2 Coríntios 1
YAI GUMAN GUNOM KAM (CJV) vs AAI
1 Na Pauro. Na Mesia Yesu nawi dongua fuka yai moraro beika Yai Gumam na gunom boi narongua moiye. Ena na ne yokamai yai opai Yesu fi ki si tere moinga Korin tei moinga yokamai munom boi ereiye. Te na ari yai opai Yesu fi ki si tere moinga Akeiya ikinom akainom tei moinga yokamai munom i ama boi ereiye. Ena te nonon Yesu gama arinom Timoti na moiki tei ama moimie.
1 Ayu Paul God ana kokomaim Keriso Jesu ana turabarayan amatar naatu it turat Timothy airi kwa ekalesia sabuw tafaram Corinth kwama’am naatu God ana sabuw etei tafaram Akaiya wanawanan kwama’am isa fef akirum abiyafar.
2 Ena nenom Yai Gumam yaromi te Ari Wanopanom Yesu Mesia surai bei nokapu de erero te gore amine ei erowaipire.
2 Ayoyoban God it Tamat naatu Regah Jesu Keriso’one manaw kabeber naatu tufuw kwa etei isa nama.
3 Yai Gumam Yesu Mesia nonon Ari Wanopanom nem moingua te yaromi no kanom fingua ena kakom kakom akire di norongua iran kam bawom duwapune.
3 God it Tamat naatu ata Regah Jesu Keriso Tamah, ana merar tanay anayaabin kabeber ana’an ine enan naatu ata baibais etei ana God.
4 Te Yai Gumam nonon yokamai akire di noronguamere no ari tai ipun muruwo fuka di erongua yokamai epe akire di erowaro bepunga ena yaromi no yokamai ipun muruwo fuka di norongua akire di norome.
4 Ata yare moumurih na’in wanawanah tarur i koufair koubainunub ebitit, imih nati koufair koubainunub ta’imon God it bitit, karam sabuw iyab yare koun hiyen tere’er koufair koubainunub tanitih.
5 Ena Mesia kipi ori wom kaingua finguamere no yokama kipi kaingua ama epe fipunga ena Mesia akire di norongua moko iwa fume.
5 Anayabin Keriso ana bai’akir bairi tafafaram na’atube God ana koufair Keriso wanawananamaim ata koufair boro gagamin na’in nakarsuwei nare tanab.
6 Ena tai ipun dongua no gunom kam di mari dopunga yokamai fuka di norongua ena Yai Gumam ne yokamai akire di erongore kakom kakom moi kuwom suwainga inaimie. Te Yai Gumam akire di norongua ena yaromi ne yokamai ama akire di erowame. Ena iran no yokamai tai ipun dongua firapungamere ne yokama ama tai ipun dongua epe firaimba Yai Gumam ne yokamai bei erowai te erongoro ena ne yokamai kai meikere wira dire moraimie.
6 Aki abi’akir i kwa a koufair naatu a yawas bain isan. Aki koufair abaib kwa auman boro koufair kwanab yate nanub nawainabi a yawas kwanab. Nati bai’akir ta’imon aki na’atube wanawanan arun asora’ub.
7 Ena no yokamai kipi kaingua firapunga kakom ne yokamai kipi kaingua ama firaimba mora fipunga Yai Gumam no yokamai akire di noronguamere ama epe akire di erowame.
7 Imih kwa isa aki nuhifot ama’am, anayabin Keriso ana bai’akir turin kwabaib isan boro God ana koufair nit Keriso wanawananamaim.
8 Ena, arinama yokamao, koma no yokamai Eisia ikinom akainom tei moipungi tai ipun donguai fuka di noronguai firaro beinga imari de erowapune. Tai ipun donguairai ori wom i ime de norero erowai topunga ime de norongoro epe bengoro ena no yokamai “Gorapune,” di fipune.
8 Taitu tuwai’inah aki akokok kwanaso’ob tafaram Asia wanawanan aki hai fokarih kakafih wanawanan arun bai’akir gagamin maiyow abai anot i boro ata morob.
9 No yokamai epe moipungai ena “No gorapune,” di fi moipunba goikepune. Dumba ena no yokamai “No nonon erowai topunga nokapu morapune,” di fikenaro bepunba “Yai Gumam ari goinga akire di erongua tokoi aringa yaromi towane akire di norowame,” di firaro bepunga gorapunga mapunom fuka di norome.
9 Turobe, aki naniyi atatam i morob isan hirubin. Baise iti namamatar i ebi’obaiyit it men taiyuwit tanitutumit, baise God tanitumitum i akisinamo murumurubih ebimisuruwih.
10 Ena tai ipun dongua u mari fu norongua te “No yokamai epena gorapune,” di fipunga yaromi akire di norere te epena te okome ama akire di nore morame. Ena no yokamai mora fi ki si topunga okome yaromi tokoi akire di norowame.
10 Morob kakafin wan ayenabo botaiti atit, naatu boro nabotaiti anatit maiye. I tafanamaim aki ai nuhifot i boro na’atuka nabotaititi anatit.
11 Ena ne yokamai ka make ei towainga Yai Gumam akire di norowame. Ena iran ari munmane ka make ei teinga te Yai Gumam yo morom bei nokapu de norongua ari munmane ikanere mun firo Yai Gumam kam bawom duwaime.
11 Na’atube kwa a yoyobanamaim aki kwanibaisi. Saise God boro a yoyoban niya’afuten naatu aki nigegewasini, naatu sabuw moumurin maiyow God boro ana merar hinay aki bigegewasini isan.
12 Ena no yokamai bei kanupunga tora bengoro no nonon kanom akire dupune? I epe: No mangi tawa wan moipunga te no ne yokamai gere tai ta ta bepunga no yokamai tai mapunom mapunom muruwo di mari de erere kasu wanere di erekepune. Kawom, Yai Gumam sumuna akire di norongoro no yokamai epe wom bepunie. Te ari mangi tei moinga inokore eingamere no yokama epe inokore eire wankepunba Yai Gumam yo morom bei nokapu de norongua no epe kasu wankepune. Ena no nomanenom “Mapunom bepunga i faime,” ka di mari dome. Ena no nonon kanom akire dupunga i faime.
12 Aki aora’ara’at anayabin iti tafaramaim ama’am ai not iu’uwi aiyawas naatu ai baita’ay kwa bairit i kakafiyin naatu mutuforomaim asisinaf. Aki ai sinaf etei i Godane men tafaram ana ukwar rerekab, baise God ana manaw ana kabeberamaim.
13 Te ka munom ne yokamai boi eropunga ne yokamai kerere mapunom nokapu firaro beinga epe boi eropune. Ena ne yokama epena no mapunonom bepunga suwo fimba
13 Anayabin aki fef kwa isa akikirum tur etei i mutufor naatu rereb yah karam kwaniyab boro naniyan kwanab.
14 muruwo mora firainga faname. Ne yokamai no mapunonom muruwo bepunga mora firainga ena okome Ari Wanopanom Yesu tokoi ako mangi unangua kakom no yokamai ne yokamai kanom akire duwapungamere ne yokamai no kanom epe ama akire duwaime.
14 Abisa boun akikirum kwanabiyab boro men naniyan kwanab, baise Ata Regah Jesu namatabir nanan ana veya boro kwanaso’ob, aki isai boro kwanaora’ara’at, naatu aki auman boro kwa isa ana’ora’ara’at.
15 Ena “Ne yokamai epe bei moraimie.” di fika ena “Ne yokamai eken surai mun firaro beinga na koma u nen moingi tei ure dere bam ta fure ena inako dere u moingi tei tokoi unaiye,” ama di fiye.
15 Anayabin iti isan ayu aitumatum, ayu ayakitifuw wan kwa aninanawani saise kwa agewasin boro tafan tanaya’abar.
16 Ena “Na Maseronia ikinom akainom kon naro beika kakom i na fu ne yokamai moingi tei unaiye. Te okome Maseronia ikinom akainom dere na ikinam inako dero unaro beika kakom i tokoi fu nen moingi tei unaiye. Boromdi na Yuria ikinom akainom naro beika ne yokamai akire di narere nawi dowaimie,” epe di fiye.
16 Ayu akokok ef aumatan au Masedonia ananan anarun ana’iti naatu Masedonia’ane anamamatabir boro anarun ana’iti. Imaibo kwa boro au ef isan kwanibaisu anan Judea.
17 Ena na epe di fika “Na ka yo dume,” di fimio? Oro? Bore na epe di fika “‘Na uname,’ dumba kungua ena kasu dume,” ama di fimo? Epe di fikeiyo! Ari yokamai mangi tawa moinga inokore yo eingamere na epe inokore yo eire dikeiye.
17 Kwa boro iti na’atube kwanao, namihibe ma yayakitifuw naatu kwahihir ema’am. Kwanotanot ayu orot babin teo tibibasit naatu sinafu’e tema’am i orot ta?
18 Ma deiyo! Yai Gumam kawom moinguamere epe na ka di ereika na yo dikeipa na kawom diye.
18 God ana tur mar etei turobe eo, imih aki ai tur kwa isa ao i turobe men baifuwen.
19 Ta bengoro na epe diye? Yai Gumam wam Yesu Mesia kam mapunom dungua na te Saira te Timoti no suraiye ka di mari dere ne yokamai i mari de eropungoro yaromi inokore surai eikemie. Eikemba yaromi kakom kakom kawom dume.
19 Anayabin God Natun Jesu Keriso isan kwa wanawanamaim ayu Silas naatu Timothy abibinan i turobe, men baifuwen.
20 Ena Yai Gumam ka di koi eiro “Na epe benaiye,” diro dungua no ari yokamai kanupungai Yesu bengua Yai Gumam kam mukom faime. Kawom, no ari Yesu Mesia kokonan bengua kanere mora fipungai Yai Gumam kam dunguai kawom dungoro ena iran “I kawom,” diro yaromi kam akire dupune.
20 God ana’omatanen etei i Keriso wanawananamaim hina hiturobe. I wabin i “Turobe.” Imih i wanawananamaim aki “Amen” a’o God wabin abobora’ara’ah.
21 Te Yai Gumam yaromi ne te no yokamai yoporam boi norongua ena nonon Mesia gere moiro si daupune. Te Yai Gumam nenen nonon gunom boi norere
21 God akisin sinafit kwa aki bairit yanowahit Keriso wanawananamaim tababatkikin,
22 te ari yokamai firaro beinga nonon yaromi gama moipunga te nonon “Okome Yai Gumam yaromi bei moiro tai ta ta muruwo nonon norowamie,” di firaro bepunga ena Yai Gumam Murom Sumuna denom minomdi ei norome.
22 I nowanamih ikwahit naatu Anun Kakafiyin dogorotamaim iwan na’atube, i anababahor abistan gewasin boro uf enanan isan.
23 Ena kasu duwaika ne yokamai firaro beinga Yai Gumam imari de erowamie. Yaromi na inokore eika mora fimie. Te tamanowangua na kawom duwaiye. Ena na kura kam di erekenaro beika na u ne yokamai Korin moingi tei inako dero kuiye.
23 God i ayu au sifroubonenayan na’atube, ayu dogorou wanawanan i so’ob. Ayu akokok kwa aniyaturi imih boro men anamatabir maiye anan Corinth.
24 Te ne yokamai Yai Gumam fi ki si teinga kiapanom ari ka yoporam boiro dingamere epe no yokamai ka yoporam boiro di erekepune. Ta bengoro? No yokamai mora fipungai ne yokama Yesu fi ki si tere erowai teinga ena ka epe di erekepune. Ne yokamai mun ori wom firaro beinga no ne yokamai gere tai beiro kokonan towane bepune.
24 Aki men kwa abaitumatum anunufuruw, baise bairit tanabow a yasisir isan, anayabin baitumatumamaim kwababatkikin.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Coríntios 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.