1 Coríntios 15
YAI GUMAN GUNOM KAM (CJV) vs AAI
1 Ena, na arinamao, koma na gunom kam ne yokamai di mari de ereikoro ena ne yokamai ka i firo a ki si moimie. Ena “Ne yokamai ka i tokoi firaime,” diro na ka di erowaiye.
1 Taitu, boun i akokok tur gewasin abinan kwanowar, imaim yawas kwabai, naatu imaim kwabatabatkikin isan nuhi akukusib.
2 Ena ne yokamai gunom kam na di mari de ereika kawom firo fi ki si morainga ena Yai Gumam akire di erowangoro moi kuwom suwainga akaiyomdi tei naimba fi ki si moikenainga Yai Gumam niki de fi erowame.
2 Iti tur gewasinamaim kwa iyawasi, imih tur abinan kwanonowar kwanabubukikin, baise men kwanabubukikin kwa a baitumatum boro nan yabin en namatar.
3 Ena na gunom kam firo a ki siro kam i mapunom koma ne yokamai nuwi si ereiye. Komariki Yai Gumam kam mapunom ikai tei boingamere no bianom faingua Kirisito epe goi norome.
3 Ayu abisa abaib i kwa isa aya’abun, naatu nati tur ana’an gagamin i iti, Keriso it ata bowabow kakafin isan morob, Bukamaim eo na’atube.
4 Goingoro man si eingoro ena aro kakom suraiye fungoro komariki Yai Gumam kam mapunom ikai tei boingamere Yai Gumam epe akire di tongoro arome.
4 Hibai hin hubemaim hiyai, veya tounu ufunamaim misir maiye, Bukamaim eo na’atube.
5 Arere nenen imari dongoro ena koma Pita yaromi kanungoro te okome Kirisito gama okonom koro koro muruwo te kaunom koro surai ama kanime.
5 Peter isan irerereb, imaibo tur abarayah nah 12 isah irerereb.
6 Ena okome ari munmanewom epemere 500 fi ki si teinga yokamai kuku boiro yaromi ama kanime. Yokamai kanero epena munmane yokori moimba suwo koropane goime.
6 Nati ufunamaim veya ta’imon wanawanan ana bai’ufununayah etei 500 tafanamaim auman isah irerereb, moumurih na’in i boun yawasih tema’am baise afa i himorob.
7 Ena okome yai Yemesi kanungoro te okome ta Yesu ewi dongua finga ari yokamai muruwo yaromi kanime.
7 Nati ufunamaim James isan irerereb, imaibo ana tur abarayah etei isah irerereb.
8 Ena okome wom na niki oriwom deika yaromi kaniye.
8 Uftoro’ot ayu atufuw kokobeya na’atube ama’am isou irerereb.
9 Koma na Yesu fi ki si tekeika na Yesu fi ki si teinga yokamai bei niki de ereika ena epena Yesu ewi dongua finga yokamai suna tei na yai ori moikeiye. Kawom, ari “Yesu nawi dekeme,” duwainga i faimba
9 Ayu i tur abarayah etei babahimaim imih ayu i men boro tur abarayan hinarouw hinao, anayabin God ana ekaleisia ai nununih arouw ai’a’akirih.
10 Yai Gumam bei nokapu de narongoro ena yaromi kokonanom nokapu beiye. Te Yai Gumam bei nokapu de narongua mapunom i ako sikeme. Tamanume. Ari Yesu ewi dongua finga yokamai kokonan ori beimba na nanan kokonan orinan beiye. Na epe beipa na towane beikeiye. Na te Yai Gumam gere kokonan nokapu bepune.
10 Baise God ana manaw ana kabeberamaim ayu tur abarayan amatar, naatu manaw kabeber ayu bitu i men yabin en, baise bowabow gagamin na’in abow, tur abarayah etei ana tabirih, men ayu au fairamaim abowabowamih, baise God ana manaw ana kabeber ayu wanawana’umaim ma ebowabow.
11 Ena iran na kokonan bei moipo Yesu ewi dongua finga ari suwo koropane kokonan bei moipo i tai ori dikemba no gunom kam di mari de eropungoro ne yokamai firo fi ki singa i tai ori dume.
11 Isan imih i tibibinan naatu ayu abibinan ana itinin i men ta’amih, baise ana’an gagamin i abisa abibinan i kwa kwaitumatum.
12 Ena no yokamai “Kirisito goiro tokoi arome,” di mari dopunga ta bengoro ne yokama suwo koropane “Ari goinga tokoi arekenaime,” epe dime?
12 Boun aki abibinan ai tur i Keriso morobone mimisir isan ao’o, baise mi’itube’emih kwa afa kwao moroboyah boro men hinayawas maiye hinamisir?
13 Ne yokamai “Ari goinga tokoi arekenaime,” dinga ka i kawom duwainga ena Kirisito goingua tokoi arekeme.
13 Morobone misir maiye men nama’am na’at, ana itinin Keriso morobone men misir maiye’emih.
14 Te Kirisito arekengua ka i kawom duwainga ena no kanom ne yokamai di mari de erowapunga i faikenangoro te ne yokamai fi ki si teinga i ama faikename.
14 Naatu Keriso morobone men tamimisir maiye na’at, aki ai binan i yabin en, naatu kwa Keriso kwabitumitum auman i yabin en.
15 Te no yokamai “Kirisito goingua Yai Gumam akire di tongoro arome,” di mari dopunga ne yokamai “Ari goinga tokoi arekenaime,” dinga i kawom duwainga ena “Yai Gumam Kirisito akire di tongoro arome,” diro no kanom dupunga i kasu dupune.
15 Naatu murumurubih men hinamimisir maiye na’at, aki i God isan abifufuwen. Anayabin Keriso morobone God baiyawasin arouw ao, naatu moroboyah morobone men hinamimisir maiye na’at, nati ebiturobe, God Keriso morobone men iyawas maiye misirimih.
16 Kawom, ari arekenainga ena Kirisito ama arekeme.
16 Morobone misir maiye men nama’am na’at, Keriso morobone men misir maiye.
17 Ena Kirisito arekenangua no yokamai fi ki si teinga i faikenangoro Yai Gumam bianom faingua kore de norekename.
17 Naatu Keriso morobone men tamimisir na’at, kwa a baitumatum i yabin en, naatu kwa i boro’ika bowabow kakafin tafatumi kwatama’ama.
18 Te Kirisito arekenangua ari Kirisito fi ki si tero okome gorainga yokamai kakom kakom moi kuwom suwainga ikenaime.
18 Naatu iban maiye sabuw iyab Keriso wabinamaim himomorob ana itinin i hikasiy na’atube.
19 Te no yokamai mangi tawa moipunga kakom i towane Kirisito bei nokapu de norongoro ena okome no gorapunga kakom Kirisito bei nokapu de norokenangua ena ari no kanom kawom firaimie.
19 Keriso wanawananamaim yawas tabai nuhit fot tama’am. Baise ata yawas i iti tafaram akisin isan tanama tananotanot na’at. It i tafaram wananwanan ana gonenet sabuw tamatar.
20 Ena “Kirisito arekeme,” duwaimba kasu dime. Kirisito goingua Yai Gumam akire di tongoro arome. Yaromi koma arongoro ena okome Yai Gumam ari goinga akire di erowangoro arowaime.
20 Baise turobe Keriso i anababatun morobone misir maiye, God ana sabuw iyab himomorob wanawanahimaim Keriso i wan morobone misir.
21 Te yai ta tai niki dongua bengua ena Yai Gumam “Ari yai opai muruwo goraime,” dungoro ena ari muruwo goime. Te yai ta kakom kakom tai nokapu bengua Yai Gumam “Ari yai opai muruwo gorainga tokoi arowaime,” dungoro ena ari muruwo arowaime.
21 Anayabin orot ta’imon ana sinafumaim morob matar, imih orot ta’imon ana sinafumaim morobone misir maiye matar.
22 Ena no yokamai muruwo yai Adam gama moipunga yaromi goinguamere no ama goipunba no yokamai Kirisito gama morapunga yaromi goiro tokoi aronguamere epe no ama arowapune.
22 Sabuw etei tamomorob, anayabin Adam ana rara, naatu morobone boro tanamisir maiye anayabin Keriso yawasin ema’am.
23 Arowapunba Yai Gumam ari akire di erowangoro arowainga kakom engua unangua ari arowaime. Kirisito koma arongoro ena okome mangi tawa unangua kakom tei no yokamai Yesu gama moipunga goipunga arowapune.
23 Baise morobone tanamimisir maiye, i boro koumutufuren inu’in na’atube hinabusuruf, wantoro’ot boro Keriso namisir, naatu nanan ana veya sabuw iyab Keriso nowan boro hinamisir.
24 — ausente —
24 Imaibo mar yomanin nan natit, tafaram hai bonawiyenenayah, hai aiwob, hai kaifenayah etei hai fair tutufin Keriso nagugurus ufunamaim, aiwob nab Tamah God nitin.
25 — ausente —
25 Naatu Keriso i boro ni’aiwob nanan ana rakit sabuw etei nabow nan an babanamaim nawastanen.
26 — ausente —
26 Naatu uftoro’ot i sawar wabin Morob it ata rakit gagamin boro nagurus nitaiy nare.
27 Ena Yai Gumam kam mapunom boingamere
27 Anayabin Buk Atamaninamaim eo, “Sawar etei boro nabow an babanamaim naya.” Iti tur Sawar etei an babanamaim yara’iyen rouw eo, i rerereb yan, God men i auman bobar eomih, anayabin God sawar etei boro Keriso ana fair babanamaim naya.
28 Yai Gumam Kirisito kiama muruwo bire erowangua ena Kirisito tai kan muruwo kiapanom beire ena “Yai Gumam tai kan muruwo kiapanom bename,” diro “Ne na kiapanam bei naro!” di towame. Ena iran Yai Gumam towane no Ari Wanopanom moramie.
28 Sawar hinabow hinan God Natun babanamaim hinaya’ay ufunamaim, Jesu boro Tamah God ana fair babanamaim namare, anayabin sawar etei God bow Natun babanamaim ya, naatu God boro sawar tutufin etei ni’ukwarin ana sabuw etei isah.
29 Ena Yai Gumam gama suwo koropane moiro nuwi buikeime. Ena yokamai goinga ena ari yokori moinga yokamai suwo koropane goinga yokamai kanom fire “Nuwi burapune,” diro nuwi buime. Ena ari goinga tokoi arekenainga ari nuwi buikeinga goinga yokamai kanom fire “Nuwi burapune,” di firo nuwi buinga i faikeme.
29 Naatu morobone misir maiye en na’at, sabuw iyab moroboyah efanih bapataito hibaib boro abistan hinasinaf? Naatu morobone misir maiye en na’at, aisim sabuw moroboyah efanih taih tuwah hina bapataito tebaib?
30 — ausente —
30 Naatu it auman aisim ata yawas takwahir tatit veya matan tayi tabowabow?
31 — ausente —
31 Taitu ayu i mar etei morob ana efanamaim ama’am. Anayabin sawar abisa Keriso kwa isa sisinaf imaim ayu kura’ara’ahu iti tur akukurerereb.
32 Te ari goinga yokamai tokoi arekenainga na Efesasi akai tei moiro Yai Gumam kokonan beika ari non biyom moingamere epe moinga yokamai niki de fi narere nai gorainga meina ikenaiye. Te ari goinga yokamai tokoi arekenainga ena ari suwo koropane “No yokamai kakom gurom towane moiro gorapunga ena no tai inokore ei fipungamere epe benapune,” dinga i kawom dime.
32 Morob ufunamaim yawas men tama’am, aisim ayu iti Ephesus hai sigarafor bairi atiyow? Abisa ana gewasin boro anab? Morobone misir maiye en na’at.
33 Te ari tai nokapu beinga yokamai fu ari tai niki dongua beinga yokamai moingi tei furo yokamai gere morainga ena okome tai niki dongua beinga yokamai beingamere epe benaime. Ena ne yokamai tai niki dongua beikenaro beinga kan kenom beiyo!
33 Men sabuw hinifufuwi a not hinakwaris. “A ofonah kakafih boro ayawas gewasin hinagurus.”
34 Ena ne yokamai inokore nokapu eire tai niki dongua epena beinga beikeiyo! Ena na bei moiro “Ne yokamai gai goraime,” diro na “Ne yokamai suwo koropane Yai Gumam moingua mapunom fi kun daikeime,” di ereiye.
34 Ukwar kwanabotawiy gewas, ef kakafih kwasisinaf kwanihamiyen, anayabin kwa afa God men kwaso’ob, iti ao, saise kwa biya hina’ohow.
35 Ena ari suwo koropane “Yai Gumam tamere beiro ari goinga yokamai tokoi ariro erowame? Te yokamai arowainga ganom dinom tamere koiro inako dero unaime?” epe diro mina wakoime.
35 Sabuw afa boro hinibatiy hinao, “Moroboyah boro mi’itube hinamisir maiye? Naatu hina mimisir biyah ana itinin boro mi’itube hinab?”
36 Ari epe dinga ka unanan dime. Ne yokamai kui mukom woinga inokorom goingoro ena nupunom nokapu fu diro mokome.
36 Taitu, kwabikoko’aw, ub me yanamaim kutatanum boro men saife nakuboun nayenamih, baise wantoro’ot i boro namorob nare, imaibo nakuboun nayen.
37 Te ne yokamai tai ipom towane woime. Ne yokamai arom te mapunom te tai ta ta woikeime.
37 Naatu sanabey ub o ub afa kutatanum i men biyan tutufin kwatatanumimih, baise ro’on, sanabey ro’on o ub ta ro’on.
38 Ena Yai Gumam inokore enguamere epe ne yokamai ipom ta woinga doi doi mokombo ne yokamai ipom ta woinga biamui mokome.
38 God ub ta’ita’imon biyah hai itinin ta ta i ana kokomaim ya, naatu ub ta’ita’imon biyah anababatun itih.
39 Tai ta ta muruwo yokori moinga yokamai ganom kapo kapo dumie. No ari ganom i ta dungoro te non kei yokamai ganom i ta dungoro te kapuka yokamai ganom ta dungoro te nuwi kapu yokamai ganom ta dumie.
39 Naatu sawar tafaramamaim biyah finimih auman hai itinin i men ta’imon, biyah i ta ta, orot babin biyah ana itinin ta, haru for biyah ana itinin ta, mamu hai itinin i ta naatu siy i hai itinin ta.
40 Te kamundi tai aro kapa kuimokome dungoro te mangi tai dumie. Te kamundi tai keranom sungua tai i mapunom ta dungoro mangi tai ama Yai Gumam eken bengua i mapunom ta ama dume.
40 Naatu mar ana biyan itinin ibo ta, na’atube tafaram biyan itinin ibo ta. Baise biyat no mar nowan ana bonamanamarin itinin ibo ta, naatu biyat tafaram nowan ana bonamanamarin ibo itinin ta.
41 Ena aro i eken guwaiyom i mapunom ta dungoro te kapa i eken guwaiyom i nenta dungoro te kuimokome i eken guwaiyom i nenta dume. Te kuimokome nenen ta kou dongoro te ta feke dongoro te ta komureke dome.
41 Veya ibo ana bonamanamarin itinin ta, sumar ibo ana bonamanamarin itinin ta, naatu daman ibo hai bonamanamarin itinin ta, baise daman wanawanahimaim ta’ita’imoh ibo hai bonamanamarin ta ta.
42 Ena epewom Yai Gumam ari akire di erongoro goinga tokoi arowainga yokamai ganom dinom i mapunom ta koraime. Ganom dinom i man singa buramba tokoi arowaingai buikename.
42 Baise Moroboyah hinamimisir maiye ana itinin i boro nati na’atube, biyat morob hubemaim tayayare ana veya biyat i emasamas, baise morobone namimisir ufunamaim boro nama wanatowan.
43 Te ganom dinom i man singa kam faikemba tokoi arowainga kam ori fanamie. Te ganom dinom man singa yoporam boikemba tokoi arowainga yoporam ori boramie.
43 Biyat hubemaim tayayare itinin i kakafin, naatu siba’u’un, baise emimisir ana veya itinin i gewasin naatu fairin.
44 Te ganom dinom man singa yokamai mansinom ganom man simba tokoi arowainga Yai Gumam Murom arowainga ganom kiapanom bename. Epena no ganom dinom buraro beimba okome tokoi arowainga Murom kiapanom bengua ganom i mapunom ta korapune. I buikename.
44 Biyat tayayare i tafaram nowan, baise emimisir i mar biyan.
45 Ena Yai Gumam kam boingamere
45 Buk Atamaninamaim hikirum hio na’atube, “Orot wantoro’ot wabin Adam i biyan ana yawas bai,” baise Adam bairou’abin nan i ayubit ana yawas wanatowanin baitit isan na.
46 Arowaimba ari ganom dinom Yai Gumam Murom kiapanom bengua koma u mari kumba ari ganom dinom buinga i koma u mari umie. Ena okome ari ganom dinom Murom kiapanom bengua u mari unaimie.
46 Orot ayubit ana yawas auman ma’am i men mat na, baise orot biyat ana yawasamaim ma’am i mat na, imaibo orot ayubit ana yawasamaim ma’am na.
47 Te Yai Gumam mansinom gawa iro koma yai Adam bei emba yai ta okome ungua kamundi moiro dere mangi umie.
47 Orot wantoro’ot Adam i me nowan fofobane matar, baise Adam bairou’abin i marane ra’iy.
48 Ena Yai Gumam mansinom gawa ire koma yai bei engoro ena no yaromi gama moipunga yaromi moinguamere no epe moipunie. Te yai ta okome ungua kamundi dere mangi ungoro ena no yaromi gama morapunga yaromi moinguamere epe morapune.
48 Sabuw iyab me nowan biyah i orot me’emaim ma’am biyan na’atube, sabuw iyab mar nowan biyah i orot marane rara’iy biyan na’atube.
49 Te Yai Gumam mansinom gawa ire koma yai bei engoro ena yaromi moinguamere no epe moipunie. Te epemere yai ta okome kamundi dere mangi ungua yaromi moinguamere no epe morapune.
49 Tafaram orot ana ana itinin tabaib na’atube, mar ana orot nanan ana itinin boro tanab.
50 Ena, arinamao, na ka duwaika fi goi iyo! No yokamai mangi ari moipune. Ena no ganom dinom Yai Gumam ari kiapanom bengua akai kinaime. No ganom dinom burangua ena ganom i fu tai kan muruwo buikenangua akaiyom kiname.
50 Taitu, abisa ao au yabin i iti, biyat, naatu finimit men karam boro God ana aiwobomaim narun, anayabin biyat i boro namorob namas, imih men karam boro wanatowan ma’am ana efanamaim narun.
51 Ena na koma ka ta eke dongua di erowaika fi goi iyo! No yokamai Kirisito fi ki si topunga muruwo goikenapune. No suwo gorapunba suwo goikenapunba no muruwo ganom dinom mapunom ta korapune.
51 Tain kwanarub gewas, iti tur buriburin anao kwananowar, it etei boro men tanamorobomih, baise ata itinin boro nabotabir bonamanamarin namatar
52 Kakom i unangua bero nokom duwangoro ena Yai Gumam bei moire ari goinga tokoi arire erowangoro ganom dinom mapunom ta koire tokoi buikenamie. Te no yokamai goikepunga ganom dinom mapunom ta ama korapune. Te okonom murom kene kene eire kuwe teingamere ganom dinom mapunom ta epe korapune.
52 tour natut ana veya namanamar ebowabow na’atube, tanimatanubamo biyat nabotabir. Anayabin tour natut ana veya murumurubih etei boro biyah fairin hinamisir, naatu biyah ana itinin boro nabotabir.
53 Ena no ganom dinom goiro burangua i ma dowapune. Ena no ganom dinom mapunom ta buikero kakom kakom yokori morangua i korapune.
53 Biyat iti morob emasamas boro nabotabir biyat fairin wanatowan ma’ama’anin namatar.
54 Ena no ganom dinom goiro burangua i ma dere ganom dinom mapunom ta buikero kakom kakom yokori morangua i korapunga ena ari epena goinga mapunom gouname. Yokamai tokoi goikenaime. Goikenainga ena Yai Gumam kam mapunom boinga i mukom faname. Kam mapunom epe boingamere
54 Biyat iti boun tama’am boro namorob naatu namas, baise morob ufunamaim biyat boro nabotabir nan wanatowan ma’ama ana biyan nab. Imaibo Buk Atamaninamaim hikirum boro nan niturobe,
55 te Yai Gumam kam mapunom ta i ama boingamere
55 “Morob o a fair menanamaim ema’am boro inisnowah?
56 Ena no bianom faingua noingoro gorapune. Te Yai Gumam ka di guwo dungua no mora fipunga bianom faingua tarom no ime de noromba
56 Morob ana biyababan i bowabow kakafinane ebaib, naatu bowabow kakafin ana fair i ofafaramaim ebaib.
57 no Ari Wanopanom Yesu Kirisito tai bengua Yai Gumam akire di norongoro ena no ari goipunga mapunom ime de norekename. Ime de norekenangua ena Yai Gumam “Mun fi eropune,” di towapune.
57 Baise God ana merar tanay anayabin Jesu Keriso, i morob ana ahay ana waf tagagir yare!
58 Ena iran, na arinamao, na denam minam mun fi ereiye. Ena ne yokamai Yai Gumam kam finga a ki siyo! Yoporam boire moiyo! Ena ne yokamai mora finga no Ari Wanopanom kokonanom beinga yaromi meina ne yokamai erowangua ena aro kakom kakom kokonanom i yoporam boire iyo!
58 Isan imih taitu, yate nanub kwanabatkikin, mar etei Regah isan anot tutufin kwanabow, anayabin Regah isan kwabow kwabi’akir i men anayabin enamih, baise yabin auman.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.