yaromi bei moiro kamun kaime dori kawom iro ne yokamai eromie.
32 Naatu Jesu hai tur eowen eo, “Anababatun a tur ao’owen, “Iti mar ana rafiy kwa kwa’ani’aan i men Moses kwa itimih, baise ayu Tamai rafiy anababatun marane kwa it.
33 Yai Gumam kaime dori i kamun tei ma dero ako mangi ime uro ari yai opai mangi tei moinga yokori morainga tarom eromie,” epe di eromie.
33 Anayabin God ana rafiy i orot yait marane rara’iy sabuw etei tafaram wanawanan yawas ebitih.”
34 Di erongoro ena ari yokamai “Yai ori yo, ne kaime dori i kakom kakom nore derewo moro!” epe di teingoro
34 Sabuw hi’o, “Regah iti rafiy i mar etei initi ana’aan.”
35 ena Yesu ka di mari dero “Ari yai opai moi kuwom suwainga inaro benainga na kaime dorinom moiye. Ena ari yai opai na gere si dauinga yokamai nomanenom meran tokoi goikenaimie. Te ari yai opai fi ki si narowainga yokamai nomanenom nuwi kakom kakom goikenaimie.
35 Imaibo Jesu iuwih eo, “Ayu i yawas ana rafiy. Orot Yait ayu isou enan i boro men kafa’imo bayumih namorob, naatu orot yait ayu isou ebitumatum boro men kafa’imo sikan namamahimih.”
36 Goikenaimba na ne yokama koma mora di ereiye: ‘Ne yokama mora na nakaneime,’ di ereipa fi ki si narekeimie.
36 Naatu iti tur i ao kwanowaraka naatu mata yan kwa’i’itin baise men kafa’imo kwabitutumu.
37 Ena ari muruwo na aunam narongua yokamai na moiki tei unaimie. Ena nenta na gere si daunangua yaromi awi dekenaiye.
37 Sabuw iyabowat ayu Tamai bitu boro ayu isou hinan, naatu orot babin yait ayu isou enan boro men ananun ufun natitamih.
38 Na kamundi ma dero ako mangi uro nanan firaikamere benaro kuiye. Ma deiyo! Na ako mangi ukai yai ta na nawi dongua yaromi firanguamere benaro uka ena nenta na gere si daunangua yaromi awi dekenaiye.
38 Anayabin ayu marane arara’iy, i men ayu au kok sinaf isanamih, baise orot yait ayu iyunu anan i ana kok anasinaf.
39 Te na nawi dongua yaromi firanguamere i epe: Na bei moiro ari yai opai muruwo narongua akire di erowaika ena towane ta bare ako sikenaime. Okome kakom gounaro benangua kakom na ari moi kuwom suwainga akaiyom inainga yokamai winom yaunaiye.
39 Naatu orot yait ayu iyunu anan ana kok i iti, sabuw iyabowat ayu bitu etei men ta anikasiy, baise mar yomaninamaim etei’imak anabuwih hinamisir.
40 Ena na aunam epe di fimie: Ari yai opai muruwo na yaromi wam nakanere fi ki si narowainga yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga inaingoro te okome kakom gounaro benangua kakom yokamai winom yaunaiye,” epe di erongoro
40 Anayabin ayu Tamai ana kok i sabuw iyab matah etei Natun akisin ti’i’itin naatu tibitumitum boro ma’ama wanatowan ana yawas hinab; naatu mar yomaninamaim ayu boro anabuwih hinamisir.
41 ena Yesu “Na kaime dori i kamundi ma dero ako mangi wiye,” epe dungua Yura ari ka num boiro diro kura kam di te moime.
41 Imaibo Jew sabuw hibusuruf Jesu isan higam, anayabin i eo, “Ayu i mar ana rafiy.
42 Yokamai ka di ipo ka dero “Yaromi yai ori moikeme. Yaromi towane Yesu Yosefe wam moingoro ena nem mam mora kanopunie. Ena yaromi ‘Na kamundi ma dero ako mangi wiye,’ epena epe dungua i faikeme,” epe dime.
42 Basit sabuw hi’o, “Iti orot i Jesu, Joseph natun, hinah tamah i taso’ob. Naatu baise boun i eo’o, Ayu i marane ara’iy.”
43 Ena Yesu ka mokom bairo “Ne yokamai kura kam di ipo ka mora dekeiyo!
43 Jesu iyafutih eo, “Taiyuw men kwanagam.
44 Ari yokamai nenen inokore ei fingamere epe dourom boiro na moiki tei unainga i faikename. Na aunam na nawi dongua yaromi yokamai denom minom basin wauko erere ‘Na moiki tei fiyo!’ di erowangua na moiki tei unaingoro ena kakom gounaro benangua kakom yokamai winom yaunaiye.
44 Sabuw boro men ayu isou hinan kwaneyan, baise Tamai ayu iyunu anan boro nabonawiyih hinan ayu biyau hinatit; naatu mar yomaninamaim ayu boro ana bora’ahih hinamisir.
45 Te kam mapunom ari koma epe boimie: ‘Yai Gumam ari yai opai muruwo ka nuwi si erowame,’ epe boingoro ena ari na aunam ka dungua firo gore duwainga yokamai muruwo u na moraiki tei unaimie.
45 Dinab oro’orot hikirum hi’o na’atube, ‘Sabuw etei boro God ni’obaiyih. Orot yait Tamai fanan nowar naatu biyanane so’ob ebaib boro ayu isou nan.
46 Nenta na aunam kankemie. Na towane Yai Gumam moingui ama moiro aunam mora kaniye.
46 Men yait ta Tamai itin; baise orot yait Godane nan i akisinamo Tamai itin.
47 Ena fi goi iyo! Ari yokamai na fi ki si narowainga epena kakom tei yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga inaimie.
47 Turobe a tur ao’owen, orot yait ebitumatum, yawas wanatowan i baika.
48 Ari moi kuwom suwainga inaro benainga na kaime doriyom moiye.
48 Ayu i yawas ana rafiy.
49 Te komari ne yokamai awanoma fure akai bakom suna ari kei faikeinga akaiyom fure kopuna i kam mana dingai neimba okome ama goime.
49 Kwa a’a’agir hai veya, rafiy wabin manna arar yanamaim hibow hi’aa, baise etei himorob.
50 Goimba na kaime dori moikamere ena na kamundi ma dere ako mangi uka ena ari yokamai i nowainga goikenaimie.
50 Baise rafiy iti i marane ra’iy, sabuw iyab hinab hina’ani’aan boro men hina morob.
51 Ena na kaime dori yokori moika ena kamundi ma dero ako mangi ukoro ari yokamai kaime dori i nowainga kakom kakom moi kuwom suwainga akaiyom inaimie. Te kaime dori i na ganam miyom dungoro ena ‘Ari yai opai mangi tawa moingai yokori moraime,’ diro ganam miyom erowaiye,” di erongoro
51 Ayu i yawas ana rafiy, marane hiyafaru are. Orot babin yait iti rafiy na’ani’aan na’at boro nama wanatowan. Iti rafiy i ayu finimu boro anit, saise sabuw boro tafaramamaim yawas hinab hinama.”
52 ena iran Yura ari nenen di ipo ka de moiro “Yaromi tora beire gam miyom nonon norowangoro nowapune?” dingoro
52 Naatu Jew sabuw iti tur hinonowar isan yah so’ar hibusuruf taiyuwih wanawanahimaim higam hikwaris hio, “Iti orot biyan finimin boro mi’itube nitit tana’animih eo?”
53 ena Yesu “Ne yokama ka duwaika fi goi iyo! Na ka kuiam di boire di ereiye. Ne yokamai na ari gaunom wam ganam miyom te akinam nekenaingere ena moi kuwom suwainga akaiyom ikenaimie.
53 Jesu iuwih eo, “Turobe a tur ao’owen, Orot Natun biyan finimin men kwana’aan naatu ana rara men kwanatomatom, kwa wanawanamaim yawas men ema’am.
54 Ari yai opai na ganam miyom te na akinam nowainga yokamai epena kakom kakom moi kuwom suwainga akaiyom inaingoro ena okome kakom gounaro benangua kakom na winom yaunaiye.
54 Orot yait ayu biyou finimin na’aan naatu au rara natomatom yawas wanatowan i bai, naatu yomaninamaim ayu boro ana bora’ah namisir.
55 Na ganam i kopuna kawom dumie. Te na akinam i nuwi kawom moimie.
55 Anayabin ayu biyou finimin i bay anababatun naatu au rara i harew anababatun,
56 Ena ari yokamai na ganam dinom te akinam nowainga yokamai na denam minam ikai tei moraingoro te na yokamai denom minom ikai tei moi erowaiye.
56 orot babin yait ayu biyou finimin na’aan naatu au rara natomatom boro wanawana’umaim nama naatu ayu i wanawananamaim anama.
57 Ena na aunam yokori moingua yaromi na nawi dongoro ena yaromi yoporam boingua narongua yokori moikamere ena na bei moiro ari na gere si dauinga yokamai yoporanam boingua erowaika moi kuwom suwainga akaiyom moraimie.
57 Tamat yawas ana’an i ayu iyunu ana, anayabin i ema’am isan imih, ayu auman ama’am, ef ta’imonaban orot yait ayu biyau’umaim bai eani’aan boro yawasin nama anayabin ayu ama’am isan imih.
58 Ena kaime dori i kamundi ma dero ako mangi ungua i na moiye. Kaime dori i dunguamere epe komariki no awanoma kaime dori nere okome goinga irai dikeme. Ma deiyo! Ari kaime dori i nowainga yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga inaimie,” epe di erome.
58 Iti rafiy marane rara’iy i men kwa a a’agir manna hi’aa hibimumurub na’atube’emih, baise o yait iti rafiy boun marane rara’iy inab ina’ani’aan boro inama wanatowan.”
59 Yaromi ka epe dungua yaromi iki birom ori Kapanem tei moiro Yura ari ka nuwi si ereinga iki ikai tei moiro ari ka nuwi si eromie.
59 Tur iti etei i Capernaum Kou’ay Bar wanawananamaim ma sabuw hai tur eowen i’obaibiyih.
60 Ena Yesu mouwomdi finga yokamai munmane moire ka i dungua fire “Aiye! Yaromi ka nuwi si norongua i ipun nan domie. Ena no yokamai ka i firapunga i faikeme,” dingoro
60 Jesu ana bai’ufununayah moumurin na’in tur iti hinonowar hi’o, “Iti bai’obaiyen i fokarin. Yait boro iti tur nanowar nab?”
61 ena Yesu yokamai ka munmane di ipo ka de moinga firo “Na ka koma dika ne yokamai nomanenom bei niki de eremo?
61 Baise Jesu ana bai’ufununayah abisa isan hio higamigam so’ob naatu iuwih eo, “Tur iti kwanonowar imaim kwa a naniyan ebi’afiy?
62 Ena ne yokamai okome kanainga na ari gaunom wam tawa dere fu na koma moiki akaiyom iwa naika ena ne yokamai nomanenom niki ori wom dowame.
62 Bo Orot Natun nayen ana efan marasika ma’am imaim nama kwana’itin boro mi’itube kwanao!
63 Ena Murom Sumuna bei moiro ari moi kuwom suwainga mapunom eromba ari yokamai inokore ei fingamere epe dourom borainga moi kuwom suwainga ikenaimie. Murom Sumuna towane erowamie. Ena na ka di ereika ne yokamai kawom firainga Murom Sumuna u ne yokamai denom minom ikai tei ure moi kuwom suwainga mapunom i erowamie.
63 Anun Kakafiyin i yawas ebit biyat i aurin fair en. Iti tur kwa isa a’o i ayub ana tur naatu wanawananamaim i yawas ema’am.
64 Erowamba ne yokamai moingi suna tei suwo koropane fi ki si narekeimie,” epe di erome. Te Yesu koma mora kanongua ari tei moinga yokamai epe fi ki sikeimie. Te yai ta Yesu akiro furo ari kiama yokamai i mari de erowaro bengua yaromi ama kanume.
64 Baise kwa afa iti kwama’am i men kwabitumatum. Anayabin iyab men hinabitumatum naatu orot yait baban na’o Jesu so’obaka.”
65 Ena Yesu akai nere ka ta dume. “Ne yokamai suwo koropane fi ki si narekeinga koma na ‘Aunam ari yoporam boingua i erekenangua ena yokamai na gere si daukenaimie,’ di mari de ereiye,” dume.
65 Ibanak eo maiye, “Anayabin iti isan kwa au’uwi, orot babin boro men asir ayu isou nan kwaneyanamih, baise Tamai ana baibasitamaim boro niwa’an isah naham hinan ayu isou.”
66 Ena ka i mora di goungoro ena Yesu mouwomdi finga yokamai munmane ma dere fure te tokoi Yesu wanongui wankeime.
66 Nati ana veya’amaim ana bai’ufununayah moumurih na’in hihamiy naatu himatabitabir hina’ufut hin.
67 Ena iran Yesu furo no gama yokamai okonom koro koro muruwo kaunom suwo moipungi tei furo “Ne yokamai na ama na ma de narere naimo?” di norongoro
67 Jesu ana bai’ufununayah nah 12 ibatiyih. “Kwa auman kwakokok kwanan?”
68 ena Saimon Pita ka mokom bairo “Ari Wanopanomyo, nonon eramom moingui tei napune? Nen towane kakom kakom moi kuwom suwapunga inapunga kam di moinie.
68 Simon Peter iya’afut eo, “Regah yait isan boro anan? Yawas wanatowan ana tur o akisimo biya ema’am.
69 Te nonon mora fi ki si erere te mora fipunga ne Yai Gumam yo tenga yarom moinie,” epe dungoro
69 Aki abitumatum naatu aso’ob o i Kakafiyin Ta’imon Godane ina.”
70 ena Yesu ka mokom bairo “Kawom na ne yokamai okonom koro koro muruwo kaunom surai gunom boipa ne yokamai moingi suna tei yai ta Satan konom dourom boime,” epe dume.
70 Imaibo Jesu iyafutih eo, “Kwa na 12, i ayu arubini, baise kwa wanawanamaim orot ta i demon mowan.”
71 Ena yai ta Satan konom dourom boingua yaromi Yurasi moime. Yaromi Isakarioti yai Saimon wam moimie. Te no Yesu gama yokamai okonom koro koro muruwo kaunom surai moipungi suna tei ama moimba okome Yesu akiro furo kiama ari i mari de erowame.
71 (Jesu iti tur eo’o i Judas Simon Iscariot natun isan, Judas i bai’ufununayan nah 12 wanawanahimaim orot ta, yomaninamaim i boro Jesu nayanuw namorob.)
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.