Efésios 6
YAI GUMAN GUNOM KAM (CJV) vs AAI
1 Ena gan yokamao, ne yokamai Ari Wanopanom gama moinga ena nenom manom ka duwainga gore duwainga i faimie.
1 Kek kwananowar, kwa i Regah natunatun imih ef ana gewasin i hinat tamat fanah kwanabosiyasiyar.Paul Tychicus ebiyafar|alt="Paul sending Tychicus" src="CN02071B.TIF" size="span" loc="Eph 6.1" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="6.1"
2 Ka mapunom koi i epe dungua “Ne nenum manum bei kenom bei ero!” epe dume. Ka i koma di guwo dungua te Yai Gumam ama ka di koi engua di norome.
2 Hinat tamat kwanakakafiyih, anayabin nati i o baiyunen tur wantoro’ot ana omatanen auman.
3 Ena ka gowa si engua i epe: “Ne nenum manum kanom bawom duwainga ena ne nokapu moire mansinomdi tei kakom arari moranie,” epe dungua iran i ne gan yokamao, ne yokamai nenom manom ka duwainga gore diyo!
3 Saise a yawas i boro baigegewasin awan nakaratan, naatu a yawas iti tafaramamaim boro manin na’in kwanama kwaniyasisir.
4 Ena ne nenom manom yokamao, ne yokamai bei moiro ganoma yokamai kiapanom bei erenga kakom tei ne yokamai mapunom bei erowainga iran yokamai denom minom api si erowangua i faikename. Faikenamba ne yokamai bei moiro ganoma kiapanom bei erere “Yokamai Ari Wanopanom konom wanaime,” diro Yai Gumam kam mapunom nuwi si ereiyo!
4 Kwa kek hinah tamah, a kek men kwanagam kwana’uwih kwanikwaniyih yah naso’aramih. Baise Kirisiyan ana bai’obaiyenamaim baikwatutunen kwanitih, naatu Regah ana turamaim kwanabonawiyih.
5 Ena ne nuwi kokonan gan yokamao, ne yokamai bei moiro kokonan kiapam beinga yokamai kanom bawom dire ka duwainga gore diyo! Ena ne yokamai “Kokonan i inapune,” dire denom minom suwo eikeiyo! Ne yokamai Kirisito kam dungua dourom boingamere epe ne yokamai kokonan kiapam beinga yokamai kanom duwainga dourom boiyo!
5 Akirwairafi a tur ao’owen, a orot ukwarih tafaramamaim tekakaifi i kwanabiruwih naatu kwanakakafiyih fanah kwanab. Naatu dogor tutufin etei yasisir auman isah kwanabow, Keriso isan kwatabowabow na’atube.
6 Ena ne yokamai “No yokamai kiapanom bei noreinga yokamai mun fi norowaime,” diro furo yokamai okonom muromdi tei towane kokonan beikeiyo! Tamanume. Yokamai nen moingi tei moikenainga kakom tei ne yokamai kokonan nokapu ama beiyo! Ne yokamai Kirisito nuwi kokonan gan moinga ena Yai Gumam inokore ei finguamere epe ne yokamai inokore ei firo kakom kakom kokonan bei ereiyo!
6 Men ti’i’iti ana veya akisin iti baifa’i isan kwanisnubanub kwanabowamih, baise kwa i Keriso ana akirwairafih imih dogor tutufin etei God ana kok kwanabow.
7 Ena ne yokamai nuwi kokonan bei moinga i mun fire moiyo! Ne yokamai “No yokamai ari nuwi kokonan gan towane moipune,” epe di fikeimba “No yokamai Ari Wanopanom nuwi kokonan gan ama moipunie,” epe di firo kokonan beiyo!
7 Kwanabow sunusunub a naniyan tutufin etei, yasisir auman kwabow, kwa i men orot isan kwabowabow, baise Regah isan kwabowabow.
8 Ne yokamai fiyo! Ari yokamai nuwi kokonan gan morainga bo te moikenainga kokonan nokapu benainga ena Ari Wanopanom bei moiro yokamai meina erowame.
8 Anayabin kwa kwaso’ob orot babin etei bowabow gewasin tebowabow isan, Regah boro hai siwar nitih, basit o akirwairafi, o roufamen orot a siwar i boro inab.
9 Ena ne kokonan kiapam beinga yokamao, ne yokamai furo mapunom epe wom nuwi kokonan gan yokamai bei erere “No yokamai kupa ne yokamai einapune,” di erekeiyo! Ne yokamai fiyo! Yai Gumam kamundi tei moingua yaromi ne yokamai te nuwi kokonan gan gere kiapanom yai moimie. Yaromi ari kounom kounom ipu si erome.
9 Kwa orot ukwarih auman ef ta’imon kwanasinaf, akirwairafih isah kwanigewasin naatu men kwanao birubiruwih. Kwanaso’ob kwa a akirwairafih bairi a Regah i ta’imon maramaim ema’am, naatu i orot babin etei ana fofoninamaim ebibatiyih.
10 Ena na kanam i munom boika mora gounaro beme. Ena, arinamao, ne yokamai furo Ari Wanopanom si dau tere yaromi yoporam ori wom boingua ire erowai tere moiyo!
10 Taitu tuwai’inah, tur yomanin i iti. Regah wanawanan kwanarun ana fair kwanab, naatu i ana fairane kwa a fair kwanawowab nara’at.
11 Ena ne yokamai “Satan yaromi mimi niki dongua bei norowangua no yokamai ako sikere arere morapune,” dire furo Yai Gumam gai garom boingua gaiyom erongua i fiyo!
11 Baiyow ana tafafaren sawar etei God bit i kwana’abur, saise Demon Mowan ana baifuwen nabikubibiruw karam boro kwanawasatan.
12 Ta bengoro gaiyom i firaime? No yokamai ari towane wom kura boi erekepunba no yokamai furo murom niki dongua muruwo kamundi tei moinga yokamai ama kura boi eropunie. Kawom, no yokamai murom mokoinga yokamai te murom kiapanom beinga yokamai te murom erowai wom teinga yokamai si boingui tei moipunga ama moinga yokamai kura boi eropunie.
12 Anayabin it i men iti tafaram orot babin afa bairi tabiyowamih, baise tounamatar kakafih gagub wanawanan tema’am bairi tabiyow. Demon hai nabatanayah, hai ukwarih, naatu afiy kakafih fairih iti tafaram ana guguminamaim tema’am bairi tabiyow.
13 Ena ne yokamai furo Yai Gumam gai garom boingua gaiyom erongua muruwo ire fiyo! Ne yokamai gaiyom i firainga ena tai niki dongua ne yokamai fuka di erowangua kakom tei ne yokamai kianom bei niki de erowainga kura boi erowaime. Ena ne yokamai kura boi gounainga arire yo moraime.
13 Imih God ana baibiyow sawar bounaika kwana’abur, imaibo Demon ana veya kakafin nan natitit, kwa i karam boro rakit ana ahay ana waf kwanahaiw. Naatu kwaniyow nan yomanin kwana’a’asa’ub ufunamaim boro men ura au’uf kwanabat.
14 Ena ne yokamai arire moiyo! Te kiminem yokamai garom boinga tarom kenom beingamere epe nonon yokamai Yai Gumam kiam yokamai kura boi eropunga garom boingua tarom kenom bepune. Kiminem yokamai non gam fiki deinga goinomdi tei de ki singamere epe Yai Gumam ka kawom dungua ne yokamai goinomdi tei de ki siyo! Te yokamai bei moiro deinomdi akire di towangua tarom si you deingamere epe ne yokamai yo tongua mapunom Kirisito norongua i deinomdi tei si you deiyo!
14 Imih kwanabatkikin, turobe kwanab naiw a kikiramih kwanakik. Yawas mutufurin kwanab a beromih dogor kwanisinfafar,
15 Ena yokamai kauwom tou dere kon nokapu waningamere epe ne yokamai kenom beire furo ari gore amine einga kam nokapu di mari de ereiyo!
15 naatu tufuw ana tur gewasin a baibiyonamih kwaniyoun kwanabat gewas kwanitfufun auna kwanan.
16 Ena yokamai kuman ako moingamere epe kakom kakom ne yokamai fi ki si teinga mapunom i ako moiyo! Ena ne yokamai fi ki si towainga yai niki dongua yaromi bei moiro e dongua eiyom ire einangua ne yokamai eiyom i muruwo si gouname.
16 Mar etei baitumatum a beromih kwanab, anayabin nati beromaim Demon Mowan ana ahay narob wairaf auman nitakir hinanununuw karam boro kwanasirabun.
17 Te yokamai kura boinga birom gai eingamere epe Yai Gumam akire di erongua mapunom binomdi tei enaimie. Te yokamai sanupui ako moingamere epe ne yokamai furo Yai Gumam kam Muromom Sumuna erongua i ako moiyo!
17 God yawas bit i kwanab a kowasamih arib kwanayara’ah, naatu God ana tur, Anun Kakafiyin bit i a kaiyomih kwanab.
18 Te ne yokamai kakom kakom ka make eire “O Yai Gumam, akire di naro!” diro yaromi kiam yokamai kura boi ereiyo! Te Murom Sumuna yoporam boinguamom i erowangua ena ka make ei teiyo! Iran i kakom kakom Murom Sumuna kam di erowangua firo ako ki siyo! Ena kakom kakom ne yokamai bei moire ari yai opai Yai Gumam gama yo teinga yokamai akire di erere ka make ei teiyo!
18 Sawar iti etei i yoyobanamaim kwanasinaf, God ana baibais isan kwanifefeyan, Anun Kakafiyin ebiyuni na’atube. Naatu sawar ta ta hinamamatar hai veya’amaim kwanayoyoban, mata toniwa’an, a yoyoban men kwanihamiy, mar etei God ana sabuw isah kwanayoyoban.
19 Ena ne yokamai ama ka make ei tere “O, Yai Gumam, Pauro akire di to! Yaromi ka duwaro benangua ena ne kanum duwangua i to! Yaromi kuri fikere gunom kam koma eke dere dunguai di mari dowangua akire di to!” epe diro ka make ei teiyo!
19 Ayu auman isou kwanayoyoban, saise binan isan ana bobogaigiwas ana veya, God ana tur isou nirerereb anabinan, na’atube Tur Gewasin ana kirikirifot anaorereb natit, men ana birumih.
20 Ena na gunom kam i di mari dowaro beika Kirisito nawi domba epena na kan faiye. Ena ne yokamai “Pauro yaromi kuri fikere yoporam boiro gunom kam di mari duwame,” diro Yai Gumam ka make ei teiyo!
20 Ayu i God ana bowayan orot iyafaru atit Tur Gewasin abibinan isan dibur ama’am. Baise abifefeyani isou kwanayoyoban saise fair anab Tur Gewasin ana binan sabuw hinanowar.
21 Ena Taikiku yaromi “Ne yokamai firainga na kokonan epe beire nokapu moika firaime,” diro uro na kokonan beikai muruwo di mari de erowame. Te yaromi kawom no yokamai arinom moiro Ari Wanopanom kokonanom nokapu bengua
21 Tychicus, taituwa ata yabow orot, naatu Regah ana akirwairafin orot gewasin ta, i nanan ana veya ayu abisa asisinaf ana tur etei boro i nao kwananowar kwanaso’ob.
22 iran i na yaromi awi ne yokamai moingi tei de erowaika ena ne yokamai firo kanainga no yokamai nokapu moipunga i kanaime. Te yaromi ama uro ne yokamai denom minomdi bei erowai te erowame.
22 Anayabin nati isan kwa isa abiyafar, aki abisa iti’imaim asisinaf nao kwananowar naatu koufair nit.
23 Ena no yokamai Nenom Yai Gumam te Ari Wanopanom Yesu Kirisito yai surai bei moiro arinoma muruwo denom minom bei wira di erere te mun fi erere te fi ki si erowangua mapunom i erowaipire.
23 Tamat God naatu ata Regah Jesu Keriso kwa Kirisiyan baitumatumayah etei tufuw, yabow naatu baitumatum auman nit kwanama.
24 Ena Yai Gumam bei moiro ari denom minom Ari Wanopanom Yesu Kirisito mun fi tere ma de tekeinga yokamai muruwo bei nokapu de erowame. Mora epe.
24 God ana bosiyasiyar kwa iyab ata Regah Jesu Keriso kwabiyabuw, nati yabow isa nama wanatowan. Amen.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Efésios 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.