1 Tessalonicenses 2
YAI GUMAN GUNOM KAM (CJV) vs AAI
1 Arinoma yokamao, ne yokamai nenen mora kaningai koma no yokama fu ne yokamai moingi tei fupungoro no yokamai kokonanom i ako sikemie
1 Taitu tuwai’inah, kwa taiyuw kwaso’ob aki ai nanawan kwa isa anan i men yabin enamih.
2 Te ne yokamai ama mora kaningai koma no yokamai fu Firipai iki birom ori tei fupungoro yokamai kipi kaingua norere kura kam di noreimba Yai Gumanom yoporam boingua norongoro ena okome u ne yokama Tesaronaika moingi tei upunga ari yokamai bei niki ori wom de noreinga no yokamai kuri fikere Yai Gumam gunom kam ne yokamai di mari de eropune.
2 Philipi imaim abisa aki isai mamatar i kwaso’ob, imaibo ana Thessalonica atit, biyababan gagamin maiyow hiti naatu hikwarari tur kakafih hi’uwi. Baise God wanawananamaim koufair abai sabuw isai hibigeg nahimaim, Tur Gewasin God biyanane abai anan kwa ai’obaiyi.
3 Te no yokamai ka ne yokamai di mari de eropungai ka i unanan di erekepunie. Te no yokamai “Mapunom niki dongua benapune,” diro ka i di erekepune. Te “Ne yokamai gumanom bauwi erowapune,” diro ka i ama di erekepune. Tamanume.
3 Kwa ayawas botabirin isan ai fefeyan abit men ta baifuwen tur ao, o men ai notamaim not kakafin ta ma, o men ta ai kubibiruwimih.
4 Yai Gumam yaromi no yokamai bei norere kanungua mora faingoro yaromi gunom kam i no yokamai “Di mari deiyo!” di norongua ena epemere towane no yokamai di mari dopunie. Te “Ari yokamai no yokamai kanom i fire mun fi norowaime,” diro ka i di mari dekepune. Tamanume. Yai Gumam no yokamai denom minomdi ipu si norongua “Yaromi mun fi norowame,” diro ka i di mari dopunie.
4 Baise mar etei God abisa kok eo na’atube ao, anayabin God dogorei nutitiy itin, naatu itutumi tur gewasin iti abowabow. Aki men orot baiyasisirih isan abowabowamih, baise God anayabin dogorei etei i fufun so’ob.
5 Te ne yokamai mora kaningai no yokamai ka dupungai bei moiro ne yokamai kinanom sikepune. Te Yai Gumam ama kanungua no yokamai kongo mukom guwainom inaro ne yokamai kanom akire di erekepune.
5 Kwa taiyuw kwaso’ob aki abinanawani ana veya, men kafa’imo kwa isa awai harewan ya abai ai aa ai tom isan ataratoun, kwa ai fufuwimih, God so’ob aki men abifufuwen.
6 Te no yokamai “Ari yokamai bo ne yokamai bei moiro no yokamai kanom mun fire akire duwaime,” diro gunom ka di mari de erekepune. Tamanume.
6 Naatu aki men orot babin, o kwa, o sabuw afa iti baifai isan abowabowamih.
7 Te no yokamai Kirisito yaromi nowi dongua fupunga ari moipunga ena iran ne yokamai tai mina wako erowapunga ne yokamai norowainga fanamba no mina wako erekepunba mam gan gawo kui engua wira di tere kenom benguamere epe no yokamai wira dire ne yokamai kenom bei eropune.
7 Keriso ana tur abarayan ai ef ema’am karam boro baibais isan atifefeyani. Baise bairi tama’am ana veya aki ai kakaf kwa isa ma, babin natunatun sosof erarafih na’atube taiyuwi arafi.
8 Te no yokamai denom minom ne yokamai mun fi eropunga ena no yokamai mun fire Yai Gumam gunom kam towane di mari de erekepunba no yokamai nomanenom ama eropune. Kawom, no yokamai denom minom ne yokamai mun ori wom fi eropunie.
8 Anayabin kwa i aki natunatui na’atube, isa abiyabow kwanekwan. Imih men tur gewasin God biyanane abai anan akisin bairi tafafaram, baise ai yawas auman akwahir kwa isa abi’akir.
9 Ena arinoma yokamao, ne yokamai mora kaningai ne yokamai kongo mukom guwai gainom no yokamai norekenaro beinga no yokamai ganom kipi kokonan yoporam boiro aro kakom kokonan beiro te kama kakom ama kokonan beiro Yai Gumam gunom kam i ne yokamai di mari de eropune.
9 Abisa ao i kwananot, bairit tama’am ana veya men basit aki ai ma gewas isan kwa bit atit a yababan tara’at, imih aki taiyuwi raro’ai baban ai ma gewas isan, fai mar etei abow, naatu tur gewasin Godane abinan kwanowar.
10 Ena no yokamai fure ne yokamai fi ki si teinga yokamai suna tei moipunga no yokama Yai Gumam yo tongua mapunom te bianom faikengua mapunomdi wan moipunga ne yokamai te Yai Gumam gere mapunom i kanime.
10 Kwa matamaim na’atube God matanamaim auman. Kwa iyab kwabitumatum wanawanamaim abowabow i kakafiyinamaim, mutuforomaim, naatu auri ubar en abow.
11 Te ne yokamai ama mora kaningai nenom yaromi nenen wama yokamai mapunom bei eronguamere epe wom no yokamai ama ne yokamai towane towane bei eropune.
11 Kwanaso’ob, kwa ta’ita’imon etei orot natunatun ebigenamih na’atube aigenami gewas,
12 Ena no yokamai ne yokamai denom minom bei erowai te eropunie. Te no yokamai ne yokamai kanom fire akire di eropunie. Te no yokamai “Ne yokamai Yai Gumam nenen no ari kiapanom bei norongua akaiyom naro beinga te yaromi keranom sungua inaro beinga yaromi unom boimie. Ena Yai Gumam ne yokamai mun fi erowaro bengui tei wan moiyo!” di yoporam boiro di eropune.
12 koufair, koununub ait, abi’afuti. Naatu abifefeyani ayawas i God ana kokokomaim kwanama, anayabin God ana aiwobomaim run ana marakaw bonamanamarin bairi faram isan ea’afi.
13 Ena no yokamai gunom kam ne yokamai di mari de eropunga ne yokamai fire “Kam i Yai Gumam kam dume,” dime. Ena ne yokamai “Ka i ari kanom towane dikemba Yai Gumam kam dumie,” kawom di fimie. Te ne yokamai Yai Gumam fi ki si teinga ena gunom kam i akire di erongoro yo tere wan moimie. Ena iran kakom kakom no yokamai Yai Gumam kam bawom dupune.
13 Naatu aki matan fufur God ana merar ayiy, anayabin God ana tur abai ana abibinan ana veya kwa tur kwanowar naatu kwabaib i men orot hai tur na’atube kwabaimih. Baise God ana tur kwanowar, naatu nati tur i turobe God ana tur. Anayabin kwa iyab iti tur kwanowar kwabitumatum wanawanamaim i God ebowabow.
14 Te arinoma yokamao, ipun dongua tarom ari Yai Gumam gama Yuria tei moinga Kirisito Yesu fi ki si teinga yokamai fuka di eronguamere epemere ipun dongua tarom ne yokama fuka di erome. Yura ari bei moiro arinoma Yuria tei moinga yokamai bei niki de ereingamere ne yokamai arinoma bei moiro ne yokamai epe bei niki de ereime.
14 Taitu kwa i God ana ekaleisia, Judea wanawanan Keriso Jesu hibitumitum kwabi’u’urih. Taiyuw taituwa biyababan hibit na’atube biyababan ta’imon ekaleisia Judea wanawanan ibo Jew taiyuwih taih tuwah biyababan tibitih.
15 Yura ari yokamai Ari Wanopanom Yesu te komariki kam mapunom ari ama ei goimie. Te yokamai bei moiro no yokamai bei niki de norere nowi deimie. Te Yai Gumam yokamai mapunom beinga kanere niki de fi erome. Te yokamai ari muruwo kianom fai ereimie.
15 Jew taiyuwih Regah Jesu Keriso hi’asabun, naatu dinab oro’orot auman hi’asbunuwen, naatu aki hinuni atit, abisa hibiwa’an God men kafai ebiyasisir, naatu boun sabuw etei isah tibirakit.
16 Epe beinga ari Yura ari moikeinga yokamai nomanenom si awa tekere fi ki si tekenaro beinga Yura yokamai “No yokamai kon i si fere dowapune,” dire kura kam no yokamai di noreime. Ena kakom kakom epe beinga yokamai bianom faingua tarom i beingoro mokore iwa fumba epena wom Yai Gumam niki de fi erongua tarom yokamai fuka di erome.
16 Anayabin aki binan isan hi’otani, naatu men hikok Ufun Sabuw isah ata binan yawas hitab. Iti na’at hisinaf imih hai kakafin hitutut yey maririb, naatu boun yomaninamaim God ana yaso’ar wan himara’at sawar.
17 Ena, arinoma yokamao, koma no yokamai te ne yokamai gere moipungi ari niki deinga yokamai bei moiro fia si noreingoro ena no yokamai Tesaronaika dere fure epena akai fakai tei moipunie. Te no yokamai denom minom fakai moikemba no yokamai ganom towane fakai moimie. Ena no yokamai te ne yokamai gere moikepunga kakom kakom no yokamai Tesaronaika akai tei napunga kokonan ori beiro “No yokamai fure ne yokamai kanapuno?” di moipune.
17 Taitu tuwai’inah, ai notamaim kwa isa men nuhiburumih, naatu hikusibit biyatamaim nanabin tama’am ana veya, ana itinin men manin, baise ai not gagamin na’in i mi’itube yumat ata’itin maiye.
18 Ena iran no yokamai “Fure ne yokamai kanapune,” dupunba na, Pauro, kakom kakom “Na ne yokamai kanaiye,” dika Satan yaromi na konam si fere dome.
18 Ai kok gagamin i ata matabir maiye ata’iti, ayu Paul taiyuwu mar maumurih maiyow asinaftobon ata matabir maiye ata’iti isan, baise Satan au ef rufut.
19 Ena nonon Ari Wanopanom Yesu tokoi u mangi uro ipu si norowangua kakom tora bengoro “No yokamai meinanom nokapu inapune,” epe di firapune? Bo te ta bengoro mun firapune? Bo te kakom boromdi ta bengoro nonon kanom akire duwapune? No yokamai kokonan bei eropungoro ne yokamai fi ki si teinga ena epe wom morapune.
19 Anayabin Regah Jesu Keriso namatabir nanan ana veya kwa i aki ai ora’ara’at ana yey, naatu ai siwar, imih aki kwa isa i nuhifot yasisiramaim ama’am, men sabuw afa’amih, sabuw i kwa!
20 Ena kawom, ne yokamai fi ki si tere moinga no yokamai Yai Gumam kam akire diro denom minom mun fipune.
20 Turobe kwa i aki ai ora’ara’at ana siwar naatu ai okawakawasa!
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Tessalonicenses 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.