Êxodo 35
Diosa' kiika; Génesis, Éxodo y El Nuevo Testamento (CBINTPO) vs ARC
1 Moisés kumuinchi Israel chachillanu dewa'kaatu tsandimi: Yavé inu entsanguikaade, tive:
1 Então, fez Moisés ajuntar toda a congregação dos filhos de Israel e disse-lhes: Estas são as palavras que o Senhor ordenou que se cumprissem.
2 Mandishmain maluya taawasha kenu dejuve; tsaaren mandishpai malu tinmalaya Dioschin juu malu junu juve, tsaju' juntsa saaduma malunuya leka', Yavénu balengure' keewaanu malu junu tsuve. Mun juntsa malunu taawasha ke'ba tutanbera inu tsuve.
2 Seis dias se trabalhará, mas o sétimo dia vos será santo, o sábado do repouso ao Senhor ; todo aquele que fizer obra nele morrerá.
3 Ñulla nuka dechu' bain, saaduma lekanu malunuya naa ñiba juikaanu dejutyuve, tive, timi.
3 Não acendereis fogo em nenhuma das vossas moradas no dia de sábado.
4 Moisés manen kumuinchi Israel chachillanu manbatu tsandimi: Yavé entsaaya kidei tive:
4 Falou mais Moisés a toda a congregação dos filhos de Israel, dizendo: Esta é a palavra que o Senhor ordenou, dizendo:
5 Yavénu kuwanu ufeenda wa'kaadei. Mun maalin kuwanu tya', ya' tenbukasharen tsanguiñu uraa tyashu juntsaa, naa uru juuñu bain, lushi kenu jeru juuñu bain, brunse juuñu bain,
5 Tomai, do que vós tendes, uma oferta para o Senhor ; cada um, cujo coração é voluntariamente disposto, a trará por oferta alçada ao Senhor ; ouro, e prata, e cobre,
6 naa lushmurara jilu juuñu bain, yamurara jilu juuñu bain, ungalala jilu juuñu bain, ura linu jilu juuñu bain, naa chibu ju juuñu bain,
6 como também pano azul, e púrpura, e carmesim, e linho fino, e pelos de cabras,
7 naa llupu uveja kika ungalalaa tiwara bain, naa pi animaa kika kayu naraa juula bain, naa akasia chi bain,
7 e peles de carneiros tintas de vermelho, e peles de texugos, e madeira de cetim,
8 naa ñillu chakaanu ulibu muli juula bain, naa Dioschin juu tirendu menestenguentsumi mulinu punu aindyu juula bain, naa ju'ke' aindyunguikaantsumi kenu aindyu juula bain,
8 e azeite para a luminária, e especiarias para o azeite da unção e para o incenso aromático,
9 naa unise shupuka juula bain, naa chachilla' mitya Diosnu kalen jimula' aa bale rukuchi tyaapa putyuu juwali jumu efud tinu jalinu mai'tentsumi bale shupukala bain, naa efud jandala tenbapunu teenu jai pakinu mai'tentsumi bale shupukala bain kanu dejuve.
9 e pedras sardônicas, e pedras de engaste para o éfode e para o peitoral.
10 Mun tyeeba narake kenu milaya deja', Yavé tyee kidei tiñuba millangue ke',
10 E todos os sábios de coração entre vós virão e farão tudo o que o Senhor tem mandado:
11 Diosa' pupunanu yapaya kidei: Diosa' pupunanu yapaya juusha pumu linu jali bain, naa yapayanu vikaantsumi ju jali bain, naa juntsanu vikaantsumi kika bain, naa beru juula bain, naa ta'pa juula bain, naa ta'pa deengaanu cha'li juula bain, naa yatyutya juula bain, naa yatyutyanu panbeesha deendanamu paki juula bain,
11 O tabernáculo, e a sua tenda, e a sua coberta, e os seus colchetes, e as suas tábuas, e as suas barras, e as suas colunas, e as suas bases;
12 naa babuu bain, naa babuu yali' tanenu cha'li juula bain, naa ya' ta'pa bain, naa yanu daayadimu jali bain,
12 a arca e os seus varais, e o propiciatório, e o véu da coberta;
13 naa tyeeba tsuunu ta'pa llaijkara bain, naa yachi yali' nentsumi cha'li bain, naa junu tiba tsumula bain, Diosa' ajuusha keewara pan bain,
13 a mesa, e os seus varais, e todos os seus utensílios, e os pães da proposição,
14 naa dangaanu ñillu chujtintsumi usja'tee jumu aa lanpara bain, naa yachi junu tiba meneste-imula bain, naa ya' lanpaa juula bain, naa lanpaa muli juula bain,
14 e o castiçal da luminária, e os seus utensílios, e as suas lâmpadas, e o azeite para a luminária;
15 naa aindyunguikaantsumi ju'kenunu bain, naa yachi yali' tanenu cha'li juula bain, naa Dioschin juu tirendu menestenguentsumi muli bain, naa ju'ke' aindyunguikaantsumi bain, naa Diosa' pupunanu yapaya juukapanu daayadimu jali bain,
15 e o altar do incenso, e os seus varais, e o azeite da unção, e o incenso aromático, e a coberta da porta à entrada do tabernáculo;
16 naa ufeenda tsure' ju'kenunu bain, naa yachi brunse waaku bain, naa yachi yali' tanenu cha'li bain, naa junu tiba meneste-iimula bain, naa brunsechi jumu aa paila bain, naa ya' chujtintsumi bain,
16 o altar do holocausto, e o crivo de cobre que terá seus varais, e todos os seus utensílios, e a pia, e a sua base;
17 naa cha' neneinsha daalu'tekaanu jali juula bain, naa ya' yatyutya juula bain, naa yatyutyanu panbeesha deendanamu paki juula bain, naa junga cha' neneinu vinu juukapasha daayadimu jali bain,
17 as cortinas do pátio, e as suas colunas, e as suas bases, e a coberta da porta do pátio;
18 naa Diosa' pupunanu yapaya chi'kare' deengaanu jeru lura juula bain, naa cha' neneinsha chi'kare' deengaanu jeru lura juula bain, naa juntsa jeru lura juulanu teepunu chuwa juula bain,
18 as estacas do tabernáculo, e as estacas do pátio, e as suas cordas;
19 naa Diosa' pupunanu yapayasha vi' pannu detsejte' kiñu jali juula: chachilla' mitya Diosnu kalen jimu ruku Aarónchi pannu jali Dioschin juu jumu bain, naa ya' nala' pannu jali juula bain kenu dejuve chachilla' mitya Diosnu kalen jimu taawasha kenudetsu.
19 as vestes do ministério para ministrar no santuário, e as vestes santas de Arão, o sacerdote, e as vestes de seus filhos, para administrarem o sacerdócio.
20 Kumuinchi Israel chachilla Moisésnu meena' miila,
20 Então, toda a congregação dos filhos de Israel saiu de diante de Moisés,
21 tsejtu bene mantsalaya uwain yala' pensashan Yavénu tyeeba kuwanu tya', ura' pensalaya demiji', Dioschi titi menesteñuba juntsa tajila, tsenmalaa Diosba wa'dinu yapaya bain, naa junga tiba meneste imula bain, naa Dioschin juu jali juula bain dekenudetsu.
21 e veio todo homem, a quem o seu coração moveu, e todo aquele cujo espírito voluntariamente o impeliu, e trouxeram a oferta alçada ao Senhor para a obra da tenda da congregação, e para todo o seu serviço, e para as vestes santas.
22 Tsejtu naa supula bain, naa unbee rukula bain yai tenen tsanguenu tyatu Yavéchi kuwanu, naa putsejta juula bain, pungui-erara juula bain, suutes juula bain, tuti juula bain, naa tiba uruchi keñu juula bain detajiila. Tsejtu kumuinchi juntsala uru detaji' Yavéchi kuwala.
22 E, assim, vieram homens e mulheres, todos dispostos de coração; trouxeram fivelas, e pendentes, e anéis, e braceletes, e todo vaso de ouro; e todo homem oferecia oferta de ouro ao Senhor ;
23 Tsejtu naajulaa lushmurara jilu juu, naa yamurara jilu juu, naa ungalala jilu juu, naa ura linu jilu juu, naa chibu ju juu, naa llupu uveja kika ungalalaa tiwara juu, naa pi animaa kika kayu naraa juu tanamula bain taji tajiila.
23 e todo homem que se achou com pano azul, e púrpura, e carmesim, e linho fino, e pelos de cabras, e peles de carneiro tintas de vermelho, e peles de texugos, os trazia;
24 Tsenmala mantsalaya lushi kenu jeru juu, naa brunse juu tanamulaya Yavéchi kuwanu taji tajiila, tsenmala akasia chi tanamulaya juntsaa taji tajiila, juntsachi titi kenuu juñuba kenudetsu.
24 todo aquele que oferecia oferta alçada de prata ou de metal, a trazia por oferta alçada ao Senhor ; e todo aquele que se achava com madeira de cetim, a trazia para toda a obra do serviço.
25 Tsenmala supula tyaapachi narake ture' kenu milaya, lushmuraraa jilu juu bain, yamuraraa jilu juu bain, ungalalaa jilu juu bain, naa ura linu jilu juu bain ture' taji tajiila.
25 E todas as mulheres sábias de coração fiavam com as mãos e traziam o fiado, o pano azul, a púrpura, o carmesim e o linho fino.
26 Tsenmala mantsa supula bain kenu mideju' tsanguenu tyamulaya chibu ju deture' taji tajiila.
26 E todas as mulheres cujo coração as moveu em sabedoria fiavam os pelos das cabras.
27 Tsenmala ma bulu chachimee washi washiken chumu bale rukulaya, unise bale shupuka bain, naa kayu vera bale shupuka bain taji tajiila, tsejtaa chachilla' mitya Diosnu kalen jimula' kayu aa bale ruku' efudnu bain, naa tenbapunu teenu jai pakinu bain mai'tenu,
27 E os príncipes traziam pedras sardônicas, e pedras de engaste para o éfode e para o peitoral,
28 tsenmin naa Dioschin juu tirendu menestenguentsumi mulinu punu aindyu bain, naa ju'ke' aindyunguikaantsumi kenu bain tajila, tsenmin ulibu muli naa ñillu chakaantsumi tirenu bain, naa chachilla' mitya Diosnu kalen jimulanu Dioschin juu tiremu yuutsuuntsumi muli kenu bain taji tajiila.
28 e especiarias, e azeite para a luminária, e para o óleo da unção, e para o incenso aromático.
29 Tsaju' naa supula bain, naa unbee rukula bain uwain tsanguive'nu tya', Moisésnu Yavé naatiñuba juntsa kumuinchi tsai de-isa tyamulaya yai tenen Yavéchi tyee kunu ju'ba taji tajiila.
29 Todo homem e mulher, cujo coração voluntariamente se moveu a trazer alguma coisa para toda a obra que o Senhor ordenara se fizesse pela mão de Moisés, aquilo trouxeram os filhos de Israel por oferta voluntária ao Senhor .
30 Tsenñu Moisés Israel chachillanu tsandimi: Ñuiba mijadei, Judánu sera' jimulanu Hur' paña, Urí' na, Besalelnaa Yavé mi'ke' kave,
30 Depois, disse Moisés aos filhos de Israel: Eis que o Senhor tem chamado por nome a Bezalel, filho de Uri, filho de Hur, da tribo de Judá.
31 tsejtu yanu ne chachillaya ken jutyuu juu kenu bain, naa aseetaju pensa bain, naa minu pensa bain kuwave, ya maaliren pensachi ti bain uukeraa kiikenutsu,
31 E o Espírito de Deus o encheu de sabedoria, entendimento e ciência em todo artifício,
32 tsenmalaa ti kenuu juñuba tsangue muute deke', naa uruchi bain, naa lushi kenu jeruchi bain, naa brunsechi bain ti taawashaba kiikenutsu,
32 e para inventar invenções, para trabalhar em ouro, e em prata, e em cobre,
33 tsenmin yaa naake kenuu juñuba dale', naa bale shupuka pukenuu juñuba punu tsuve, tsenmin naa ta'pachi bain taawasha ke', naa ti juula bain naraa kiikenu tsuve.
33 e em artifício de pedras para engastar, e em artifício de madeira, para trabalhar em toda obra esmerada.
34 Tsenmin naa veela de-aseetandyai'ñu mijakaakenuu pensa naa yanu bain, naa Dannu sera' jimu Ahisamac' na Oholiabnu bain kuwave,
34 Também lhe tem disposto o coração para ensinar a outros, a ele e a Aoliabe, filho de Aisamaque, da tribo de Dã.
35 tsenmin yalanu ti taawasha bain naakenuu juñuba tsangue kiikenu pensa kuwave, tsenmalaa naa tyeeba ke' chujtikenuu juñu bain, tsenmin naake kenuu juñuba muute bain kenudetsu, tsenmin naa lushmuraraa jiluchi bain, yamuraraa jiluchi bain, ungalalaa jiluchi bain, naa ura linuchi bain tiba narake' chujtindya'ba kenudetsu, tsenmin tsejte' ti muuteba kiikenudetsu.
35 Encheu-os de sabedoria do coração, para fazer toda obra de mestre, e a mais engenhosa, e a do bordador, em pano azul, e em púrpura, e em carmesim, e em linho fino, e a do tecelão, fazendo toda obra e inventando invenções.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Êxodo 35, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.