Mateus 25

Dios Cʉ̃ Cauetibʉjʉ Cũrĩcã Tuti (CBCNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ĩ quetibʉjʉ yaparo, ape wãme ĩcõñarĩ atore bairo jãã ĩnemowĩ tunu: “Dios cʉ̃ carotimasĩrĩpaʉ pʉame cawãmarã rõmirĩ pʉga wãmo cãnacãõ cawãmojiyaenarẽ bairo niña. Bairi na yaʉ cʉ̃ cawãmojiyari rʉ̃mʉ caãno cʉ̃ bose rʉ̃mʉrẽ ĩñagarã, cʉ̃ pacʉ ya wiipʉ ásúparã, topʉ cʉ̃, cʉ̃ nʉmo caãnipao mena na caetarore coterã. Bairi ñami caãnoi, na cajĩñabusuri rupaare tocãnacãõpʉa jeásúparã.
1 “Nati ana veya’amaim mar ana aiwob itinin i boro baibitar nah ten biyah numin tabin boubun itinamih hai ramef hibow hinan na’atube.
2 Bairo na mena macããna jĩcã wãmo cãnacã rõmirĩ catʉ̃goñajʉ̃goyecʉperã ãñuparã. Aperã na mena macããna catʉ̃goñajʉ̃goyecʉna ãñuparã.
2 Baibitar five i not wairafih, naatu baibitar five i men not wairafih.
3 Catʉ̃goñajʉ̃goyecʉperã pʉame na cajĩñawonemopee ʉse ape botella mena jeápeyuparã.
3 Baibitar men not wairafih hai ramef hibow, baise karisin men ta hirirabar hibaimih.
4 Na bapa pʉame camasĩrã ãnirĩ, ape botella ʉsere jeánemoñuparã.
4 Baibitar five not wairafih hai ramef hibow naatu kibubumaim karisin hirirbaren hibow auman hin.
5 Bairo cʉ̃ nʉmo caãnipaore caneiátácʉ pʉame tãmurĩ etaesupʉ. Bairi cawãmarã rõmirĩ narẽ wʉgoa caetaro, cãnicoasuparã tie jãã ĩrĩ mee.
5 Tabin boubun ana orot men saise na, baibitar isan hima hikakaif matah fot hi’inurir hi’in.”
6 Bairo ñami recomacã cacõñarõ majũ jĩcãʉ̃ awajarique mena, ‘¡Jã, ĩñañijate! ¡Atíyami cawãmaʉ, cʉ̃ nʉmo caãnipao mena! ¡Cʉ̃ marĩ jẽnirápáro!’ ĩñupʉ̃.
6 “Fainaiwan sabuw fanah sibisib hinowar, ‘Tabin boubun ana orot enan kwana kwa’itin.’”
7 Bairo cʉ̃ caĩrõ tʉ̃go, cawãmarã rõmirĩ nipetirã wãcãrĩ, na cajĩñaworica rupaare qũẽnojʉ̃goyuparã tunu.
7 “Imaibo baibitar ten hi’inu’in himisir, hai ramef matah hibobaituturen naatu hito’aben.
8 Bairo na caqũẽnorõ, catʉ̃goñajʉ̃goyecʉperã pʉame atore bairo na ĩ jẽniñuparã na baparã rõmirĩrẽ: ‘¡Jãã jĩñaworica rupaa ʉse petiro baiya! Jĩña wotutuaetiya. Bairi mʉjãã yaye ʉse petoaca jãã joya,’ na ĩñuparã.
8 Baibitar men not wairafih turahinah not wairafih isah hio, ‘A karisin turin kwaibaisi, aki ai ramef temomorob.’”
9 Bairo na caĩrõ tʉ̃go, ‘Mʉjããrẽ jãã jomasĩẽtĩña. Mʉjããrẽ jãã cajoata, jãã yaye etaetibujioro,’ na ĩñuparã. ‘Bairi wapatirájá ʉsere mʉjããrẽ carʉsarijere,’ na ĩñuparã catʉ̃goñajʉ̃goyecʉna, na baparã rõmirĩrẽ.
9 “Baise baibitar five not wairafih hiyafutih hio, ‘Men karam boro kwa turin anit naatu aki turin anab. Gewasin boro kwanan sabuw biyahimaim kwabo isa kwanatobon.’”
10 Bairo na caĩrõ tʉ̃go, ‘Jaʉ’ ĩ, acoásúparã ʉsere wapatiráná yua. Bairo na caátó bero, cawãmojiyapaʉ pʉame etayupʉ. Etari yua, catʉ̃goñajʉ̃goyecʉna paijãñurõ caʉsejeatana rõmirĩ pʉame cʉ̃, cʉ̃ nʉmo mena cʉ̃ pacʉ ya wiipʉ jããcoasuparã, ʉgarique jʉ ʉgaráná bose rʉ̃mʉ na caqũẽnoatajere. Bairo na cajããrõ bero, ti wii jope pʉamerẽ biacõãñuparã yua.
10 “Basit baibitar karisin tobonamih hinan ufut, tabin boubun ana orot natit, baibitar five hibobuna hima’am bairi hin tabin ana yasisir wanawanan hirun etawan hitufabon.”
11 Cabero ʉsere cawapatiratana rõmirĩ jopetʉ etarã, atore bairo ĩ piiyuparã: ‘¡Jãã Quetiupaʉ, jãã jope pããña!’ qũĩmiñuparã.
11 “Men manin baibitar five hina hitit hi’afririy ‘Regah, Regah, etawan kubotawiy arun!’”
12 Bairo na caĩmiatacʉ̃ãrẽ, cawãmojiyaatacʉ pʉame ti jopere pããnemoesupʉ. ‘Cariapea mʉjããrẽ ñiña: Mʉjããrẽ yʉ masĩẽtĩña,’ na ĩñupʉ̃ yua,” ĩcõñarĩ jãã ĩ quetibʉjʉwĩ Jesús.
12 “Baise orot efatait eo, ‘Anababatun a tur ao’owen, ayu men aso’ob kwa iyab.’”
13 Bairo ĩ quetibʉjʉ yaparo, atore bairo jãã ĩnemowĩ: “Mʉjãã, ti rʉ̃mʉ ti hora majũ yʉ catunuetaparore mʉjãã masĩẽtĩgarã. Bairi caroaro masacatiri ãnicoteya. Cacãnirãrẽ bairo baieticõãña,” jãã ĩwĩ.
13 “Isan imih mata to niwa’an kwanama, anayabin veya o sumar men kwa so’ob, mar biy boro iti sawar hinamatar.”
14 Ape wãme ĩcõñarĩ tunu atore bairo jãã ĩ quetibʉjʉnemowĩ Jesús: “Dios cʉ̃ carotimasĩrĩpaʉ pʉame jĩcãʉ̃ quetiupaʉ cʉ̃ cabairiquere bairo niña. Cʉ̃ pʉame ape yepa cayoaropʉ ágʉ jʉ̃goye, cʉ̃ paabojari majãrẽ na piijori, na nuniñupʉ̃ tocãnacãʉ̃rẽã cʉ̃ yaye dinerore, tiere na caqũẽnobojaparore bairo ĩ.
14 “Maramaim mar ana aiwob itinin ta i iti na’atube. Orot ef yok bainanawan isan bobobunabuna ana veya; ana akir wairafih e’afih hina ana sawar kaifen isan faramih.
15 Bairi na mena macããcʉ̃rẽ jĩcã wãmo cãnacã mil moneda tiiri majũ cʉ̃ nuniñupʉ̃. Apei pʉamerẽ pʉga mil moneda tiiri majũ cʉ̃ nuniñupʉ̃. Apei pʉamerẽ jĩcã mil moneda tiiri majũ cʉ̃ nuniñupʉ̃. Na capaarique na cawapatamasĩrõ cãrõ na joyupʉ quetiupaʉ cʉ̃ ʉ̃mʉa tocãnacãʉ̃rẽã. Bairo na nuni yaparo, acoásúpʉ na quetiupaʉ yua.
15 Hai so’ob ana fofoninamaim orot ta ana kabay 5,000 itin, orot ta 2,000, orot ta 1,000. Imaibo i ana nanawan busuruf in.
16 Bairo cʉ̃ caátó bero, cʉ̃ ʉ̃mʉ jĩcã wãmo cãnacã mil moneda tiiri majũ cʉ̃ cajoatacʉ pʉame, ãmeo nuni wapatari yoaro mee apeye jĩcã wãmo cãnacã mil moneda tiiri majũrẽ wapatanemoñupʉ̃.
16 Akir wairafin 5,000 baib in banikamaim yari’iy in bowabow, 5,000 tafan hiya’abar bai.
17 Torea bairo pʉga mil majũ moneda tiiri cʉ̃ cajoatacʉ cʉ̃ã apeye pʉga mil moneda tiiri majũrẽ wapatanemoñupʉ̃.
17 Akir wairafin bairou’abin i na’atube sinaf. Kabay 2,000 bai in imaim ma bikukumiyaw 2,000 tafan hiya’abar bai.
18 Bairo caroaro na cawapatanemomiatacʉ̃ãrẽ, jĩcã mil moneda tiiri majũ cʉ̃ cajoatacʉ pʉame wapatanemoesupʉ. Cʉ̃ quetiupaʉ dinerore cʉ̃ canunirõ bero, acoásúpʉ. Á yua, yepa pupeapʉ ope yesea, cʉ̃ quetiupaʉ dinerore topʉ yacũcõãñupʉ̃.
18 Baise akir wairafin ta ana kabay 1,000 baib i mutufor in hub bai regah ana kabay hub iwan taunafut in.
19 “Bairo cayoato bero, paabojari majã quetiupaʉ pʉame tunuetayupʉ tunu cʉ̃ ya yepapʉ. Bairo tunuetari bero, cʉ̃ paabojari majãrẽ na piijoyupʉ, dinerore cʉ̃ canunicũrĩcãrãrẽ. ‘¿Nocãrõ majũ na wapataupari tocãnacãʉ̃pʉa?’ ĩ, na piijoyupʉ.
19 “Hima manin maiyow, imaibo akir wairafih hai orot ukwarin matabir na tit, naatu hai bowabow nuteteyan itah.
20 Bairi cʉ̃ paabojari majõcʉ jĩcã wãmo cãnacã mil moneda tiiri majũ cʉ̃ cajoricʉ pʉame cʉ̃tʉ etajʉ̃goyupʉ. Eta yua, atore bairo qũĩñupʉ̃: ‘Yʉ quetiupaʉ, mʉ dinerore yʉ mʉ cacũrĩqũẽ mena yʉ wapatanemoapʉ. Mʉ pʉame jĩcã wãmo cãnacã mil moneda tiiri majũrẽ yʉ mʉ cacũmiatacʉ̃ãrẽ, tunu jĩcã wãmo cãnacã mil moneda tiirire mʉ yʉ tunuo buipeogʉ,’ qũĩñupʉ̃.
20 Naatu akir wairafin kabay 5,000 baib na run ana regah nanamaim eo, ‘Regah o 5,000 itu, baise ayu abowabow tafanamaim 5,000 abaib i iti kubai.’”
21 Bairo cʉ̃ caĩrõ, cʉ̃ quetiupaʉ pʉame atore bairo qũĩ yʉyupʉ: ‘Ñumajũcõãña. Cañuʉ mʉ ãniña mʉa paabojari majõcʉ. Bairi caroaro tʉ̃goñarĩqũẽ yeri pũna mena apeye petoaca caãnie ũnierẽ mʉ caĩñarĩcãnʉgõmasĩrõ jʉ̃gori, paijãñurõ caãnie ũnierẽ caĩñarĩcãnʉgõpaʉ mʉrẽ yʉ cũña. Bairi yʉ ya wiipʉ jããʉ̃ asá. Yʉ mena ʉseanirĩ ãña,’ qũĩñupʉ̃.
21 “Regah iya’afut eo, ‘A merar ayiy, o i bowayan orot gewas naatu bosunusunubayan, bowabow gidigidih ibosunusunub kukakaifen gewas, imih boro anayara’ahi inayen sawar gagamih inakaifen. Kuna kurun au yasisir turin kubai!’
22 Cabero cʉ̃ paabojari majõcʉ apei pʉga mil moneda tiiri majũrẽ cʉ̃ cajoricʉ cʉ̃ã etari, atore bairo qũĩñupʉ̃: ‘Yʉ quetiupaʉ, mʉ dinerore yʉ mʉ cacũrĩqũẽ mena yʉ wapatanemoapʉ. Mʉ pʉame pʉga mil moneda tiiri majũrẽ yʉ mʉ cacũmiatacʉ̃ãrẽ, tunu pʉga mil moneda tiirire mʉ yʉ tunuo buipeogʉ,’ qũĩñupʉ̃.
22 “Naatu akir wairafin bairou’abin kabay 2,000 baib na run eo, ‘Regah o a kabay 2,000 ibitu i iti, naatu abowabow tafanamaim 2,000 abaib i iti kubai.’
23 Bairo cʉ̃ caĩrõ, cʉ̃ quetiupaʉ pʉame atore bairo qũĩ yʉyupʉ: ‘Ñumajũcõãña. Cañuʉ mʉ ãniña mʉa paabojari majõcʉ. Bairi caroaro tʉ̃goñarĩqũẽ yeri pũna mena apeye petoaca caãnie ũnierẽ mʉ caĩñarĩcãnʉgõmasĩrõ jʉ̃gori, paijãñurõ caãnie ũnierẽ caĩñarĩcãnʉgõpaʉ mʉrẽ yʉ cũña. Bairi yʉ ya wiipʉ jããʉ̃ asá mʉ cʉ̃ã. Yʉ mena ʉseanirĩ ãña,’ qũĩñupʉ̃.
23 “Regah eo, ‘A merar ayiyi, o i bowayan orot gewas naatu bosunusunubayan, sawar matan ta ibosunusunub kukakaifen gewas. Imih boro anayara’ahi inayen sawar moumurihika inakaifen. Kuna kurun au yasisir turin kubai.’
24 “Bairo na caátimiatacʉ̃ãrẽ, apei cʉ̃ paabojari majõcʉ jĩcã mil moneda tiiri majũrẽ cʉ̃ cajoricʉ pʉame yua cʉ̃tʉ etari, atore bairo qũĩñupʉ̃: ‘Yʉ quetiupaʉ, mʉa, tutuaro mena caroti mʉ ãniña. Caoteecʉ nimicʉ̃ã, aperã na caoteriquepʉre mʉ jenucũña. Tunu bairoa aperã yayere na mʉ ẽmanucũña.
24 “Imaibo akir wairafin baitonin kabay 1,000 baib na run eo, ‘Regah ayu aso’ob, o i a tur fokarin, turanah hai masaw o aribe kufafaur naatu turanah nowah o kutatanumabe kutaratar.
25 Bairo caácʉ mʉ caãnierẽ uwiri caroaro yʉ qũẽnocũwʉ̃ mʉ dinerore. Yepapʉ yeseari yʉ yacũwʉ̃ tiere, yasire, ĩ. Ãmerẽ yua, mʉ yʉ tunuogʉ tie mʉ dinero, yʉ mʉ canunimirĩqũẽrẽ.’
25 Imih ayu o isa abir. A kabay abai an hub agais aibun inu’in, iti abai ana abit maiye kwitin.’
26 Bairo cʉ̃ caĩrõ tʉ̃go, cʉ̃ quetiupaʉ pʉame qũĩñupʉ̃: ‘Mʉa, paabojari majõcʉ, cañuecʉ̃ cateeyepai majũ mʉ ãniña. ¿Atore bairo yʉre mi tʉ̃goñanucũñati: “Caoteecʉ nimicʉ̃ã, aperã na caoteriquepʉre jenucũñami. Tunu bairoa aperã yayere na ẽmanucũñami,” yʉre mi tʉ̃goñanucũñati?
26 “Ana Regah iya’afut eo, ‘O i orot kakaf nokonokow anababatun! O iso’ob, ayu i tebob nonowatih afafour naatu tetatanum nonowatih ataratar.
27 Bairo yʉre caĩtʉ̃goñaʉ nimicʉ̃ã, ¿nopẽĩ yʉ dinerore bancopʉ mʉ cũẽtĩ? Bairo cũrĩ, tie dinerore mʉ cawasorije wapa mʉ wapatanemobujioricʉ. Tie mena yʉ mʉ tunuobujioatacʉ, yʉ ya wii yʉ catunuetaro,’ qũĩ tutiyupʉ quetiupaʉ cʉ̃ ʉ̃mʉrẽ.
27 Gewasin au kabay banikamaim itayi ta’in tabowabow, ayu atanan, saise tafan hitaya’abar auman hitutu atab.’
28 Bairo qũĩ yaparori, atore bairo na ĩñupʉ̃ aperã cʉ̃tʉ caãnarẽ: ‘Dinero, cʉ̃ cacʉ̃gorijere ẽmarĩ, apei pʉga wãmo cãnacã mil majũ moneda tiirire cacʉ̃goʉre cʉ̃ joya.’
28 “Naatu orot ukwarin eo, ‘Kabay iti orot umanamaim kwabosair kwabai kwan akir wairafin kabay 10,000 baib i kwaitin.
29 Torea bairo jeto yʉ átirotigʉ camasãrẽ. Noa ũna caroaro tʉ̃goñarĩqũẽ yeri pũna mena yʉ cajorijere na caĩñaʉsaata, paijãñurõ na yʉ jonemogʉ tunu. Aperã caroaro tʉ̃goñarĩqũẽ yeri pũna mena yʉ cajorijere na caĩñaʉsaeticõãta, na cacʉ̃gomirĩjẽ cʉ̃ãrẽ yʉ ẽmapeyocõãgʉ.
29 Anayabin orot yait uman ebi’e’etaw boro sawar tafan hinaya’abar moumurihika nabow isan nakaram. Baise orot yait uman nutanub ema’am biyanamaim sawar etei’imak boro hinabosairen.
30 Bairi ãni, yʉre capaabojamasĩẽcʉ̃rẽ macãpʉ cʉ̃ rocawiyojoya canaitĩãrõpʉ. Topʉre camasã otigarãma. Na opire bacarʉpotugarãma, bʉtioro yapapuarã yua,” ĩcõñarĩ jãã quetibʉjʉwĩ Jesús.
30 Imih iti akir wairafin nukunukuwin kwabai kwan kwarauw ufun gugumin wanawanan ere, nati imaim nama narerey wan nayob nitafofofor.’
31 Ĩ yaparo, atore bairo jãã ĩnemowĩ Jesús tunu: “Camasã Jʉ̃gocʉ, ati yepapʉ nemo yʉ catunuetari rʉ̃mʉrẽ caasiyarije mena yʉ atígʉ. Tunu bairoa yʉ yarã ángelea majã mena yʉ atígʉ. Bairo atí yua, trono quetiupaʉ cʉ̃ caruiro caroaro majũpʉ yʉ ruigʉ.
31 “Orot Natun ni’aiwob nanan ana maramaim ana tounamatar kakafiyih boro bairi hinan ana urama’am bonamanamarin tafan namare.
32 Bairo yʉ caruiro, ati ʉmʉrecóo macããna, tocãnacã poa macããna yʉ riape neñaetagarãma. Bairo na caneñaetaro ĩña, na ñiñabesegʉ. Jĩcãʉ̃ ovejare cacotei cʉ̃ yarã nurĩcãrã oveja, bairi cabras na caĩrã cʉ̃ãrẽ ricaati jeto cʉ̃ cabesecũrõrẽ bairo camasã nipetirore na ñiñabesegʉ.
32 Naatu tafaram wanawanan sabuw tutufin etei boro hinaru’ay Jesu nanamaim hinabat. Imaibo i boro sabuw nakusib rou’ab hinamatar, nabatanenayan sheep naatu goat bairi ekukusibih na’atube.
33 Bairi yʉ yarã, ovejare bairo caãna pʉamerẽ yʉtʉ cariape nʉgõãrẽ na yʉ nucũrotigʉ. Aperã yʉ camasĩẽna, cabrare bairo caãna roquere yʉtʉ caãcõ nʉgõãrẽ na yʉ nucũrotigʉ.
33 Sheep i boro uman ana asukwafune hinabat naatu goat boro uman ana beyawane hinabat.”
34 “Bairo áticõã, yʉ, Quetiupaʉ Rey, bairo ñigʉ yʉ caruiro cariape nʉgõã caãnarẽ: ‘Yʉ yarã, yʉ Pacʉ caroaro ʉseanirĩqũẽrẽ cʉ̃ cajoricarã ãnirĩ, tiaya. Dios cʉ̃ carotimasĩrĩpaʉre jããrã asá, ati ʉmʉrecóo caãniparo jʉ̃goye mʉjãã caãnipeere cʉ̃ caĩjʉ̃goyeticũrĩcãrõrẽã bairo.
34 “Imaibo aiwob orot boro sabuw uman ana asukwafune isah nao, ‘Kwa i Tamai ebigegewasini, kwana mar ana aiwob nowamih kwabai. Anayabin tafaram matara’e ana veya God kwa isa yabuna.
35 Yʉ pʉame yʉ caqueyaro, yʉ mʉjãã ʉgarotiwʉ. Tunu bairoa yʉ cañemejipiro, yʉ mʉjãã etirique nuniwʉ̃. Tunu bairoa canucũñesẽãrĩ majõcʉre bairo yʉ cabainucũñesẽãrõ, “Jããtʉ ãña,” yʉ mʉjãã ĩwʉ̃.
35 Ayu bayumih amomorob bay kwaitu, sikau mamamah harew kwaitu atom, abinanawan au merar kwayi a baremaim ama ra’at ama.
36 Tunu bairoa yʉ cajutii cʉ̃goeto, yʉ mʉjãã jutii nuniwʉ̃. Tunu yʉ cariaro, mʉjãã pʉame yʉtʉ etari caroaro yʉ mʉjãã jʉátinemowʉ̃. Torea bairo yʉ mʉjãã ápʉ preso jorica wii yʉ caãno cʉ̃ãrẽ,’ na ñigʉ nipetirã yʉ caruiro cariape nʉgõã caãnarẽ.
36 Segar ama’am faifuw kwaitu aus, asawow ainu’in, kwakaifu naatu dibur bar ama’am kwana kwainanawanu.’”
37 Bairo yʉ caĩrõ tʉ̃go, atore bairo ñi jẽniñagarãma na, carorije wapa cacʉ̃goena yʉ caĩñarã pʉame: ‘Jãã Quetiupaʉ, ¿dipaʉ ũno mʉ caqueyaro, mʉrẽ jãã ʉgarotiri? Tunu, ¿dipaʉ ũno mʉ cañemejipiro, mʉrẽ etirique jãã nunirĩ?
37 “Sabuw gewasih boro hiniya’afut hinao, ‘Regah mar biyika bayumih imomorob ai’it bay ait, o sika mamamah harew ait itom?
38 Tunu, ¿dipaʉ ũno canucũñesẽãrĩ majõcʉre bairo mʉ cabainucũñesẽãrõ, “Jããtʉ ãña,” mʉrẽ jãã ĩrĩ? Tunu, ¿dipaʉ ũno mʉ cajutii cʉ̃goeto, mʉrẽ jutii jãã nunirĩ?
38 Naatu biyika inanawan inan ai’it a merar ayiy abuwi ai sebomaim imara’at? O segar ima’am faifuw ait ius?
39 Tunu, ¿dipaʉ ũno majũ mʉ cariaro, o preso jorica wii mʉ caãno, mʉtʉ etari mʉrẽ jãã jʉátinemoñuparĩ?’ ñi jẽniñagarãma yʉtʉ cariape nʉgõãrẽ caãna pʉame.
39 Naatu mar biyika isawow inu’in akaifi, o dibur bar ima’ama ainanawani?’”
40 Bairo na caĩjẽniñarõ tʉ̃go, atore bairo ñigʉ yʉ, Quetiupaʉ Rey: ‘Cariape mʉjããrẽ niña: Yʉ yarã cabʉgoro macããna cʉ̃ãrẽ caroaro na mʉjãã cajʉátinemorõĩ, yʉpʉre jʉátinemorã mʉjãã ápʉ,’ ñigʉ yʉtʉ cariape nʉgõã caãnarẽ.
40 “Aiwob orot boro niyafutih nao, ‘Anababatun au’uwi, nati ana veya’amaim ayu taitu gidigidih isah kwasisinaf, i ayu isau kwasinaf.’”
41 “Ĩ yaparo, yʉ, Quetiupaʉ Rey, ñinemogʉ tunu caãcõ nʉgõã pʉame caãnarẽ: ‘Mʉjãã, popiye mʉjãã baio joroque mʉjãã átigʉmi Dios cʉ̃ caĩquetibʉjʉ jʉ̃goyeticũrĩcãrõrẽã bairo. Bairi ánája mʉjãã caʉ̃petietopʉ. Wãtĩ, cʉ̃ yarã ángelea cañuena mena Dios narẽ cʉ̃ cacũjʉ̃goricaropʉ ánája.
41 “Imaibo sabuw ana beyawane hinabatabat isah boro nao, ‘Biyau’umaim kwatit sa’ab kwan. Kwa i orarafen wanawanan kwarun, Demon Mowan ana tounamatar bairi isah wairaf wanatowan hibobogaigiwas kwan imaim kwarun bairi e’arahi.
42 Yʉ pʉame yʉ caqueyaro yʉ mʉjãã ʉgarotiepʉ. Tunu bairoa yʉ cañemejipiro, yʉ mʉjãã etirique nuniepʉ̃.
42 Ayu aa amomorob, men abisa ta kwaitu aan, sikau mamamah harew men kwaitu atom.
43 Tunu bairoa canucũñesẽãrĩ majõcʉre bairo yʉ cabainucũñesẽãrõ, “Jããtʉ ãña,” yʉ mʉjãã ĩẽpʉ̃. Tunu bairoa yʉ cajutii cʉ̃goeto, yʉ mʉjãã jutii nuniepʉ̃. Tunu yʉ cariaro, bairi preso jorica wiipʉ yʉ caãno cʉ̃ãrẽ, yʉtʉ etari caroaro yʉ mʉjãã jʉátinemoepʉ,’ ñigʉ yʉtʉ caãcõ nʉgõã caãnarẽ.
43 Ai nanawan anan men au merar kwayi a sebomaim amara’at. Segar ama’am faifuw men kwaitu ausimih, a sawow ainu’in, o dibur baremaim ama’am men kwana kwainanawanu.’”
44 Bairo yʉ caĩrõ tʉ̃go, atore bairo ñi jẽniñagarãma: ‘Jãã Quetiupaʉ, ¿dipaʉ ũno mʉ caqueyaro, o mʉ cañemejipiro, o jãã ya macãpʉ mʉ caetaro, o mʉ cariaro, o preso jorica wiipʉ mʉ caãno jãã jʉátinemoesuparĩ? Bairo mʉ cabairo jãã ĩñaepʉ̃,’ ñigarãma.
44 “Naatu i boro hiniya’afut hinao, ‘Regah, mar biyika o aa imomorob, o harewamih sika mamamah, o ibinanawan, o segar ima’am, o isawow inu’in, o dibur bar ima’am men aibaisimih?’”
45 Bairo na caĩrõ, atore bairo na ñigʉ, yʉ, Quetiupaʉ Rey: ‘Cariape mʉjããrẽ ñiña: Yʉ yarã cabʉgoro macããna cʉ̃ãrẽ na mʉjãã cajʉátinemoetoi, yʉpʉre jʉátinemoena mʉjãã ápʉ,’ na ñigʉ yʉtʉ caãcõ nʉgõã caãnarẽ.
45 “Imaibo i boro niyafutih nao, ‘Anababatun a tur ao’owen, ayu taitu gidigidih men kwabibaisih, nati i men kwakok ayu kwatibaisu.’”
46 Bairi na pʉame popiye bairique capetietopʉ ágarãma yua. Carorije cacʉ̃goenarẽ bairo yʉ caĩñarã pʉame yʉ mena ʉseanirĩ ãnicõã ninucũgarãma tocãnacã rʉ̃mʉa,” jãã ĩ quetibʉjʉwĩ Jesús.
46 “Naatu nati sabuw i boro hinan ma’ama wanatowan ana baimakiy hinab. Baise sabuw gewasih boro hinan yawas ma’ama wanatowan hinab hinama hiniyasisir.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.