Mateus 5

Hmooh hmëë he- ga-jmee Jesucristo; Salmos (CHZNTPS) vs BKJ

Sair da comparação
1 Maˊ gaꜙjë̱ë̱ꜗ Jesús jwë̱ë̱ꜘ dsaˉ hi̱ˉ maˊ tä̱ä̱hˊ jeeˊ ja̱ˉ, gaꜙwɨɨyꜗ mahꜗ gaꜙgyayˉ lleˊko̱hꜘ ja̱ˉ. Gaꜙläꜙjë̱ë̱ꜙ jnäähˈ discípulo kya̱a̱yꜗ gaꜙku̱hꜗ jnäähˈ jeeˊ ja̱ˉ.
1 E vendo as multidões, ele subiu a um monte; e quando ele estava sentado, aproximaram-se dele os seus discípulos.
2 Gaꜙløøyꜗ hlë̱ë̱yh˜ dsaˉ, gaꜙjäyhꜘ:
2 e ele abrindo a sua boca, ensinava-os, dizendo:
3 —Lluꜗ laꜗ kihꜗ hi̱ˉ la̱a̱ꜘ saꜙ jmääꜗ niꜙ miihˉ. Jëëhꜘ, hi̱ˉ heꜘ baˊ jä̱ä̱ˈ Dio läꜙhihꜙ kihꜗ.
3 Abençoados são os pobres em espírito, porque deles é o reino do céu.
4 Lluꜗ laꜗ kihꜗ hi̱ˉ tä̱ä̱hˊ kɨˉhooh˜. Jëëhꜘ, jmeeꜗ baˊ Dio nøhꜗ dsëyꜗ.
4 Abençoados são os que choram, porque eles serão consolados.
5 Lluꜗ laꜗ kihꜗ hi̱ˉ hwa̱a̱ˊ. Jëëhꜘ, hi̱ˉ heꜘ baˊ të̱ë̱ˈ hwaꜗ heˉ gaꜙjähꜘ Dio leꜘ he̱e̱yꜚ.
5 Abençoados são os mansos, porque eles herdarão a terra.
6 Lluꜗ laꜗ kihꜗ hi̱ˉ kuhˉngɨɨꜙ dsëꜗ jmeeyꜗ heˉ lluꜗ. Jëëhꜘ, hi̱ˉ heꜘ baˊ hyohꜙ läꜙjëꜙ heˉ llaˉkya̱a̱yꜗ.
6 Abençoados são os que têm fome e sede de justiça, porque eles serão saciados.
7 Lluꜗ laꜗ kihꜗ hi̱ˉ dsaˉläˉñihꜘ dsëꜗ dsaˉkya̱a̱hˊ. Jëëhꜘ, läˉñihꜘ dsëꜗ Dio kiyhꜗ kaˉlähꜘ.
7 Abençoados são os misericordiosos, porque eles obterão misericórdia.
8 Lluꜗ laꜗ kihꜗ hi̱ˉ naˉjngɨɨˈ tuhˉdsëꜗ. Jëëhꜘ, hi̱ˉ heꜘ baˊ të̱ë̱ˈ jë̱ë̱ꜗ Dio.
8 Abençoados são os puros de coração, porque eles verão a Deus.
9 Lluꜗ laꜗ kihꜗ hi̱ˉ hnoohˉ haˉ läꜙ jeeˊ hɨɨˈ tiiˊ kihˈ dsaꜙ. Jëëhꜘ, hi̱ˉ heꜘ baˊ tëëyhˈ jo̱o̱ꜘ Dio.
9 Abençoados são os pacificadores, porque eles serão chamados filhos de Deus.
10 Lluꜗ laꜗ kihꜗ hi̱ˉ gaꜙnääˊ jëë˜ wɨɨꜘ kihꜗ heˉ jmeeyꜙ heˉ lluꜗ. Jëëhꜘ, kihꜗ bihꜗ laꜗ jmɨˉgyʉʉꜙ jeeˊ jmeeꜙ Dio hihꜙ.
10 Abençoados são os perseguidos por causa da justiça, porque deles é o reino do céu.
11 ʼLluꜗ laꜗ kyahꜗ hnähꜘ cherˊmahꜗ dsooˊ kinꜙ gaꜙhlëëhꜘ dsaˉ wɨɨꜘ kyahꜗ hnähꜘ, hiꜙ cherˊmahꜗ gaꜙjmeehꜙ dsaˉ hnähꜘ, hiꜙ cherˊmahꜗ gaꜙhlë̱ë̱hꜗ dsaˉ hnähꜘ juuˈ paˊjnahˊ heˉ laꜗ juuˈ taˉjuuˈ.
11 Abençoados sois vós, quando homens vos insultarem e vos perseguirem, e falsamente disserem toda espécie de mal contra vós, por minha causa.
12 Läꜙ maˊ cha̱a̱hˉ hnähꜘ läꜙja̱ˉ, waˊ cha̱a̱hˉ hnähꜘ lluꜗ, waˊ jë̱ë̱ˉ hohꜘ hnähꜘ. Jëëhꜘ, hñahꜙ baˊ hnähꜘ ko̱o̱ˉ heˉ lluꜗ gyʉʉhˈ jmɨˉgyʉʉꜙ. Ja̱ˉbaˊ läꜙja̱ˉ gaꜙjmeeyhꜙ hi̱ˉ gaꜙngëëꜗ juuˈ kihꜗ Dio hi̱ˉ maˊ tä̱ä̱hˊ jä̱ä̱ˈ gaˊ kyahˈ hnähꜘ.
12 Alegrai-vos e sejam imensamente felizes, porque grande é a vossa recompensa no céu; pois assim perseguiram aos profetas que foram antes de vós.
13 ʼHnähꜘ la̱a̱hꜗ läꜙko̱o̱ˉ waˊñeˊ kihꜗ hwaꜗ laˉ. Pero cherˊmahꜗ gaꜙjñuuhꜗ heˉ ñiiˋ kihˈ, haˉ läꜙja̱ˉ liiꜙ kaˉlähꜘ läꜙ maˊ laˈ. Moꜙsoꜙ jmääꜗ goˉte˜. Heˉ beꜗ baˊ dsaˉ ja̱ˉ chaˊjwëꜗ, jeeˊ ja̱ˉ heˊsohꜗ dsaˉ nëˊ kihˈ.
13 Vós sois o sal da terra; mas se o sal perder seu sabor, com que se há de salgar? Para nada mais é bom senão para se lançar fora, e ser pisado pelos homens.
14 Hnähꜘ la̱a̱hꜗ läꜙko̱o̱ˉ waˊjeˉ kihꜗ dsaˉ jmɨˉgyʉʉꜙ. Waˊ jmeenˊ ko̱o̱ˉ jwɨɨˉ heˉ hlaˉ gyʉʉhˈ nëˊ mohꜘ saꜙ leꜘ dsaˉhmääˋ.
14 Vós sois a luz do mundo; não se pode esconder uma cidade estabelecida sobre um monte;
15 Hiꜙ läꜙja̱ˉ saꜙ cha̱a̱ˉ hi̱ˉ hi̱hꜗ waˊjeˉ mahꜗ chiyhꜗ nehꜙ waˊgooꜘ. Heˉ chiyhꜗ jeeˊ ñiiꜘ baˊ mahꜗ läꜙjnäꜘ kihꜗ dsaˉ hi̱ˉ tä̱ä̱hˊ läꜙka̱a̱ˉ chaˊnehꜙ.
15 nem se acende a candeia e se coloca debaixo do alqueire, mas sobre um castiçal, e dá luz a todos que estão na casa.
16 Heˉja̱ˉ waˊ jnäꜘ waˊjeˉ kyahꜗ hnähꜘ chaˊnëˊ läꜙjë̱ë̱ꜙ dsaˉ, mahꜗ waˊraˉ gaꜙjëëyꜗ läꜙjëꜙ heˉ lluꜗ heˉ jmeehˉ hnähꜘ, jmeeyꜗ jʉʉhˉ kihꜗ Tääˋ jnänˋ hi̱ˉ gyaꜗ gyʉʉhˈ.
16 Deixai a vossa luz brilhar diante dos homens, para que vejam as vossas boas obras e glorifiquem a vosso Pai, que está no céu.
17 ʼTaꜙ jmeeˉ hnähꜘ hʉʉˊdsëˉ heˉ maˉjan˜ mahꜗ miˊlla̱a̱nꜗ ley kihꜗ Moisé. Niꜙ saꜙ miˊlla̱a̱nꜗ läꜙjëꜙ heˉ gaꜙhlëëhꜘ läꜙjë̱ë̱ꜙ hi̱ˉ gaꜙngëëꜗ juuˈ kihꜗ Dio. Saꜙ maˉjan˜ mahꜗ miˊlla̱a̱nꜗ heˉ ja̱ˉ, heˉ miˊtenˋ kihˈ juuˈ ja̱ˉ baˊ ja̱ˉ maˉjan˜.
17 Não penseis que eu vim destruir a lei ou os profetas; eu não vim para destruir, mas para cumprir.
18 Maꜙraꜙ juˈdsooꜘ jwë̱ë̱hn˜ hnähꜘ, taˊko̱ˉji̱i̱hˈ chaˉ gyʉʉhˈ hwaꜗ laˉ, saꜙ he̱e̱ꜘ niꜙ ko̱o̱ˉ hwëhꜘ mähˉ, niꜙ ko̱o̱ˉ mɨˈpunto heˉ naˉsɨɨˉ kihꜗ ley ja̱ˉ, jä̱ä̱ꜗ saꜙ gaˊ maˉläˉteꜗ gaꜙläꜙjëꜙ.
18 Porque na verdade eu vos digo: Até que passem o céu e a terra, um iota ou um traço de letra, não passará da lei, até que tudo seja cumprido.
19 Heˉ läꜙja̱ˉ, cherˊmahꜗ cha̱a̱ˉ hi̱ˉ gaꜙhlä̱ä̱hˉ ko̱o̱ˉ madaꜚ pihꜗ kihꜗ ley laˉ, hiꜙ cherˊmahꜗ läꜙja̱ˉ miˉtë̱ë̱yꜙ dsaˉ, le̱e̱yꜘ ja̱a̱ˉ hi̱ˉ mähꜗ baˊ gyʉʉhˈ jmɨˉgyʉʉꜙ jeeˊ jmeeꜙ Dio hihꜙ. Pero cherˊmahꜗ hi̱ˉ miˉteꜗ kihꜗ ley hiꜙ miˉtë̱ë̱yꜙ dsaˉ heˉ miˉteyꜗ kaˉlähꜘ, hi̱ˉ heꜘ baˊ le̱e̱ꜘ jø̱ø̱hˈ gyʉʉhˈ jmɨˉgyʉʉꜙ jeeˊ jmeeꜙ Dio hihꜙ.
19 Portanto, qualquer que quebrar um destes mínimos mandamentos, e assim ensinar aos homens, será chamado o menor no reino do céu; aquele, porém, que os praticar e ensinar, será chamado grande no reino do céu.
20 Heˉja̱ˉ hlë̱ë̱hnˊ hnähꜘ, cherˊmahꜗ saꜙ gaꜙjmeehˊ hnähꜘ chaˉgaˊmiihˉ taˊ lluˈ läꜙko̱hꜘ teꜗ heˉ jmeeꜙ dsaˉ hi̱ˉ kyʉʉh˜ ley hiꜙ läꜙko̱hꜘ teꜗ heˉ jmeeꜙ fariseo, saꜙ leꜘ goˊta̱a̱hˊ hnähꜘ gyʉʉhˈ jmɨˉgyʉʉꜙ jeeˊ jmeeꜙ Dio hihꜙ.
20 Porque eu vos digo que se a vossa justiça não exceder a justiça dos escribas e fariseus, de modo algum entrareis no reino do céu.
21 ʼMaˉnʉʉhˉ baˊ hnähꜘ haˉ läꜙ jähꜘ nëˊ ley kihꜗ Moisé läꜙ maˊ gaꜙsɨɨyhꜙ dsaˉ maˉgyu̱hˉ jnänˋ: “Taꜙ jngëëhꜙ dsaˉ. Cherˊmahꜗ hi̱ˉ gaꜙjngëëhꜗ ja̱a̱ˉ dsaˉkya̱a̱hˊ maꜙraꜙ heˉ nøøꜗ baˊ taˊ kiyhˈ.”
21 Ouvistes o que foi dito pelos antigos: Não assassinarás; mas qualquer que assassinar estará sujeito a julgamento.
22 Pero jnäꜘ jwë̱ë̱hn˜ hnähꜘ, cherˊmahꜗ hi̱ˉ gaꜙläꜙlle̱e̱ꜘ kya̱a̱hˊ ø̱ø̱hꜚ, maˉnaˉbä̱ä̱yhˋ dsooˊ. Hiꜙ cherˊmahꜗ hi̱ˉ gaꜙjähꜘ sɨɨhꜙ dsaˉkya̱a̱hˊ: “Peerꜙ ta̱a̱hˉ hneˉ”, hi̱ˉ heꜘ nøøꜗ taˊ kihˈ chaˊnëˊ dsaˉka̱a̱hˊ. Hiꜙ cherˊmahꜗ hi̱ˉ gaꜙjwäꜗ dsoˊjwɨɨꜘ kihꜗ ø̱ø̱hꜚ, hi̱ˉ heꜘ lleˋ kihˈ dsooꜗ chaˊjeˉ.
22 Eu, porém, vos digo: Quem quer que, sem motivo, se irar contra seu irmão, estará sujeito a julgamento; e qualquer que disser a seu irmão: Raca!, estará sujeito ao concílio, e qualquer que lhe disser: És tolo!, estará sujeito ao fogo do inferno.
23 ʼHeˉja̱ˉ cherˊmahꜗ goˊka̱hˈ kuuˊ kyahˈ nëˊ naˊhyooꜘ hiꜙ cherˊmahꜗ gaꜙläꜙdsooh˜ hohꜘ jeeˊ ja̱ˉ heˉ häˊ dsëˈ ja̱a̱ˉ ø̱ø̱hꜗ kya̱a̱hˊ hneˉ,
23 Portanto, se trouxeres a tua oferta ao altar, e ali te lembrares de que teu irmão tem alguma coisa contra ti,
24 jeeˊ ja̱ˉ baˊ kyeˉ kuuˊ kyahˈ chaˊnëˊ naˊhyooꜘ mahꜗ gwaˉ daˊ toˉnëˊ goˉje̱e̱hˋ juuˈ kyahꜗ kya̱a̱hˊ ø̱ø̱hˈ. Ja̱ˉgaˊ ñehꜚ kaˉlähꜘ yaˉtøøhꜗ kuuˊ kyahˈ nëˊ naˊhyooꜘ.
24 deixa ali diante do altar a tua oferta, e segue teu caminho: primeiro reconcilie-te com teu irmão, e então vem, e oferece a tua oferta.
25 ʼCherˊmahꜗ cha̱a̱ˉ hi̱ˉ hnøøꜗ hnëëꜗ hneˉ chaˊnëˊ dsaˉtaˊ, jmeeˊ biiˈ goˊta̱a̱hˊ hnähꜘ juuˈ kweeˉ kya̱a̱yhˊ naꜗko̱hꜘ taˊko̱ˉji̱i̱hˈ chaˉ jmɨɨˊ, mahꜗ saꜙ ngëëyꜗ hneˉ gooˉ jwëëꜚ. Läꜙja̱ˉ moꜙsoꜙ jmeeꜗ jwëëꜚ hihꜙ kihꜗ pooˉ ta̱a̱yhꜙ hneˉ nehꜙñeˈ.
25 Entra em acordo rapidamente com o teu adversário, enquanto tu estás no caminho com ele, para que não aconteça que o adversário te entregue ao juiz, e o juiz te entregue ao oficial, e tu sejas lançado na prisão.
26 Maꜙraꜙ juˈdsooꜘ jwë̱ë̱hn˜ hnähꜘ, saꜙ yaˉhë̱ë̱hˈ jeeˊ ja̱ˉ taˊko̱ˉji̱i̱hˈ saꜙ maˉmiˉhmaahˊ läꜙjëꜙ goˉte˜ heˉ ngɨɨyhꜗ kyahꜗ.
26 Na verdade eu te digo que de nenhuma forma sairás de lá enquanto não pagares o último quadrante.
27 ʼMaˉnʉʉhˉ baˊ hnähꜘ haˉ läꜙ jähꜘ nëˊ ley heˉ sɨɨyhꜙ hnähꜘ: “Hneˉ hi̱ˉ naˉje̱e̱ꜚ gooˉ, taꜙ ka̱a̱hꜙ hi̱ˉ la̱a̱ꜗ kya̱a̱ꜗ jñahꜘ.”
27 Ouvistes o que foi dito pelos antigos: Não cometerás adultério.
28 Pero jnäꜘ jwahnꜙ, cherˊmahꜗ hi̱ˉ jë̱ë̱˜ ja̱a̱ˉ dsaˉmëꜘ hiꜙ he̱e̱ꜘ dsëyꜗ ka̱a̱yhꜗ, kya̱a̱hˊ hʉʉˊdsëˉ kiyhꜗ ja̱ˉ, maˉjmeeyꜘ dsoˊkyeˉ.
28 Mas, eu vos digo que qualquer que olhar para uma mulher e cobiçá-la, já cometeu adultério com ela em seu coração.
29 Läꜙja̱ˉ, cherˊmahꜗ mɨˈnëhˊ raˉllu̱u̱ꜗ jmeeꜗ tä̱hꜙ kya̱a̱hˊ dsoˊkyeˉ, lleˊ goˉte˜ mahꜗ beꜗ ʉ̱ʉ̱ꜘ. Jëëhꜘ, lluꜗ gaˊ kyahˈ heˉ he̱e̱ꜘ miihˉ jmɨˉngoꜗ kyahꜗ, läꜙko̱hꜘ gaˊ heˉ gohˈ naˉhñaahˈ chaˊjeˉ.
29 E, se o teu olho direito te ofender, arranca-o e lança-o para longe de ti; pois é melhor perderes um dos teus membros, do que seja todo o teu corpo lançado no inferno.
30 Hiꜙ cherˊmahꜗ maˉgoohˉ raˉllu̱u̱ꜗ jmeeꜗ tä̱hꜙ kya̱a̱hˊ dsoˊkyeˉ, hnäꜗ goˉte˜ mahꜗ beꜗ ʉ̱ʉ̱ꜘ. Jëëhꜘ, lluꜗ gaˊ kyahˈ heˉ he̱e̱ꜘ miihˉ jmɨˉngoꜗ kyahꜗ, läꜙko̱hꜘ gaˊ heˉ gohˈ naˉhñaahˈ chaˊjeˉ.
30 E, se a tua mão direita te ofender, corta-a, e lança-a para longe de ti, porque é preferível para ti perderes um dos teus membros, do que ser todo o teu corpo lançado no inferno.
31 ʼHiꜙ maˉnʉʉhˉ hnähꜘ kaˉlähꜘ heˉ jäyhꜘ: “Gaꜙläꜙjë̱ë̱ꜙ hi̱ˉ be̱e̱˜ dsaˉmëꜘ kya̱a̱ꜗ, hnøøꜗ chooyhꜗ jeˉ jeeˊ maˉbe̱e̱yꜗ dsaˉkya̱a̱yhˊ.”
31 Isto foi dito: Quem repudiar sua esposa, dê-lhe carta de divórcio.
32 Pero jnäꜘ jwahnꜙ läꜙlaˉ. Hi̱ˉ be̱e̱ꜗ dsaˉmëꜘ kya̱a̱ꜗ, hiꜙ saꜙ chaˉ heˉ hlɨɨhˈ maˉjmeeyꜘ kya̱a̱hˊ jñahꜘ dsaˉñʉʉhˉ, heˉ che̱e̱yꜙ taꜙ jwëꜘ hlɨɨhˈ baˊ ja̱ˉ. Hiꜙ läꜙja̱ˉ kaˉlähꜘ hi̱ˉ ka̱a̱ꜗ dsaˉmëꜘ hi̱ˉ maˉbe̱e̱yꜗ heꜘ, heˉ jmeeyꜙ dsoˊkyeˉ baˊ ja̱ˉ kaˉlähꜘ.
32 Eu, porém, vos digo que todo aquele que repudiar a sua esposa, a não ser por causa de fornicação, a faz cometer adultério, e qualquer que casar com a divorciada comete adultério.
33 ʼMaˉnʉʉhˉ baˊ hnähꜘ läꜙko̱o̱ˉ gaꜙsɨɨyhꜙ dsaˉ maˉgyu̱hˉ jnänˋ: “Taꜙ jmeeˉ dsooꜘ heˉ laꜗ juuˈ taˉjuuˈ. Ja̱ˉ miˉtehˋ hnähꜘ kihꜗ Dio heˉ gaꜙtä̱ä̱hˋ hñaahˈ jmeehˈ.”
33 Igualmente, ouvistes o que foi dito pelos antigos: Não jurarás falso, mas cumprirás ao Senhor os teus juramentos.
34 Pero läꜙlaˉ jwahꜙ jnäꜘ, taꜙ tä̱ä̱ˋ hñaahˈ kihꜗ niꜙ ko̱o̱ˉ. Taꜙ tä̱ä̱ˋ hnähꜘ kihꜗ gyʉʉhˈ, jëëhꜘ jeeˊ ooꜙ baˊ gyaꜗ Dio.
34 Eu, porém, vos digo: Não jureis de modo algum; nem pelo céu, porque é o trono de Deus.
35 Taꜙ tä̱ä̱ˋ hnähꜘ kihꜗ hwaꜗ, jëëhꜘ, nëˊ kihˈ hwaꜗ chihꜗ maˉtɨɨˊ Dio. Taꜙ tä̱ä̱ˋ hnähꜘ kihꜗ Jerusalén, jëëhꜘ, jeeˊ ja̱ˉ laꜗ jeeˊ jwɨɨˉ kihꜗ Rey jø̱ø̱hˈ jnänˋ.
35 Nem pela terra, porque é o escabelo de seus pés; nem por Jerusalém, porque é a cidade do grande Rei.
36 Taꜙ tä̱ä̱ˋ kaˊllehˊ, jëëhꜘ, saꜙ le̱hꜗ jmeehˈ tøøˉ niꜙ ko̱o̱ˉ jñuˉ, niꜙ saꜙ le̱hꜗ jmeehˈ lähˉ kaˉlähꜘ.
36 Nem jurarás pela tua cabeça, porque não podes tornar um cabelo branco ou preto.
37 Cherˊmahꜗ jwahˈ hnähꜘ “Ja̱a̱hˉ”, ko̱o̱ˉ “ja̱a̱hˉ” baˊ jwahꜗ hnähꜘ. Hiꜙ cherˊmahꜗ jwahˈ hnähꜘ “ja̱hꜙha̱ˈ”, ko̱o̱ˉ “ja̱hꜙha̱ˈ” baˊ jwahꜗ hnähꜘ. Hiꜙ cherˊmahꜗ heˉ gaˊ jyohꜘ juuˈ gwaꜘ, heˉ gwaꜘ kihꜗ dsaˉ hlë̱ë̱hˈ baˊ ja̱ˉ.
37 Mas seja o vosso falar: Sim, sim; não, não; porque o que passa disto vem do maligno.
38 ʼMaˉnʉʉhˉ baˊ hnähꜘ kaˉlähꜘ heˉ jäyhꜘ: “Hi̱ˉ jmeeꜙ dsooˊ mɨˊnëˊ dsaˉkya̱a̱hˊ, ja̱ˉbaˊ läꜙja̱ˉ miˉhmaayhˋ. Hi̱ˉ jlä̱ä̱h˜ naˊja̱ˊ dsaˉkya̱a̱hˊ, ja̱ˉbaˊ läꜙja̱ˉ miˉhmaayhˋ.”
38 Ouvistes que foi dito: Olho por olho, e dente por dente.
39 Pero läꜙlaˉ jwahꜙ jnäꜘ. Taꜙ ji̱i̱hˋ hnähꜘ kihꜗ hi̱ˉ hñaaˉ dsëꜗ. Cherˊmahꜗ hi̱ˉ gaꜙjnooꜗ ko̱o̱ˉ jwooˈ moˉnëhˊ, kwëëyhˋ kaˉlähꜘ jyohꜘ jwooˈ.
39 Eu, porém, vos digo que não resistais ao mal; mas, se qualquer te bater na face direita, oferece-lhe também a outra.
40 Hiꜙ cherˊmahꜗ hi̱ˉ llaꜙ hniiˉ kyahꜗ mahꜗ jñuuyhꜗ saˊko̱o̱hˉ, kwëëyhˋ kaˉlähꜘ läꜙkye̱ˉ hmɨhˉllooꜘ kyahꜗ.
40 E, se algum homem te processar na lei, e tomar a tua túnica, permite-lhe levar também a tua capa.
41 Hiꜙ cherˊmahꜗ hi̱ˉ gaꜙjmeeꜘ heˉ wɨɨꜘ ka̱hˈ løøˈ kihꜗ ko̱ˉnɨɨh˜, kye̱ˉ gaˊ jyohꜘ ko̱ˉnɨɨh˜.
41 E, quem quer que te obrigar a caminhar uma milha, vai com ele duas.
42 Cherˊmahꜗ hi̱ˉ ngɨɨꜙ miihˉ heˉ chaˉ kyahꜗ, kwëëyhˋ. Hiꜙ cherˊmahꜗ hi̱ˉ hnøøꜗ lleꜙ miihˉ heˉ chaˉ kyahꜗ, taꜙ jmeeˉ cha̱a̱hˉ kya̱a̱yhˊ.
42 Dá a quem te pede, e ao que quiser tomar de ti emprestado, não lhe vires as costas.
43 ʼMaˉnʉʉhˉ baˊ hnähꜘ kaˉlähꜘ heˉ jäyhꜘ: “Waˊ hnaahꜙ omeꜚ kya̱a̱hꜗ mahꜗ waˊ naˉhä̱ä̱hˊ hi̱ˉ saꜙ la̱a̱ꜗ omeꜚ kya̱a̱hꜗ.”
43 Ouvistes que foi dito: Amarás o teu próximo, e odiarás o teu inimigo.
44 Pero läꜙlaˉ baˊ jwahꜙ jnäꜘ: Waˊ läˉhnaahꜙ hnähꜘ hi̱ˉ saꜙ la̱a̱ꜗ omeꜚ kya̱a̱hꜗ hnähꜘ. Ngɨɨˊ hnähꜘ lluꜗ kihꜗ hi̱ˉ jwä˜ dsoˊjwɨɨꜘ kyahꜗ hnähꜘ. Jmeeˊ hnähꜘ lluꜗ kihꜗ hi̱ˉ naˉhøøhˊ kyahˈ hnähꜘ. Ngɨɨˊ hnähꜘ kihꜗ Dio kihꜗ hi̱ˉ jmeehꜙ hnähꜘ.
44 Eu, porém, vos digo: Amai os vossos inimigos, abençoai os que vos amaldiçoam, fazei o bem aos que vos odeiam, e orai pelos que vos tratam com maldade, e vos perseguem;
45 Mahꜗ läꜙja̱ˉ le̱e̱hꜘ hnähꜘ jo̱o̱ꜘ Tääˋ jnänˋ hi̱ˉ gyaꜗ gyʉʉhˈ. Hi̱ˉ heꜘ jmeeꜙ dsaˉhyaꜙ hyooˉ kihꜗ hi̱ˉ hlë̱ë̱hˈ läꜙja̱ˉ kihꜗ hi̱ˉ llu̱u̱ꜗ. Hiꜙ che̱e̱yꜙ jmaꜗ kaˉlähꜘ kihꜗ hi̱ˉ jmeeꜙ heˉ lluꜗ hiꜙ kihꜗ hi̱ˉ jmeeꜙ heˉ hlɨɨhˈ.
45 para que sejais filhos do vosso Pai que está nos céus; porque ele faz que o seu sol se levante sobre maus e bons, e faz chover sobre justos e injustos.
46 Jëëhꜘ cherˊmahꜗ hnaahꜙ hnähꜘ maꜙlaꜙ hi̱ˉ hnääꜗ hnähꜘ baˊ, ¿heeˉ baˊ hñahꜙ hnähꜘ kihꜗ Dio ja̱ˉ? ¿Cheˊ saꜙ jmeeyꜙ läꜙja̱ˉ kaˉlähꜘ hi̱ˉ ko̱o̱ˈ kuˊsɨhˉ?
46 Pois, se amardes os que vos amam, que recompensa tereis? Não fazem os publicanos o mesmo?
47 Cherˊmahꜗ kihꜗ ø̱ø̱hꜗ baˊ hnähꜘ jmeehˉ hnähꜘ Dio, ¿cheˊ la̱a̱hꜘ hnähꜘ jmeehˉ hnähꜘ ko̱o̱ˉ heˉ lluꜗ? ¿Cheˊ saꜙ jmeeꜙ läꜙja̱ˉ hi̱ˉ saꜙ maˉhe̱e̱hˉ kihꜗ Dio?
47 E, se saudardes somente os vossos irmãos, o que fazeis mais que os outros? Os publicanos não fazem assim?
48 Waˊ la̱a̱hˈ hnähꜘ llu̱u̱ꜗ, läꜙko̱o̱ˉ la̱a̱ꜗ Tääˋ jnänˋ hi̱ˉ gyaꜗ gyʉʉhˈ hi̱ˉ llu̱u̱ꜗ goˉte˜.
48 Sede vós, pois, perfeitos, como é perfeito o vosso Pai que está no céu.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.