1 Coríntios 3
YAI GUMAN GUNOM KAM (CJV) vs AAI
1 Ne Yai Gumam gama yokamao, koma na te ne yokamai gere moipunga ari yokamai denom minom Yai Gumam Murom moi erekenguamere ne yokamai epe moimie. Mangi ari inokore eingamere ne yokamai epe inokore eime. Te gan gawo yokamai mapunom mapunom fikeingamere epe ne yokamai Kirisito mapunom munmane fikeime. Ena na ari denom minom Murom moi erongua yokamai nuwi si erowaikamere ne yokamai epe nuwi si erowaika faikeme.
1 Taitu ayu men karam boro sabuw iyab God Anunin hibai hima’am au’uwih na’atube kwa au’uwimih. Baise tafaram ana naniyanamaim au’uwi, anayabin kwa a baitumatum Keriso wanawananamaim men ra’at. Kwa a’itinin i kek sosof na’atube.
2 Gan gawo yokamai kua kopuna erowai tongua nowainga faikemba ami towane neime. Ena gan gawo yokamai moingamere ne yokamai epe moinga ena kua erowai tonguamere epe na ka nuwi si erowaika faikeme. Ena iran ami neingamere epe na kam nuwi si ereiye. Kawom, koma ne yokamai ka erowai tongua ikeinga te epena ama ikeimie.
2 Imih kwa i boro kek sosof na’atube anitomani, men bay mafur anit, anayabin kwa bay aanin isan wa’ar men hiyen, tur anababatun wa’ar men hikufot nati bay isan.
3 Ari denom minom Yai Gumam Murom moi erekengua yokamai beingamere ne yokamai epe beimie. Ne yokamai “Ari tai ako neinga inapune,” diro kura kam di ipo ka deinga mangi ari moingamere ne yokamai epe moime.
3 Kwa ama ana itinin i boro’ika tafaram ana yawasamaim kwama’am, anayabin kwa boro’ika kwama kwabibobowen, taiyuw nena kwabigamigam, imih nati ebi’obaiyit, kwa i tafaram nowan naatu tafaram ana naniyanamaim kwama’am.
4 Ne yokamai suwo bei moiro “No Pauro gama moipunie,” diro te suwo “No Aporo gama moipunie,” dinga mangi ari beingamere ne yokamai epe bei moimie.
4 Imih orot ta kuo, “Ayu i Paul abi’ufunun,” orot ta kuo, “Ayu i Apollos abi’ufunun.” Nati na’atube kwabiwa’an ana itinin kwa i tafaram ana sabuw tisisinafube kwama kwasisinaf.
5 Ena ne yokamai suwo “No Pauro gama moipunie,” diro te suwo “No Aporo gama moipunie,” epe dikeiyo! Aporo yaromi tora kokonan ime? Te na Pauro moika tora kokonan iye? No surai Yai Gumam nuwi kokonan gan moipuiye. No surai koma Yai Gumam kam ne yokamai nuwi si erepuika firo fi ki simie. Ari Wanopanom kokonan kapo kapo no surai norongoro ipuiye.
5 Men kwananot Apollos i orot na’in, naatu men kwananot Paul i orot na’in, En. Aki i God ana akir wairafi, imih kwa aibaisi kwana God kwabitumitum, nati i aki ta’ita’imon ai bowabow God biti’imaim abowabow.
6 Kokonan kapo kapo i epe: Yai ta tai ipom woinguamere no surai kokonan epe ipuiye. Koma na gunom kam ne yokamai nuwi si ereika ena tai ipom woinguamere na ka dika ne nomanenom ikai koi epemere woiye. Woikoro ena okome Aporo uro gunom kam suwo nuwi si erome. Yai ta tai woingua nuwi koiro boinguamere Aporo ka dungua kokonanom i epe bemie. Bemba Yai Gumam bei moingoro ena kua kopuna mokonguamere Yai Gumam epe bei moingoro ena no surai kanom mukom faime.
6 Ayu ub atanum, Apollos ufu na tafan harew rir. Baise God akisinamo iwa’an ub kuboun yen ra’at.
7 Ena iran ari tai ipom woinga yokamai te ari tai woinga nuwi koiro boingamere epe yokamai gere kanom mokonangua faikemba Yai Gumam nenen benangoro tai mokongua yaromi kam mokonangua i fanamie.
7 Orot yait ub tatanum naatu orot yait harew ririr i men abisa hiwa’an matar. Baise God akisinamo ub kaif yen ra’at
8 Ari kopuna ipom woinga yokamai te ari tai woinga yokamai nuwi koiro boinga yokamai kokonanom i towane beimie. Te epemere ari koma kam mapunom nuwi si ereinga yokamai te ari okome ure nuwi si ereinga yokamai ama kokonanom i towane beimie. Ena iran yokamai kokonan nokapu beingamere epe Yai Gumam meinanom erowaime.
8 Orot yait ub tatanum naatu orot yait harew ririr hairi hai not i ta’imon hinot hisinaf. Imih God boro ta’ita’imon hai bowabowamaim hibowabow isan nibaiyanih.
9 No yokamai uro ne yokamai gunom kam nuwi si eropunga i Yai Gumam gere kokonanom bepunie. Ena ne yokamai moinga i Yai Gumam tai woingua epemere moinga iran no yokamai suna tei kokonanom ipunie. Te ne yokamai moinga i Yai Gumam iki kengua epemere moinga iran no yokamai ikiyom i kepunie.
9 Anayabin it etei i tai’ofbonen God isan tabowabow, imih kwa dogor i God ana me naatu ana bar.
10 Ena Yai Gumam bei nokapu de narongua iran ari yokamai iki keingamere epe na iki keiye. Ari yokamai iki keinga mapunom muruwo fingamere epe na koma furo ne yokamai moingi tei furo ka di mari de ereika na iki kowiri epemere man wauye. Te ari iki mukom boingamere epe ari suwo okome fu ne yokamai moingi tei ure ka di mari de ereinga yokamai iki mukom epemere boi eime. Te “Ne iki mukom borainga yokamai kan kenom beire boiyo!” epe di fi ereiye.
10 Manaw kabeber Godane abai, bar ana wabat arouw, wowab so’obayah tewowowab na’atube. Naatu orot afa iti bar ana wabat tafanamaim hibat tewowowab. Baise orot ta’ita’imon matah toniwa’an bar hinanutitiy gewas hinawowab.
11 Te koma na Yesu Kirisito gunom kam di mari de ereika ena yaromi uro yokamai kowiri epemere fuka di erome. Yai ta uro ne yokamai kowiri epemere fuka di erowangua i kawom moikeme.
11 Anayabin God i bar ana wabat ta’imon maiyow Jesu Keriso akisin bai ata wabatamih rouwika.
12 Te ari yokamai suwo bei moiro “Yai Gumam iki irai kenapune,” diro furo erowai tongua tarom i kam gol iro kongo nokapu i kam siwa iro kongo tai ta ta nokapu dungua iro furo iki keingamere epe ari yokamai Yai Gumam kokonanom nokapu wom beime. Te ari suwo bei moiro “Yai Gumam iki irai kenapune,” diro furo bi dungua tarom epemere eri iro kui kewa iro furo iki keingamere epe yokamai Yai Gumam kokonanom niki dongua beimie.
12 Imih orot ta ta boro gold, silver, agim biyah rurumih, ai maiyow, raiyarayar o geyagey rourihimaim boro iti wabat tafan hinawowab nayen.
13 Okome Kirisito uro ipu si norowangua kakom tei ari kokonan nokapu beimbo kokonan niki dongua beimbo kakom tei i mari dowame. Kakom tei e dongua dowangoro ari tai erowai tongua tarom ire iki keinga tarom i dekename. Te ari suwo tai eri bo kui kewa bi dungua tarom ire fure ikinom keinga tarom i dowamba kowiri dekenamie.
13 Naatu orot ta ta hai bowabow etei boro nibebeyan, anayabin nati ana veya’amaim marakaw boro nakusisiar nare, naatu wairaf nato’ab ata bowabow nafufun etei hina’arat hinadew hinare. Imaibo bowabow yabin anababatun boro nirerereb.
14 Ena iran ari suwo koropane iki mukom boromdi boiro keinga tarom i e dongua dekenangua yokamai meinanom inaimie.
14 Naatu bar nati wabat anababatun tafanamaim arahina’e ebatabat wowabayan boro ana baiyan nab.
15 Te iki kapakom yaromi ikom ikai tei moingua te guwai gaiyom ikai tei ama dungua ena ikom dowangoro iki kapakom yaromi okom gurero mena de towame. Te guwai gaiyom muruwo dowamba iki kapakom yaromi dero goikename. Epemere ari yokamai Yai Gumam iki irai bi dungua tarom iro keinga tarom i dowangua yokamai meinanom ikenaimba Yai Gumam akire di erowangoro moi kuwom suwainga akaiyom inaime.
15 Baise orot yait ana bar wairaf ea’arah ana sawar etei boro na’arah ni’en, naatu orot boro nayawas, nayayawas ana itinin i wairaf wanane bihir titit na’atube.
16 Ena ne yokamai Yai Gumam ikom dunguamere epe moinga mora fimie. Yai Gumam Murom ne yokamai denom minom ikai koi moi erongua
16 Kwanaso’ob kwa biya i anababatun God ana kwafiren bar, naatu God Anunin Kakafiyin i kwa wanawanamaim ema’am.
17 ena ne yokamai yo tongua ari moinga iran ari bei niki de erowainga Yai Gumam mokom yokamai bei niki de erowame.
17 Orot yait God ana bar egugurus, God boro ibo nagurus, anayabin God ana bar i kakafiyin naatu kwa biya i nati bar.
18 Ena ne yokamai nenen “Gumanom bauwi erekenapune,” diro benainga kiapanom moiyo! Ari bei moiro “Mangi ari inokore einga mapunom mora fi kun daipune,” epe di finga yokamai nomanenom si awa tere Yai Gumam inokore enguamere epe inokore enainga faname. Yokamai epe inokore enainga mangi ari kaningai “Yokamai inokore unanan eime,” dimba yokamai Yai Gumam inokore enguamere epe inokore einga ena inokore kawom eimie.
18 Men taiyuw kwanifufuwimih. Orot ta kwa wanawanamaim nanot nao ayu i not wairafu iti tafaram wanawananamaim. Kwaihamiy taiyuwin ifuwifuw, saise i ana baifufuwenamaim boro ana not narerekab.
19 Te mangi ari inokore einga Yai Gumam kanungua “Yokamai inokore unanan eime,” epe dume. Komariki Yai Gumam kam mapunom epe boinguamere
19 Anayabin tafaram ana ukwar rerekab God matanamaim i yabin en. Buk Atamaninamaim hikirum hio na’atube. “Sabuw not wairafih hai so’obamaim taiyuwih hai warasa hiyai buwih tere’ere.”
20 Te yai ta kam mapunom ta epe boime:
20 Naatu Buk Atamaninamaim iban eo maiye, “Regah sabuw etei hai not naatu hai so’ob wanawanan nutitiy i’itin i nikuwat.”
21 Yai Gumam epe fingua irai ena iran nonon “Mangi ari inokore nokapu einga no ari wanopanom yokamai moraime,” epe dikenapunba Yai Gumam kam towane bawom duwapune. Ne yokamai nokapu moraro beinga Yai Gumam taikan muruwo eromie.
21 Isan imih sabuw abisa tisisinaf isan men kwana bora’ara’ahihimih, anayabin sawar etei kwa nowa.
22 Ena ne yokamai nokapu moraro beinga Yai Gumam na Pauro te Aporo te Pita nowi ne yokamai moingi tei de norome. Te Yai Gumam mangi tai kan muruwo ne yokama erome. Te yokori morainga bo te gorainga Yai Gumam ne yokamai ama eromie. Te ne yokamai epena nokapu moinga te okome ama nokapu morainga Yai Gumam ne yokamai ama akire di eromie. Tai kan i muruwo ne yokamai tainom dumie.
22 Paul, Apollos, Peter, me tafaram, yawas, o morob, mar iti boun enan, o mar boro nanan, iti sawar tutufin etei i kwa nowa.
23 Te ne yokamai Kirisito si dauinga iran te Kirisito Yai Gumam si dauiro moimie.
23 Kwa i Keriso nowan naatu Keriso i God nowan.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.