João 4
YAI GUMAN GUNOM KAM (CJV) vs AAI
1 Ena kakom tei Yura ari mapunom finga yokamai kanom i Feresi yokamai mora finga “Yesu yaromi dourom boinga yokamai munmane endire nuwi bui erero te na yai donam Yoane dourom boinga yokamai ime de erome,” dingoro
1 Pharisee hinowar Jesu i bigegesairih naatu John natabir ana bai’ufununayah moumurih na’in bapataito ebitih,
2 te Yesu yaromi nenen nuwi bui erekemba no gama yokamai bei moiro ari nuwi bui eropune.
2 turobe iti i men Jesu bapataito ebitih, baise i ana bai’ufununayah.
3 Ena Ari Wanopanom yaromi ari ka dinga fingua ena yaromi te no yokamai gere Yuria iki ori tei ma dero inako dero fu Gariri iki ori tei tokoi fupune.
3 Anamaramaim Jesu, i Judea ihamiy naatu matabir maiye in Galilee.
4 Ena no kon dourom boipunga i Samaria iki ori tei fupunga
4 Boun ana remoramaim i boro Samaria wanawanan narun nan.
5 ena no furo Samaria tei fure iki birom ori ta fuka dupunie. Akai i kam Saika. Te akai i teina tei komari no awanom Yakopo koma moiro wam Yosefe mansinom gawo ta tomie.
5 Imih i Samaria bar merar wabin Sychar tit, Jacob ana me kamar i natun Joseph bitin i sisibinamaim.
6 Te koma Yakopo man bairo man minomdi koi nuwi moingoro koi nongua akaiyom i ama tei dumie. Ena no yokamai kon wan uro ganom kipi kaingoro ena iran Yesu nuwi koi neinga akaiyom tei ame dere moime. Te kakom oromene enaro bengoro
6 Jacob ana harew karakar i nati’imaim, naatu Jesu ef nan hahar, karakar sisibin mara’at ma. Nati i ouyit.
7 — ausente —
7 Samaria babin harew huninamih nan anamaramaim, Jesu babin isan eo, “Karam harew ititu atatom?Jesus Samaritan babin hairi tibidudur|alt="Jesus talking to Samaritan woman" src="CN01674B.TIF" size="col" loc="Jhn 4.7" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="4.7"
8 — ausente —
8 I ana bai’ufununayah hin bar merar bay tobonamih.
9 te Yura ari Samaria ari gere fana gairo ama wankeinga ena oparomi gam nouro dungoro “Ne Yura yai moinia na Samaria opai moiya ena tora bengoro ‘Nuwi nowaiya naro!’ di narene?” di tongoro
9 Samaria babin Jesu isan eo, “O i Jew naatu ayu i Samaria babin. Mi’itube ayu isou harewamih kufefefeyan?” (Jew hai naukwat, o hai kerowas boro men Samaria bairi hinafaram hinaa hinatom.)
10 Yesu ka mokom bairo “Ne Yai Gumam tai yo morom erongua mapunom firanga te na ‘Nuwi nowaiya naro!’ dika mapunonam ama firanga ena ne ka mina wako narowangere ena na nuwi moi kuwom sungua erowaiye,” epe di tongoro
10 Jesu, babin isan iya’afut eo, “O God ana siwar itasoso’ob na’at yait o isa harew tomamih efefeyan, o boro itibatiy i boro yawas ana harew tit itatom”.
11 “Yai ori yo, ne nuwi koranga sinom dikengua te nuwi neinga akaiyom i su dungoro ena iran nuwi moi kuwom sungua i ne amai inane?
11 Babin eo, “Aro, o taratarfuruwen men ibai ina naatu karakar ana sou i manin na’in ra’iy in. Karakar menatanamaim boro iti yawas ana harew inab?
12 Te ne no gere awanom Yakopo bire tenga i na fi kun daikeiye. Yaromi nuwi koi neinga akaiyomdai norongua dumia te nenen te gama te nonom burumakau te sipsip yokamai ama nuwi neimie,” di tongoro
12 Iti karakar i aki agir Jacob kair imaim ma tomatom, naatu ana haru ana for ouman. Iti karakar aki iti. O taiyuw ku’o’o, o Jacob inatabir?
13 ena “Ari yai opai muruwo nuwi tei neinga yokamai okome nuwi tokoi goraimba
13 Jesu iya’afut eo, “Orot babin etei iti harew natomatom boro sikan namamah maiye,
14 ari yai opai nuwi ta na erowaika nowainga kakom nuwi goikenaimie. Na nuwirai erowaika fu yokamai nomanenomdi ikai fure nuwi okom engua epemere morangoro ena nuwi i kakom kakom moi derewo duwangoro yokamai moi kuwom suwainga inaimie,” di tomba
14 baise yait ayu harew anitin natomatom boro men sikan namamah. Naatu harew nati ayu anabitin boro wanawananamaim harew buruburur namatar. Naatu yawas’anaharew imaim na’in nitin, naatu yawas wanatowan nab.
15 oparomi Yesu kam dungua mapunom fikere “Yai ori yo, nuwi i na naro! Ena na nuwi goire te ‘Nuwi koraiye,’ dire u tawa kunaiye,” epe di tongoro
15 Babin Jesu isan eo,” Aro, harew nati ayu kwiti saise ayu men sikou namamaa nan naatu men mar etei iti’imaim harew huninamih anan.”
16 “Ena ne fure ne winum biyai uwom boire inako dero u tawa wiro!” di tongoro
16 Jesu babin iu, “Kwen ku’af aaw isan naatu kumatabir kuna.”
17 oparomi “Na winam biyai moikemie,” di tongoro “O, ne ‘Winam biyai moikemie,’ dinga kawom dinie.
17 Babin iya’afut eo, “Ayu aawu en.” Jesu eo,” O aaw en ku’o’o i turobe.”
18 Koma ne yai okonom koro muruwo kau enba epena ne yai ta moingua ama moinga winum biyai moikeme. Ne ka dinga i kawom dinie,” epe di tongoro
18 Anababatun, o oro’orot etei five, i aa’awanen naatu orot iti boun airi kwama’am i men o aawamih. Abistan iti boun i’o’o i turobe.”
19 ena “Yai ori yo, ne na tai koma beika kankenga di mari de narenga ena ‘Ne ka mapunom yai moinie,’ di fiye.
19 Babin eo, “Aro, ayu ai’iti, o i dinab orot.”
20 Ena nonon Samaria ari awanoma fure kopu tei kuku boire Yai Gumam kam akire dimba te ne yokamai Yura ari bei moiro ‘Ari kuku boire Yai Gumam kam akire dinga akaiyom i Yerusarem tei dumie,’ dimie,” epe di tongoro
20 “Aki ai a’agir iti oyawemaim hikwakwafir, baise kwa Jew kwa’o’o kwafiren efan i Jerusalemamaim tanakwafir.”
21 “Opaiyo, ne na kanam duwaika firo! Kakom ta unangua kakom i ari na aunam kam kopu tei towane akire di tekenaingere Yerusarem towane tei ama akire di tekenaimba koro koro muruwo akire di towaime.
21 Jesu eorereb eo, “Babin ayu initutumu, veya i enan anamaramaim kwa boro men Tamat no oyawemaim o Jerusalemamaim kwanakwafir.
22 Te yai ta ari akire di erowangua yaromi Yura yai moimie. Ena iran no Yura ari yokamai tai mapunom fire kanere dopunga kam akire dupunba ne yokamai Samaria ari tai mapunom fire kanere beikeinga kam i yo akire dimie. Te no yokamai Yai Gumam kam akire dupunga i faimie.
22 Kwa Samaria men kwaso’ob abistan kwakwakwafir, aki aso’ob abistan a kwakwafir, anayabin yawas i Jew sabuw biyahine na.
23 Ena kakom ta fuka duwaro benangoro te epena fuka dungua kakom i ari yai opai ‘No nenom kam kawom akire duwapune,’ diro nomanenomdi te mapunom kawom Aunam kam akire duwaimie. Aunam ‘Yokamai nenen na kanam epe akire di narowaime,’ diro mun firame.
23 Veya i enan naatu natitaka anamaramaim anababatun kwafirenayah boro Regah turobe naatu Anuninamaim hinakwafir, naatu kwafirinayah iti na’atube i boun Regah enunuwet.
24 Te Yai Gumam yaromi murom moingua ena ari kam akire di towainga yokamai nomanenomdi te mapunom kawomdi kam akire di towainga i faimie,” epe di tongoro
24 God i Anunin, naatu i ana kwafirenayah i turobe naatu Anuninamaim hinakwafir.”
25 ena oparomi “Na mora fika yai ta Yai Gumam awi dowangua akire di norowangua yaromi Mesia unangua yaromi tai ta ta muruwo di mari de norowamie,” dume. (Te kam i “Mesia” awa towapunga i Kirisito duwapunga)
25 Babin eo, “Ayu nati Roubininenayan i aso’ob (Keriso terarouw) i enan. I nanan ana veya i boro sawar etei it isat nakubuna.”
26 Ena Yesu ka di mari dere “Ne epena ka di ere moika yaromi ne yai kam dinga i na moiye,” di tome.
26 Imaibo Jesu eorereb eo, “Ayu i yait? Ayu yait airit ta’o’o.”
27 Ena kakom tei no gama yokamai inako dero uro Yesu opai ta ka di te moingua kanero iran inokore munmane epunba nenta “Ne tora tai ine?” dikembo “Tora bengoro ne opai ta ka di ipo ka deipire?” dikeme.
27 Jesu eo oumatan, ana bai’ufununayah himatabir hina hitit naatu Jesu babin hairi hibidudur hi’itih hi’ororsa’ir. Baise men yait ta kok babin tibatiy, o Jesu hitibatiy, “Anayabin aisimamih babin airi kwabidudur?”
28 Ena opai nuwi korangua kowiyom ma dero inako dero fu iki birom ori tei furo ari yokamai
28 Naatu babin ana harew hunihun ihamiy, i matabir in bar merar tit naatu sabuw nati’imaim hima’am hai tur eo’wen,
29 “Ne yokamai ure yai ta kaniyo! Yaromi na tai ta ta muruwo koma beika tarom irai di mari de naromie. Ena yaromi Mesia moimbore?” di erongoro
29 Kwana tan orot kwa’itin, sawar abistanawat asisinaf etei’imak au tur eowen. Ta’itin i Roubinineyan wariten?”
30 ena yokamai iki birom ori ma dere Yesu moingui tei naro wime.
30 Naatu bar merar hihamiy naatu sabuw etei ef hinuwet hin Jesu biyan hitit.
31 Ena ari wan winga kakom no gama yokamai “Ka nuwi si norenga yai yo, kua kopuna ta nomo!” di te moipunba
31 Nati ana veya’amaim ana bai’ufununayah hi’o, “Bai’obaiyenayan bay ta ku’aan ya kurutan!”
32 yaromi ka mokom bai norere “Na kua kopunanam nowaika ta dungua ne yokamai kankeimie,” di norongoro
32 Baise i isah eo, “Ayu au bay menamaim ana’ani’aan kwa men kafa’imo kwaso’ob.”
33 ena no yokamai nenen di ipo ka dere “Yai ta kopuna ire yaromi moingui tei ure tomo?” dupungoro
33 Imih bai’ufununayah taiyuwih hima hi’o, “Ta’itin sabuw afa bay hibow hina hitin eaa wariten?”
34 ena Yesu “Yai Gumam nawi dongua i bei moire kua kopuna neinga mapunom i ime de tome. Ena na bei moiro yaromi kokonanom benaika i tai ori wom dungoro te na yaromi ka dungua giram gore diro kokonanom bei gounaika na mun firaiye.
34 Jesu eo, “Ayu au bay, i yait ayu biyafaru i anakok anabosiyasiyar anasinaf naatu bowabow ayu bitu i anabow anisawar.
35 Te ne yokamai ‘No yokamai kopuna woipunga kapa suwo iro suwo iro duwangoro si nowapune,’ epe dimba na epena di ereiye: ‘Ne yokamai okonom murom fura dere kaniyo! Tai woinga i mora mukom dongua si nowainga kakom umie. Te kopuna si nowainga kakom unguamere ari yai opai na kanam fire fi ki suwainga kakom ama epe umie,’ epe di ereiye.
35 Kwa iti na’atube kwa’o’o, ’Sumar kwafe’en o tafanamaim aki boro anafour’. Baise a tur ao’owen, Kwa matatoniwa’an me kwana’itin gewas naatu bay iyamur sawar fourin isan ana veya tit.
36 — ausente —
36 Boun auman fourayan boro hibaiyan ana kabay nab, naatu bay four eya’ay ma’ama wanatowan isan, imih ta’itin tanumayan naatu fourayan i hairi auta’imon hiniyasisir.
37 — ausente —
37 Abistan hi’o’o i turobe, “Orot ta’imon etatanum naatu orot ta’imon efafour”.
38 Epemere na ne yokama ewi deikoro fure koma ne yokamai kopuna kokonan beikeingi tei fure kopuna suwaimie. Ari suwo koropane kokonan ori beimie. Ena ne yokamai suna fure ari ganom kipi kokonan beinga kopunam i mukom dongua iro kopuna suwaimie,” epe di noromie.
38 “Efan men imaim ima ibowabow, ayu aiyafari kwenan inafouramih naatu i hai fairamaim hibowabow o nonowatin inafour inaa’amih”.
39 Ena Samaria ari munmane iki birom ori tei moingoro oparomi bei moiro Yesu kam diro “Yaromi na tai ta komari beika di mari de naromie,” epe dungua ena yokamai Yesu fi ki si teimie.
39 Samaria moumurih maiyow nati bar merar Jesu hitumitum anayabin babin ana turamaim, “I ayu au sinaf etei eo anowar”.
40 Ena Samaria ari u Yesu moingui tei winga “Ne no yokamai moipungi tawa ama morapune,” diro yana di teingoro ena Yesu aro surai kakom ari yokamai gere moimie.
40 Imih anamaramaim Samaria sabuw hina Jesu biyan hititit, hifefeyan bairi ma isan, imih veya rou’ab bairi hima.
41 Te ari munmane wom yaromi kam i fire fi ki si tere
41 Sabuw moumurin maiyow hitumatum anayabin i ana turamaim,
42 te fure opai “Epena ne kanum dinga towane firo fi ki si tekepune. Ma do! No nonon yaromi ka dungua ama firo ena mora kanopunga yaromi towane no ari yai opai mangi tawa moipunga akire di norongoro inako dero upunie,” epe di teimie.
42 naatu babin isan hi’o, “Aki bounabo abitumatum, men babin i’o isan, baise abistan tur eo’o aki taiyuwika taini anowar”.
43 Ena aro surai kakom moiro Yesu te no gama yokamai akai tei ma dero Gariri akai ori fupune.
43 Veya rou’ab sasawar ufunamaim Jesu efan nati ihamiy, naatu au Galilee na’at misir in.
44 Te Yesu nenen “Kam mapunom yai fure nenen ikom akaiyomdi fungoro ariyoma yaromi kam ime deimie,” epe koma dumba
44 Anayabin i taiyuwin isan eorereb eo, “Dinab orot taiyuwin ana tafaram sabuw isan men tekakakaf”.
45 yaromi Gariri tei ungua ena Gariri ari mun fi teimie. Yokamai koma fure Yura ari kuku boire Yai Gumam yokamai awanoma eikengua finga kakom Yerusarem tei ama moiro yaromi tai ori yoporam boingua bengoro muruwo kanero ena mun fi teime.
45 Imih anamaramaim na Galilee titit, sabuw ana merar hiyi hibai. Anayabin hin Jerusalem Tar Nowaten Hiyuw aa isan hiruru’ay, nati’imaim sawar abistanawat sinaf hi’i’itin isan.
46 Ena Yesu tokoi fure iki birom ori Keina i Gariri man dungui suna tei fume. Koma akai tei yaromi nuwi ire awa tongoro u nuwi wain fume. Te koma yai ori Yura ari kiapanom bei erongua yaromi bei moiro yai ta nou kei ei tongoro ena yaromi furo iki birom ori Kapanem tei kiapam beme. Ena yaromi wam nupi faingoro
46 Naatu matabir maiye in Canna tit, nati Canna i Galilee wanawanan, imaim harew botabir wine mamatar. Naatu nati’imaim gawan ana orot ukwarin natun sawow Capernaumamaim inu’in.
47 yaromi fingua “Yesu Yuria man tei ma dero Gariri man ume,” dingai firo fu Yesu moingui tei furo “Yae, na wanam goraro bengoro ena ne ure bei nokapu de towana uwo!” epe di tongoro
47 Jesu Judea’ane na Galilee tit ma’am ana tur na nowar. Misir in biyan tit ana tur eowen naatu ifefeyan i tare tan natun sawow inu’in tiyawas i kafa’imo namorob.
48 ena Yesu yaromi “Ne yokamai tai ta ta ori yoporam boingua bo te ari ganom nouro diro tarom kankenainga fi ki sikenaimie,” epe di tongoro
48 Jesu sabuw iuwih, “Kwa sabuw ina’inan naatu baifofofor kwana’itah, baise boro men kwanitumatum.”
49 ari kiapanom yaromi “Yai oriyo, na wanam ama goikenanguamere Kapanem tei ama napuiye,” epe di tongoro
49 Gawan ana orot ukwarin Jesu isan eo, “Aro, inare tananabo au kek namorob.”
50 “Ena ne dere fo! Ne wanum yokori morame,” di tongoro ena yaromi “Yesu kawom dumie,” di firo dere fume.
50 Jesu orot isan eo, “Kwen! O a kek yawas ema’am!” Orot itumatum abistan Jesu tur isan eo naatu ana ef rura’ah in.
51 Ena ongo kakom yaromi kon bakom tei fu moingoro yaromi nuwi kokonan gama yokamai ure gumam boiro “Ne wanumdai yokori moimie,” di teingoro
51 I ra’iy inan efamaim ana akir orot bairi hitar naatu ana tur hi’owen, “O a kek i yawas ema’am
52 ena yaromi “Tora kakom wanam moi fime?” diro mina wako erongoro “Ongo aro oromene engua kakomdai gam murom sungua bei fumie,” epe di teingoro
52 Naatu ibatiyih, Veya abistanamaim au kek yawas?” Naatu i hiya’afut hi’o, “Fai ouyit one korok na’atube imaim sawow ihamiy”.
53 ena gan nem i mora fingua yokamai di teinga kakom i ongo Yesu “Ne wanum yokori morame,” di tongua ena inokore munmane eire nenen te ariyoma muruwo ama fi ki si teimie.
53 Naatu imaibo tamah not nati ana veya Jesu eo, “O a kek i boro nayawas.” Imih nati ana baremaim hima’am etei hitumatum.
54 Ena Yesu tai ori yoporam boingua i eken surai kakom Yuria man tei ma dero Gariri akai tei ure beme.
54 Iti ina’inan bairu’abin men tesinaf emamatar Jesu sinaf matar, no Judea’ane na au Galilee inan ufunamaim.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.