João 10

YAI GUMAN GUNOM KAM (CJV) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ena Yesu ka ta dume. “Na ka duwaika fi goi iyo! Nenta non sipsip kira suna kori gumamdi ikai kimba yaromi kira bakomdi mokore ikai nangua yaromi tai kunei yai moiro te tai garom boingua yai ama moime.
1 “Turobe a tur ao’owen, bobaituw hai fur ana etawanamaim orot men imaim narun, baise nakayam ef ta’ane narun, nati orot i bainowan mowan.
2 Te nenta kori gumamdi ikai fungua yaromi non sipsip kuingua yarom moimie.
2 Orot yait etawanamaim erur, i bobaituw kaifenayan.
3 Ena non sipsip kuingua yaromi unangua kori gumam kiapam yai kori yau towangoro ena non sipsip yaromi nokom firaingoro te yaromi nenen nonom sipsip kanom dairo unom boiro ekiro mena fumie.
3 Orot fur kaifenayan boro etawan isan nabotawiy naatu bobaituw boro orot fanan hina’inan naatu ana bobaituw ta’ita’imon wabih naso’oben na’afih hinanowar naatu nabotaitih ufun hinatit.
4 Ena yaromi nenen nonom sipsip muruwo ekiro mena furo koma wom fume. Non sipsip yokamai yaromi nokom fire mouwomdi fime.
4 I ebotaitih ufun tetitit anamaramaim, i wan ebi’iyon, naatu ana bobaituw ti’ufunun bairi tenan anayabin i fanan hiso’ob.
5 Non sipsip ari bam tari unainga mounomdi kinaimba yokamai nokonom fikenainga yokamai unainga tongi naimie,” dume.
5 Baise fanan ta boro men hini’ufunun, anayabin i fanan men hi’inan imih boro hinabihir.”
6 Yesu ka kuiam di boiro ari yokamai epe di mari de eromba yokamai ka dungua mapunom fikeime.
6 Jesu iti kawen turamaim eo, baise tur ana naniyan i men hibaimih abistan isan eo’o.
7 Ari yokamai ka dunguai fikeinga iran Yesu ka tokoi dume. “Na ka duwaika fi goi iyo! Na non sipsip yokamai ikai nainga kori gumam moiye.
7 Imih Jesu tur ibanak eo maiye, “Turobe a tur ao’owen, Ayu i etawan bobaituw isah.
8 Ari muruwo na kuika koma winga yokamai kunei neinga yokama moiro te tai garom boinga yokamai ama moimba non sipsip yokama ka dinga fikeimie.
8 Sabuw afa wan hinan i bainowah naatu bokwanekwaneyah, baise bobaituw men tainih isah hirub fanah hinowaramih.
9 Na nanan kori gumam moiye. Ena non sipsip na moiki tei unainga yokamai nomanenom akire di erowaikoro ena yokamai nomanenom si awa tero kira suna ikai ure mena fure ure fure beire kopuna i nowaimie.
9 Ayu i etawan, yait ayu wanawana’umaim run enan boro yawas nab, boro hinarun hinatit fotan gewasin hinagatur.
10 Te kunei nongua yaromi tai taran firo kumba yaromi ‘Non sipsip kunei nere ei goiro bei niki de erowaiye,’ diro umie. Te na ‘Non sipsip yokamai yokori moiro moi kuwom suwainga akaiyom erowaiye,’ diro wiye.
10 Bainowan tenan i bain, asbunin naatu gurusin akisin hinot tenan; Ayu anan i boro yawas gewasin hinab hinama boro men abistan ta isan hiniyababan.”
11 Ena na non sipsip kiapanom yai nokapu moiye. Na non sipsip kiapanom yai nokapu moika iran ‘Non yokamai akire di erowaiye,’ diro goi erowaiye.
11 “Ayu i bobaituw gewasu. Bobaituw Kaifenayan gewasin ana bobaituw isah ana yawas ebi’inuw.
12 Te yai ta uro ‘Ne kongo narowangoro na non sipsip yokamai kiapanom bei erowaiye,’ dungua yaromi non yokamai kapakom moikeme. Ena iran yaromi kei biyom ungua kanero non yokamai ema dero tongi fungoro kei biyom furo non yokamai ei nero dourom boingoro tongi koro koro unanan fimie.
12 Bobaituw kaifenayan orot ta men karam bobaituw nakaifen naatu i men nowan. Imih anamaramaim haru tuwetuwenih nan na’i’itin, i boro bobaituw nihamiyih nabihir. Naatu haru tuwenituwenih boro bobaituw bairi hiniyow naatu hina’abargiyih nanabin hinabihir.
13 Yaromi kongo kokonan firo beiro non yokamai kanom fikengua ena tongi fumie.
13 Orot boro nabihir anayabin i orot ta hibai na ma ekakaifen, imih bobaituw isah i men enotanot gagamin.
14 — ausente —
14 Ayu i bobaituw kaifenayan gewasu. Au bobaituw asu’ubih naatu i ayu hisu’ubu.
15 — ausente —
15 Tamai ayu susu’ubu na’atube, ayu Tamai asu’ub naatu au yawas bobaituw isah ai’inuw.
16 Te na non sipsip suwo koropane ama kui neika yokamai kirari tei moikeimie. Non yokamai na nokonam firaingere ena na yokamai ama ekiro unaiye. Ena yokamai mora muruwo ure kira suna moraingoro te kiapanom yai na towane moraiye.
16 Bobaituw afa ayu nowau i men iti fur wanawanan tema’am. I auman anabuwih hinan hinarun. I auman ayu fanau hinanowar, nati’imaim i boro bobaituw ta’imon naatu kaifenayan ta’imon.
17 Na nonam sipsip goi erero te tokoi arowaika iran na aunam epena dem miriyom mun fi narome.
17 Tamai ebiyabuwu anayabin ayu au yawas ani’inuw, saise yawasu anama maiye.
18 Ena ari fingamere epe na nai goikenaimba ‘Na nai goraime,’ dikoro nai goraimie. Na goraika te tokoi arowaika nanan moiki dumie. Na aunam ‘Tai epe beyo!’ di naromie,” Yesu epe dume.
18 Men yait ta ayu au yawas nabosair, baise ayu taiyuwu au kokomaim au yawas anayara’iy. Ayu au fair ema’am anayara’iy naatu au fair ema’am anabora’ah maiye. Iti obaiyunen i Tamai biyanane abai.”
19 Ena Yura ari ori ka i fire foi si surai fime.
19 Iti tur hinonowar anamaramaim Jew sabuw tarsibih maiye.
20 Ari munmane “Yaromi murom niki dongua moi tongoro du dumie. Ena ne yokamai yaromi kam dungua firainga i faikeme,” epe dimba
20 Sabuw moumurih maiyow hi’o, “I demon hitounbubur ema’am naatu ebikoko’aw. Aisim ana tur kwanonowar.”
21 ari suwo koropane “Yai ta murom niki dongua moi tongua yaromi ka epe dikenamie. Murom niki dongua yai okom murom gi dungua bei fura de towangua i faikename,” epe dinga iran ari ka i firo foi si surai fimie.
21 Baise sabuw afa hi’o, “Tur iti na’atube men karam orot demon hinatounbubur ema’am nao’omih. Mi’itube demon orot matan fim nabotawiy?
22 Koma Yura ari fi mun ei teinga ikom kori gumam yauinga ena noniki kakom kakom inokore ei tere kopuna ori kei neimie. Ena kakom i nonikiyom epena fuka dungoro ena ari yokamai Yerusarem tei fimie. Te kakom i goi kengua kakom dungoro
22 Nati rarabkokou wanawanan Tafaror Bar ana hiyuw wabin Koksouwen i Jerusalemamaim hibogaigiwas.
23 ena Yesu fu fi mun ei teinga ikom tei wan furo iki maminom kam dainga Soromon tei ama wan moingoro
23 Naatu Jesu Solomon ana efan awan ta Tafaror Bar wanawanan imaim bat reremor.
24 ena Yura ari ori beinga yokamai ure Yesu wayapo de suna de tere “Ne bei norengoro kakom kakom no yokama nomanenom suwo suwo ei moipunga i faikeme. Ena ne Yai Gumam ewi dowangore akire di norowanga yaromi Kirisito moranga epena di mari de noro!” di teingoro
24 Jew hai ukwarih hiru’ay hi’arbebera’uh hi’u, “Mar bai’ab boro inabotani anama anakaifi? O Keriso na’at, bebeyanamaim ku’o anowar.”
25 ena Yesu ka mokom bairo “Koma na ne yokama mora di ereipa ne yokama fi ki sikeimie. Na aunam ka dungua gore dika tai ori yoporam boingua beika tarom i na mapunanam i mari domba
25 Jesu iyafutih eo, “Ayu kwa a tur aowen, baise kwa men kwaitumatum. Ina’inanen ayu Tamai wabinamaim asisinaf i ayu isou eo’orereb.
26 ne yokamai na nonam sipsip moikeinga iran fi ki si narekeimie.
26 Baise kwa men kwabitumatum anayabin kwa men ayu au bobaituw.
27 Te na nonam sipsip gumanom kanikoro ena na nokonam firo mounamdi wimie.
27 Ayu au bobaituw asu’ubih imih fanau hinowar tebi’ufnunu.
28 Te na yokamai moi kuwom suwainga akaiyom erowaikoro yokamai kakom kakom goikenaimie. Te nenta non yokamai na okonamdi tei bare dekenamie.
28 Ayu yawas wanatowan abitih; naatu boro men ta nakasiy; men ta ayu umou’umaim nabosair.
29 Na aunam non yokamai na narongua yaromi ari muruwo iwe de eromie. Ena nenta non yokamai na aunam okomdi tei moraingere bare dowangua faikemie.
29 Tamai ayu bow bitu i ra’at etei natabirih, imih ayu Tamai umanamaim men yait ta nabosairen.
30 Na te aunam no surai towane wom moipune,” epe di erongoro
30 Tamai naatu Ayu airi i ta’imon.
31 ena iran Yura ari kongo kupa ire tokoi Yesu suwaro beingoro
31 Ibanak maiye Jew sabuw kabay hibow hitarabimih,
32 ena Yesu “Na aunam kokonanom nokapu munmane ne yokamai opom di ereika ena ne yokamai toraran fire kongo kupa ire na nainaro beime?” di erongoro
32 baise Jesu sabuw isah eo, “Ayu Tamai biyanane ina’inan gagamih moumurih maiyow ai’obaiyi. Anayabin iti isan ayu kabayamaim kwanarabu.”
33 ena “No yokamai kokonan nokapuran firo kongo iro ne eikenaro bepunie. Ma do! Ne yai di gan moimba ‘Na Yai Gumam moiye,’ dinga ne ‘Yai Gumam kam ka sine,’ di firo ena einaro bepunie,” epe di teingoro
33 Jew hiya’afut hi’o, “Aki men nati isan kabayamaim anarabi, baise o God kubi’i’iyab, anayabin o i orot maiyow, naatu taiyuw God kurarouw.”
34 ena Yesu ka mokom bairo “Mose ka di guwo dungua ne yokama erongua Yai Gumam ari ori gunom boi erongua kakom ka epe dume: ‘Na “Ne yokama yai gumam moimie,” di ereiye,’ diro kam mapunom epe boimie.
34 Jesu iyafutih eo, “Kwa a Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum ema’am, ayu ao’o kwa etei i god?
35 Ena no mora fipunga Yai Gumam kam mapunom ako sikengoro te kam mapunom ari yokamai moingi tei ure ‘Ne yokama yai gumam moimie,’ epe dinga
35 I etei god narouw na’a’afih na’at, tur God i menane na naatu Buk Atamaninamaim hikikirum men hina’astu’ub.
36 ena aunam nenen na gunom boi narere na nawi dongoro na mangi tawa wiye. Te na ‘Yai Gumam wam moiye,’ epe dika ena iran ne yokamai ‘Na Yai Gumam kam ka sine,’ di nareinga i faikemie.
36 Ayu Tamai yasairu i nowanamih amatar naatu irubinu naatu iyafaru ana iti tafaramaim atitit i boro mi’itube? Mi’itube ayu God bai’i’iyabin kwarouw kwa’o’o, anayabin ayu God Natun arouw ao’omih?
37 Ena na aunam kokonanom beikenaikoro ena ne yokama na fi ki si narekeiyo!
37 Ayu Tamai sisinafube men ana sisinaf bibaitutumu.
38 Ena ne yokama bei moiro na kanam dika na fi ki si narekenainga iran ne yokamai bei moiro na nenam kokonanom beika kanero fi ki si narowainga i faname. Ena ne yokamai epe fi ki si narowainga ena ne yokamai mora ama firainga na nenam na gere ama si daure moipika fire inokore nokapu ei firaime,” epe di erongoro
38 Baise ayu ata sinaf kwa men kwatabitutumu na’at, karam nati ina’inanen kwata’itah kwataso’ob imaim kwatitumatum, ayu i Tamai wanawanan, naatu Tamai i ayu wanawanau.”
39 ena yokamai Yesu tokoi kan si towaro beingoro yaromi ma de erero fume.
39 Ibanak maiye bain rabinamih hiwa’an, baise i umahine soratait tit.
40 Ena Yesu inako dero furo Yoran nuwi bauro bunam ipo furo ena koma na yai donam Yoane ari nuwi bui erongui tei furo moingoro
40 Naatu Jesu ibanak matabir maiye Jordan rabon rounane, marasika John sabuw imaim bapataito bitih efan imaim tit naatu Jesu imaim ma.
41 ena ari yai opai munmane Yesu moingui tei ure nenen ka di ipo ka dere “Kawom, Yoane tai ori yoporam boingua ta beikemba yaromi Yesu kam dungua muruwo kawom dumie,” epe dime.
41 Naatu sabuw moumurin maiyow hina biyan hitit, naatu hi’o, “John ina’inan men ta sinaf a’itin, baise John iti orot isan eo’o i turobe.”
42 Ena akai tei ari munmane Yesu fi ki si teime.
42 Efan nati’imaim sabuw moumurin maiyow Jesu hitumitum.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.