Êxodo 35
Diosa' kiika; Génesis, Éxodo y El Nuevo Testamento (CBINTPO) vs NVT
1 Moisés kumuinchi Israel chachillanu dewa'kaatu tsandimi: Yavé inu entsanguikaade, tive:
1 Moisés reuniu toda a comunidade de Israel e disse: “Estas são as instruções que o S enhor mandou que seguissem.
2 Mandishmain maluya taawasha kenu dejuve; tsaaren mandishpai malu tinmalaya Dioschin juu malu junu juve, tsaju' juntsa saaduma malunuya leka', Yavénu balengure' keewaanu malu junu tsuve. Mun juntsa malunu taawasha ke'ba tutanbera inu tsuve.
2 Vocês têm seis dias na semana para fazer o trabalho habitual, mas o sétimo dia será um sábado de descanso total, um dia consagrado ao S enhor . Quem trabalhar no sábado será executado.
3 Ñulla nuka dechu' bain, saaduma lekanu malunuya naa ñiba juikaanu dejutyuve, tive, timi.
3 Nem sequer acendam fogo em suas casas no sábado”.
4 Moisés manen kumuinchi Israel chachillanu manbatu tsandimi: Yavé entsaaya kidei tive:
4 Então Moisés disse a toda a comunidade de Israel: “Foi isto que o S enhor ordenou:
5 Yavénu kuwanu ufeenda wa'kaadei. Mun maalin kuwanu tya', ya' tenbukasharen tsanguiñu uraa tyashu juntsaa, naa uru juuñu bain, lushi kenu jeru juuñu bain, brunse juuñu bain,
5 entreguem uma oferta ao S enhor . Todas as pessoas de coração generoso apresentem as seguintes ofertas ao S enhor : ouro, prata e bronze;
6 naa lushmurara jilu juuñu bain, yamurara jilu juuñu bain, ungalala jilu juuñu bain, ura linu jilu juuñu bain, naa chibu ju juuñu bain,
6 fios de tecido azul, roxo e vermelho; linho fino e pelos de cabra para confeccionar tecidos;
7 naa llupu uveja kika ungalalaa tiwara bain, naa pi animaa kika kayu naraa juula bain, naa akasia chi bain,
7 peles de carneiro tingidas de vermelho e couro fino; madeira de acácia;
8 naa ñillu chakaanu ulibu muli juula bain, naa Dioschin juu tirendu menestenguentsumi mulinu punu aindyu juula bain, naa ju'ke' aindyunguikaantsumi kenu aindyu juula bain,
8 óleo de oliva para as lâmpadas; especiarias para o óleo da unção e para o incenso perfumado;
9 naa unise shupuka juula bain, naa chachilla' mitya Diosnu kalen jimula' aa bale rukuchi tyaapa putyuu juwali jumu efud tinu jalinu mai'tentsumi bale shupukala bain, naa efud jandala tenbapunu teenu jai pakinu mai'tentsumi bale shupukala bain kanu dejuve.
9 pedras de ônix e outras pedras preciosas para serem fixadas no colete e no peitoral do sacerdote.
10 Mun tyeeba narake kenu milaya deja', Yavé tyee kidei tiñuba millangue ke',
10 “Todos que são artesãos talentosos, venham e façam tudo que o S enhor ordenou:
11 Diosa' pupunanu yapaya kidei: Diosa' pupunanu yapaya juusha pumu linu jali bain, naa yapayanu vikaantsumi ju jali bain, naa juntsanu vikaantsumi kika bain, naa beru juula bain, naa ta'pa juula bain, naa ta'pa deengaanu cha'li juula bain, naa yatyutya juula bain, naa yatyutyanu panbeesha deendanamu paki juula bain,
11 o tabernáculo, tanto a tenda como a cobertura, os colchetes, as armações, os travessões, as colunas e as bases;
12 naa babuu bain, naa babuu yali' tanenu cha'li juula bain, naa ya' ta'pa bain, naa yanu daayadimu jali bain,
12 a arca e as varas para transportá-la; a tampa da arca, que é o lugar de expiação; a cortina interna que protege a arca;
13 naa tyeeba tsuunu ta'pa llaijkara bain, naa yachi yali' nentsumi cha'li bain, naa junu tiba tsumula bain, Diosa' ajuusha keewara pan bain,
13 a mesa, as varas para transportá-la e todos os seus utensílios; os pães da presença;
14 naa dangaanu ñillu chujtintsumi usja'tee jumu aa lanpara bain, naa yachi junu tiba meneste-imula bain, naa ya' lanpaa juula bain, naa lanpaa muli juula bain,
14 o candelabro, seus acessórios, as lâmpadas e o óleo de oliva para a iluminação;
15 naa aindyunguikaantsumi ju'kenunu bain, naa yachi yali' tanenu cha'li juula bain, naa Dioschin juu tirendu menestenguentsumi muli bain, naa ju'ke' aindyunguikaantsumi bain, naa Diosa' pupunanu yapaya juukapanu daayadimu jali bain,
15 o altar de incenso e as varas para transportá-lo; o óleo da unção e o incenso perfumado; a cortina para a entrada do tabernáculo;
16 naa ufeenda tsure' ju'kenunu bain, naa yachi brunse waaku bain, naa yachi yali' tanenu cha'li bain, naa junu tiba meneste-iimula bain, naa brunsechi jumu aa paila bain, naa ya' chujtintsumi bain,
16 o altar do holocausto; a grelha de bronze do altar, as varas para transportá-lo e seus utensílios; a bacia de bronze e seu suporte;
17 naa cha' neneinsha daalu'tekaanu jali juula bain, naa ya' yatyutya juula bain, naa yatyutyanu panbeesha deendanamu paki juula bain, naa junga cha' neneinu vinu juukapasha daayadimu jali bain,
17 a cortina para as divisórias do pátio; as colunas e suas bases; a cortina para a entrada do pátio;
18 naa Diosa' pupunanu yapaya chi'kare' deengaanu jeru lura juula bain, naa cha' neneinsha chi'kare' deengaanu jeru lura juula bain, naa juntsa jeru lura juulanu teepunu chuwa juula bain,
18 as estacas do tabernáculo e do pátio e suas cordas;
19 naa Diosa' pupunanu yapayasha vi' pannu detsejte' kiñu jali juula: chachilla' mitya Diosnu kalen jimu ruku Aarónchi pannu jali Dioschin juu jumu bain, naa ya' nala' pannu jali juula bain kenu dejuve chachilla' mitya Diosnu kalen jimu taawasha kenudetsu.
19 as roupas finamente confeccionadas para os sacerdotes vestirem durante o serviço no lugar santo, as roupas sagradas do sacerdote Arão e de seus filhos que também são sacerdotes”.
20 Kumuinchi Israel chachilla Moisésnu meena' miila,
20 Então toda a comunidade de Israel se despediu de Moisés.
21 tsejtu bene mantsalaya uwain yala' pensashan Yavénu tyeeba kuwanu tya', ura' pensalaya demiji', Dioschi titi menesteñuba juntsa tajila, tsenmalaa Diosba wa'dinu yapaya bain, naa junga tiba meneste imula bain, naa Dioschin juu jali juula bain dekenudetsu.
21 Todos aqueles cujo coração foi movido e cujo espírito foi tocado voltaram com ofertas para o S enhor . Trouxeram todos os materiais necessários para a construção da tenda do encontro, para a realização das cerimônias e para a confecção das roupas sagradas.
22 Tsejtu naa supula bain, naa unbee rukula bain yai tenen tsanguenu tyatu Yavéchi kuwanu, naa putsejta juula bain, pungui-erara juula bain, suutes juula bain, tuti juula bain, naa tiba uruchi keñu juula bain detajiila. Tsejtu kumuinchi juntsala uru detaji' Yavéchi kuwala.
22 Todos os que tinham o coração disposto, tanto homens como mulheres, vieram e trouxeram para o S enhor suas ofertas de ouro na forma de argolas, brincos, anéis e colares. Apresentaram todo tipo de objeto de ouro como oferta especial para o S enhor .
23 Tsejtu naajulaa lushmurara jilu juu, naa yamurara jilu juu, naa ungalala jilu juu, naa ura linu jilu juu, naa chibu ju juu, naa llupu uveja kika ungalalaa tiwara juu, naa pi animaa kika kayu naraa juu tanamula bain taji tajiila.
23 Todos os que tinham fios de tecido azul, roxo e vermelho, linho fino e pelo de cabra para fazer tecidos, peles de carneiro tingidas de vermelho e couro fino os trouxeram.
24 Tsenmala mantsalaya lushi kenu jeru juu, naa brunse juu tanamulaya Yavéchi kuwanu taji tajiila, tsenmala akasia chi tanamulaya juntsaa taji tajiila, juntsachi titi kenuu juñuba kenudetsu.
24 Todos os que tinham objetos de prata e bronze os entregaram como oferta para o S enhor . E todos os que tinham madeira de acácia a trouxeram para ser usada na obra.
25 Tsenmala supula tyaapachi narake ture' kenu milaya, lushmuraraa jilu juu bain, yamuraraa jilu juu bain, ungalalaa jilu juu bain, naa ura linu jilu juu bain ture' taji tajiila.
25 Todas as mulheres com habilidade para costurar e fiar prepararam fios de tecido azul, roxo e vermelho e tecido de linho fino.
26 Tsenmala mantsa supula bain kenu mideju' tsanguenu tyamulaya chibu ju deture' taji tajiila.
26 Todas as mulheres que se dispuseram usaram sua habilidade para fiar o pelo de cabra.
27 Tsenmala ma bulu chachimee washi washiken chumu bale rukulaya, unise bale shupuka bain, naa kayu vera bale shupuka bain taji tajiila, tsejtaa chachilla' mitya Diosnu kalen jimula' kayu aa bale ruku' efudnu bain, naa tenbapunu teenu jai pakinu bain mai'tenu,
27 Os líderes trouxeram pedras de ônix e as outras pedras preciosas para serem colocadas no colete sacerdotal e no peitoral das decisões.
28 tsenmin naa Dioschin juu tirendu menestenguentsumi mulinu punu aindyu bain, naa ju'ke' aindyunguikaantsumi kenu bain tajila, tsenmin ulibu muli naa ñillu chakaantsumi tirenu bain, naa chachilla' mitya Diosnu kalen jimulanu Dioschin juu tiremu yuutsuuntsumi muli kenu bain taji tajiila.
28 Trouxeram também especiarias e óleo de oliva para a iluminação, para o óleo da unção e para o incenso perfumado.
29 Tsaju' naa supula bain, naa unbee rukula bain uwain tsanguive'nu tya', Moisésnu Yavé naatiñuba juntsa kumuinchi tsai de-isa tyamulaya yai tenen Yavéchi tyee kunu ju'ba taji tajiila.
29 Assim, todos os israelitas, todos os homens e mulheres dispostos a ajudar no trabalho que o S enhor havia ordenado por meio de Moisés, trouxeram suas ofertas e as entregaram de bom grado ao S enhor .
30 Tsenñu Moisés Israel chachillanu tsandimi: Ñuiba mijadei, Judánu sera' jimulanu Hur' paña, Urí' na, Besalelnaa Yavé mi'ke' kave,
30 Então Moisés disse ao povo de Israel: “O S enhor escolheu especificamente Bezalel, filho de Uri e neto de Hur, da tribo de Judá.
31 tsejtu yanu ne chachillaya ken jutyuu juu kenu bain, naa aseetaju pensa bain, naa minu pensa bain kuwave, ya maaliren pensachi ti bain uukeraa kiikenutsu,
31 O S enhor encheu Bezalel com o Espírito de Deus e lhe deu grande sabedoria, habilidade e perícia para trabalhos artísticos de todo tipo.
32 tsenmalaa ti kenuu juñuba tsangue muute deke', naa uruchi bain, naa lushi kenu jeruchi bain, naa brunsechi bain ti taawashaba kiikenutsu,
32 Ele é exímio artesão, perito no trabalho com ouro, prata e bronze.
33 tsenmin yaa naake kenuu juñuba dale', naa bale shupuka pukenuu juñuba punu tsuve, tsenmin naa ta'pachi bain taawasha ke', naa ti juula bain naraa kiikenu tsuve.
33 Tem aptidão para gravar e encravar pedras preciosas e entalhar madeira. É mestre em todo trabalho artístico.
34 Tsenmin naa veela de-aseetandyai'ñu mijakaakenuu pensa naa yanu bain, naa Dannu sera' jimu Ahisamac' na Oholiabnu bain kuwave,
34 O S enhor capacitou tanto Bezalel como Aoliabe, filho de Aisamaque, da tribo de Dã, para ensinarem suas aptidões a outros.
35 tsenmin yalanu ti taawasha bain naakenuu juñuba tsangue kiikenu pensa kuwave, tsenmalaa naa tyeeba ke' chujtikenuu juñu bain, tsenmin naake kenuu juñuba muute bain kenudetsu, tsenmin naa lushmuraraa jiluchi bain, yamuraraa jiluchi bain, ungalalaa jiluchi bain, naa ura linuchi bain tiba narake' chujtindya'ba kenudetsu, tsenmin tsejte' ti muuteba kiikenudetsu.
35 O S enhor lhes deu habilidade especial para gravar, projetar, tecer e bordar linho fino com fios de tecido azul, roxo e vermelho. São excelentes artesãos e projetistas.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Êxodo 35, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.