1 Coríntios 14

Dios Cʉ̃ Cauetibʉjʉ Cũrĩcã Tuti (CBCNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Bairi mʉjãã pʉame tocãnacã rʉ̃mʉa ãmeo maicõã ninucũña. Bairo caroaro caãmeomaimasĩrã ãnirĩ yua, caroa wãme mʉjãã caátipee Espíritu Santo jʉ̃gori Dios cʉ̃ cajorijere caroa wãmerẽ bootʉ̃goñarĩ bʉtioro Diore cʉ̃ jẽniña. Ati wãmerẽ Diore mʉjãã cajẽniata roque, ñumajũcõãña: Dios mʉjãã cʉ̃ caquetibʉjʉrijere tʉ̃gori bero, Dios yaye quetire camasãrẽ mʉjãã caquetibʉjʉnetõpeere mʉjãã cajẽniata roque, ñuña.
1 Yabow i ayawasamaim wan nama nabonawiy, naatu dogor wanawanan akok gagamin Anun Kakafiyin usar bai enan akisin kwananuwih kwanab, usar gewasin naatu au gagamin i God ana tur binan ana usar kwanab.
2 Mai, ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ apeye bʉsʉriquere cabʉsʉmasĩnucũʉ̃ pʉame, camasã mena bʉsʉ mee, Dios mena jeto bʉsʉ átinucũñami. Bairi ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ camasocʉ apeye bʉsʉrique mena cʉ̃ cabʉsʉrijere tʉ̃gomasĩẽtĩnucũñami. Espíritu Santo cʉ̃ camasĩõrõ jʉ̃gori tore bairo bʉsʉnucũñami. Bairi ni ũcʉ̃ tie bʉsʉrique mena cʉ̃ caĩgarijere tʉ̃gomasĩẽtĩñami.
2 Orot yait menan botabir tur ta’amaim eo i men sabuw isah eo, baise God isan eo. Anayabin men yait ta so’ob tur boro nanowar naniyan nab, nati tur i Anun Kakafiyin ana fairane tur anababatun wa’iwa’irin eo.
3 Apei Dios yaye macããjẽrẽ tʉ̃gori bero, camasã ñubueri majãrẽ caquetibʉjʉnetõnucũʉ̃ roque, na yeripʉ cariape na tʉ̃goʉsao joroque átimasĩnucũñami. Tunu bairo caroaro na tʉ̃goʉsanemo joroque jĩcãrõ tʉ̃ni na jʉátinemomasĩnucũñami.
3 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan i sabuw isah eo baibais, koufair, nuhifot ebitih.
4 Apeye bʉsʉriquere cabʉsʉmasĩnucũʉ̃ pʉame cʉ̃ majũ yeri mena Diore nemojãñurõ cʉ̃ masĩõ joroque ácʉ átiyami. Apei, Dios yaye macããjẽrẽ tʉ̃gori bero, camasãrẽ caquetibʉjʉnetõnucũʉ̃ pʉame roque nemojãñurõ Diore na masĩõ na átimasĩnucũñami Dios yarã ñubueri majãrẽ.
4 Yait menan botabir tur ta’amaim eo, nati i taiyuwin ebibais. Baise orot yait God ana tur eo ebibinan, i God ana sabuw tutufin etei ebibaisih.
5 Baipʉa, yʉ pʉame mʉjãã nipetiro apeye bʉsʉriquere mʉjãã cabʉsʉro bomicʉ̃ã, netõjãñurõ Dios yaye macããjẽrẽ tʉ̃gori bero, camasãrẽ caquetibʉjʉnetõrã ũna mʉjãã caãnie roquere yʉ bojããña. Apeye bʉsʉriquere bʉsʉmasĩrĩqũẽ netõjãñurõ ñuña Dios yaye quetire caquetibʉjʉnetõʉ̃ ãnajẽ pʉame roque. Bairopʉa, ñunetõbujioro, apeye bʉsʉrique caĩquetibʉjʉrijere tʉ̃goãmewiyori bero, ñubueri majãrẽ na yeripʉ caroaro na tʉ̃goʉsanemo joroque marĩ caátimasĩata.
5 Ayu au kok kwa etei mena tabotabir tur ta’amaim kwatao, baise au kok gagamin anababatun i binan ana usar kwatab, anayabin orot yait tur eo ebibinan ana baibais i gagamin. Orot menan ebobotabir i gewasin, baise orot ta nati kou’ay wanawanan tur nabotabir nao ekaleisia etei hinanowar saise boro nibaisih.
6 Bairi yʉ yarã, apeye bʉsʉrique mʉjãã catʉ̃goetie mena bʉsʉmasĩrĩ mʉjãã tʉpʉ yʉ caquetibʉjʉñesẽãta, dope bairo mʉjããrẽ yʉ áperibujioʉ. Dios jããrẽ cʉ̃ caquetibʉjʉrotirijere mʉjãã catʉ̃gorije mena bʉsʉri mʉjããrẽ yʉ caquetibʉjʉata roque, ñujãñuña. Tunu bairo cariape macããjẽ jãã camasĩrĩjẽrẽ yʉ caquetibʉjʉata, ñujãñuña. Tunu bairoa Dios yaye macããjẽ quetire tʉ̃gori bero mʉjããrẽ yʉ caquetibʉjʉnetõrĩjẽ, o caroaro mʉjãã caátiãnipeere yʉ caquetibʉjʉnucũrĩjẽ roque, ñumajũcõãña.
6 Naatu taitu, ayu atan kwa ata binanawan ana veya, menau tabotabir tur ta’amaim atao’o na’at boro baibais atit? Baise tur boubuh, not so’ob boubuh, tur binan God biyanane, naatu God ana roube’aten tur ana bow anan, turobe boro imaim nibaisi.
7 Tunu apeyera merẽ mʉjãã masĩña basarique macããjẽ cabairijere: Tõrõã, o paricaro arpa ũno ricaati wãme jeto cabʉsʉrique cʉ̃goeticõãta, tie wãmerẽ marĩ wãmeti masĩẽtĩbujiorã.
7 Ef ta iti na’atube, ben hai sawar douduf na’atube hinirabirab, o fik na’atube hinababin kwanekwan orot benayan boro mi’itube naniyan nab naben gewas?
8 Tunu bairoa camasã na wapanarẽ na capajĩãrátípaʉre, putiricaro trompetare cʉ̃ caputimiatacʉ̃ãrẽ, baujaro wãmecʉto cabʉsʉeticõãta, ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ cʉ̃ wapanarẽ pajĩãʉ̃ ámasĩẽcʉ̃mi.
8 Naatu orot yait tour men ebababin gewas, baiyowayah boro mi’itube hinaso’ob gewas hibobuna baiyow isan?
9 Torea bairo baiya, mʉjããrẽ apeye bʉsʉrique mena mʉjãã caãmeoquetibʉjʉata. Mʉjãã cabʉsʉrije mʉjãã catʉ̃gomasĩrĩjẽ mena mʉjãã caãmeoquetibʉjʉata roque, nipetirije mʉjãã caĩrĩjẽrẽ caroaro mʉjãã tʉ̃gopeyo masĩcõãña. ¡Tore bairo mʉjãã catʉ̃gorije bʉsʉrique mena mʉjããrẽ na caquetibʉjʉeticõãta, cabʉgoro bʉsʉrecõãrã átibujiorãma!
9 Ana itinin i ta’imon, o mena nabotabir tur ta sabuw men hisoso’obamaim kuo, sabuw boro mi’itube naniyan hinab o abisa isan kuo? O a tur asir isaroun me yan ere’er.
10 Merẽ marĩ masĩña. Ati ʉmʉrecóore capããrã niñama masapoari ricaati wãme jeto cabʉsʉnucũrã. Bairo capee bʉsʉrique caãnimiatacʉ̃ãrẽ, tocãnacã wãme bʉsʉrique tiere cabʉsʉrã tʉ̃gomasĩrĩqũẽ niña.
10 Tafaram wanawanan tur i moumurih maiyow, naatu nati tur etei i hai yabih auman men ta yabin enamih.
11 Bairo jĩcãʉ̃ cʉ̃ ya poa macããjẽ bʉsʉrique mena yʉre cʉ̃ cabʉsʉro, yʉ catʉ̃gomasĩẽtĩcõãta, yʉ pʉamerẽ apeye bʉsʉri majã ya poa macããcʉ̃rẽ bairo ñiñaʉmi. Tunu bairoa yʉre cabʉsʉ ũcʉ̃ pʉame, yʉ cabʉsʉrijere cʉ̃ catʉ̃gomasĩẽtĩcõãta, cʉ̃ cʉ̃ãrẽ apeye bʉsʉri majã ya poa macããcʉ̃rẽ bairo cʉ̃ ñiñabujioʉ.
11 Isan imih tur nidun anonowar naniyan men abaib ayu i touman orot amatar, nati orot tur oyan isan, naatu tur oyan auman ayu isou touman orot matar.
12 Mʉjãã pʉame roque caroa wãme mʉjãã caátipee Espíritu Santo cʉ̃ cajogarije macããjẽrẽ bʉtioro cajẽninucũrã mʉjãã ãniña. Bairo caãna ãnirĩ marĩ yarã Diore caĩroari poa macããnarẽ cajʉátinemopee ũnie pʉame roquere netõõrõ bootʉ̃goñanucũña, marĩ Quetiupaʉ mena na catʉ̃goñatutuanemoparore bairo ĩrã.
12 Imih o yait a kok gagamin i ayubit ana usar ta inab inabow, basit God kwi’fefeyan saise usar menatan o inab ekalesia inabibais boro nit.
13 Yʉ caĩquetibʉjʉrore bairo cabairo jʉ̃gori ni jĩcãʉ̃ apeye bʉsʉriquere cabʉsʉmasĩnucũʉ̃ cʉ̃ caãmata, tie cʉ̃ cabʉsʉrijere cʉ̃ catʉ̃goãmewiyomasĩpee cʉ̃ãrẽ cʉ̃ jẽniáto Diore.
13 Ana’an iti isan sabuw iyab menah ebobotabir, gewasin hinayoyoban, saise tur koubuna isan ana usar auman hinab hinakubuna sabuw hinaso’ob.
14 Ni ũcʉ̃ Diore jẽni, apeye bʉsʉrique mena cʉ̃ cajẽniata, cʉ̃ yeripʉ Espíritu Santo cʉ̃ caãno jʉ̃gori jẽni átiyami. Bairo cʉ̃, Espíritu Santo mena jẽnimicʉ̃ã, cʉ̃ cajẽnirĩjẽ caĩrĩjẽrẽ tʉ̃gomasĩẽtĩñami cʉ̃ majũ rupaʉ pʉame.
14 Anayabin ayu mena’umaim ayoyoyoban, ayubu auman ibo eyoyoyoban, baise au not men kafa’imo so’ob ayu abisa ao’o.
15 Bairi, ¿dope bairo cʉ̃ átijẽnibujiocʉti? Bairo pʉame cʉ̃ áparo: Espíritu Santo cʉ̃ catutuarije mena apeye bʉsʉriquei jẽnimicʉ̃ã, cʉ̃ cajẽnirĩjẽ cʉ̃ãrẽ tʉ̃goãmewiyomasĩrĩ cʉ̃ jẽniáto. Tunu Espíritu Santo cʉ̃ catutuarije mena apeye bʉsʉriquei basamicʉ̃ã, cʉ̃ cabasarije cʉ̃ãrẽ tʉ̃goãmewiyomasĩrĩ Diore cʉ̃ basapeoáto.
15 Ayu boro abisa anasinaf? gewasin ayu i boro ayubu airi anayoyoban, naatu au not auman airi anayoyoban, ayubu airi ew anatabor naatu au not auman airi anatabor.
16 Bairo Espíritu Santo mena jeto Diore cʉ̃ cajẽnibasapeoata, ni ũcʉ̃ apei tʉ̃gomasĩẽcʉ̃mi, tiere catʉ̃gojeyaetinucũʉ̃ ãnirĩ. Bairo catʉ̃goecʉ ãnirĩ cʉ̃ cʉ̃ã Diore mʉjãã cabasapeoro, mʉjãã jʉbasapeo nemomasĩẽcʉ̃mi. Tunu bairoa, “Dios, jãã mena mʉ ñujãñuña,” ĩ jẽnimasĩẽcʉ̃mi, mʉjãã cajẽnirĩjẽrẽ cʉ̃ catʉ̃goeticõãta.
16 Ayubimaim God ana merar iyi kubobora’ara’ah, orot ta boro mi’itube naso’ob airi God kwanabora’ara’ah, naatu boro mi’itube naso’ob nibasit. Anayabin nati orot i men so’ob o abisa’awat kuo’o.
17 Diore mʉjãã cabasapeorije cañumajũcõãmiatacʉ̃ãrẽ, aperã catʉ̃gorã pʉamerẽ nemojãñurõ na yeripʉ Diore na tʉ̃goʉsao joroque mʉjãã átimasĩẽtĩña, tore bairo apeye bʉsʉrique mena jeto Diore mʉjãã cabasapeoata yua.
17 Basit o i merarayow gewasin maiyow God kubitin dogor tutufin etei, baise taituwa nati na ebatabat men kubibais.
18 Yʉ pʉame apeye bʉsʉriquere mʉjãã netõjãñurõ yʉ bʉsʉmasĩña. Bairo cabʉsʉmasĩ ãnirĩ bʉtioro Diore, “Yʉ mena mʉ ñujãñuña,” cʉ̃ ñi basapeonucũña.
18 Ayu i God ana merar ayiy, anayabin ayu menau botabirin tur ta’amaim o isan kwa etei ana tabir.
19 Bairo bʉsʉmasĩmicʉ̃ã, ñubueri majãrẽ quetibʉjʉ ãcʉ̃ pʉame, jĩcã wãmo cãnacã risero ũnoa yʉ quetibʉjʉganucũña, caroaro na catʉ̃gomasĩparore bairo ĩ. Capee risero pʉga wãmo petiro cãnacã mil cãrõ majũ apeye bʉsʉriquere yʉ cabʉsʉata, yʉ caĩrĩjẽrẽ tʉ̃gopeyomasĩẽtĩbujiorãma.
19 Baise ekalesia hai kou’ay wanawanan ayu tur etei five akisin anao sabuw etei boro naniyan hinab naatu nibaisih, baise menau nabotabir tur 10,000 na’atube anao ana baibais i en.
20 Torena, yʉ yarã, cawĩmarã na catʉ̃gomasĩjĩãtietore bairo baieticõãña. Cabʉtoa tʉ̃goñarĩcãrõrẽ bairo tʉ̃goñarĩqũẽ cʉtiri caroaro tʉ̃gomasĩpeyocõãña yʉ caquetibʉjʉrijere. Carorijere cawĩmarã na catʉ̃goʉsamasĩẽtõrẽã bairo mʉjãã cʉ̃ã carorije macããjẽ pʉame roquere ápericõãña.
20 Taituwau, men kek hai notabe kwananot, men kek sosofabe kwanarerey kwanekwanemih, baise orot babin hai not kwanab tur kwanao.
21 Mai, Dios cʉ̃ caroticũrĩqũẽrẽ na cawoaturica tutipʉ cʉ̃ãrẽ atore bairo ĩ, quetibʉjʉ woatuyupa: “‘Ape yepaa macããnarẽ yʉ pʉame na yʉ quetibʉjʉ rotijogʉ apeye bʉsʉrique mena yʉ ya poa macããna camasãrẽ. Bairo aperã jʉ̃gori yʉ caquetibʉjʉmiatacʉ̃ãrẽ, tie apeye bʉsʉriquere catʉ̃goena ãnirĩ nemojãñurõ yʉ yaye quetire tʉ̃goʉsaetigarãma,’ ĩñupĩ marĩ Quetiupaʉ,” ĩ woatuyupa.
21 Buk Atamaninamaim wanawanan ofafar iti na’atube hikirum,
22 Bairi apeye bʉsʉrique pʉame, aperã Diore camasĩẽnarẽ na yeripʉ cʉ̃ na tʉ̃goñamasacatio joroque átajere bairo ãno baiya. Merẽ Diore camasĩrĩcãrãrẽ nemojãñurõ Dios mena na tʉ̃goñanemo joroque átajere bairo mee niña. Bairo cabaimiatacʉ̃ãrẽ, Dios yaye macããjẽrẽ tʉ̃gori bero camasãrẽ quetibʉjʉ netõrĩqũẽ pʉame roque, ñubueri majãrẽ nemojãñurõ Diore na masĩnemo joroque átajere bairo ãno baiya. Diore camasĩgaena pʉamerẽ tore bairo átimasĩã maa marĩ caquetibʉjʉrije ũnie mena.
22 Menat ebobotabir i men sabuw baitumatumayah hai i’inan, baise sabuw iyab men tibitumatum hai i’inanen, naatu tur binan i sabuw iyab men tibitumatum isah, baise baitumatumayah isah.
23 Bairi ni ũcʉ̃ Diore camasĩẽcʉ̃ ñubueri majã ñubuerica wiipʉ neñapori nipetiro apeye bʉsʉrique jeto na cabʉsʉata, na caĩrĩjẽrẽ tʉ̃gomasĩẽcʉ̃mi. O bairo catʉ̃goʉetaʉ ũcʉ̃ cʉ̃ã cʉ̃ caãmata, tiere tʉ̃gori, “Camecʉ̃rãrẽ bairo bʉsʉyama,” ĩ tʉ̃goñabujioʉmi.
23 Imih ekaleisia tutufin etei hinaru’ay, naatu sabuw etei menah nabotabir tur ta’amaim hinao’o, sabuw afa ufunane hina tema’am, naatu sabuw iyab men tibitumatum boro hinao, “Sabuw tibikoko’aw kwa’itih?”
24 Nipetiro mʉjãã Dios cʉ̃ caquetibʉjʉrotirijere cʉ̃ yaye quetire camasãrẽ na mʉjãã caquetibʉjʉnetõata roque, ni ũcʉ̃ Diore camasĩẽcʉ̃, o bairo catʉ̃goʉetaʉ ũcʉ̃ cʉ̃ã, mʉjãã caĩrĩjẽrẽ caroaro tʉ̃gopeobujioʉmi. Bairo mʉjãã caquetibʉjʉrijere tʉ̃gori yua, roro cʉ̃ caátinucũrĩjẽrẽ tʉ̃goñarĩ, cʉ̃ majũ yeripʉ caroa wãme átajere tʉ̃goña besejʉ̃gogʉmi, Diore camasĩẽcʉ̃ pʉame yua.
24 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan ufun orot baitumatum atin ma enonowar boro dogoron narusib. Anayabin tur abisa nonowar ana kakafih etei hina hibebeyan itan.
25 Bairo mʉjãã caquetibʉjʉrijere tʉ̃gori bero yua, nocãrõ roro majũ cʉ̃ caátinucũrĩjẽrẽ jãnarĩ caroa pʉamerẽ átijʉ̃gogʉmi. Bairo átiri yua, cʉ̃ rʉpopatuuri mena etanumurĩ Diore cʉ̃ basapeogʉmi. Mʉjãã cʉ̃ãrẽ, “Dios yarã niñama. Bairi cʉ̃ yaye macããjẽrẽ cariape quetibʉjʉrã átiyama,” ĩ tʉ̃goñamasĩgʉmi cʉ̃ yeripʉ yua.
25 Ana not wa’iwa’irin ma’am etei tit irerereb naatu boro sun nayowen Regah nakwafir, bebeyanamaim naorereb nao, “Turobe God i kwa wanawananamaim bairi kwama’am!”
26 Yʉ yarã, atore bairo mʉjããrẽ ĩgʉ ñiña: Mʉjãã cañubueneñanucũrĩpaʉre, jĩcããrã salmos basarique mena Diore na basapeoáto. Aperã Dios yaye quetire na quetibʉjʉáto camasãrẽ. O aperã Dios cʉ̃ camasĩõrõ jʉ̃gori na camasĩrĩjẽ cʉ̃ãrẽ na quetibʉjʉnetõáto cañubueri majãrẽ. Tunu bairoa aperã cʉ̃ã apeye bʉsʉriquere na bʉsʉáto. O aperãrẽ tie apeye bʉsʉriquere tʉ̃goãmewiyori, tie caĩgarijere na quetibʉjʉáto Espíritu Santo jʉ̃gori. Bairo tie nipetirije tocãnacãʉ̃pʉa mʉjãã caátiãninucũrĩjẽ pʉame mʉjãã yeripʉ Dios yaye quetire nemojãñurõ tocãnacã rʉ̃mʉa mʉjãã masĩnemo joroque to caáto ñuña.
26 Taituwau, abisa ao yabin i iti, bora’ara’aten isan kwanaruru’ay ana veya, orot boro ew natabor, orot ta boro ni’obaibiyi, orot ta boro God ana tur naorerereb, orot ta boro menan nabotabir, orot ta boro nati tur nabotabir nakubuna kwananowar, naatu sawar iti etei i ekaleisia wowabin ra’at isan kwasisinaf.
27 Bairi apeye bʉsʉriquere cabʉsʉmasĩrã na caãmata, pʉgarã, o itiarã cãrõã na bʉsʉnucũáto mʉjãã caneñarõpʉre. Tunu bairoa jĩcãʉ̃ bero jeto ãmeo wasoari na bʉsʉáto tie apeye bʉsʉriquere. Bairo apeye bʉsʉrique mena na cabʉsʉro bero, jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ tie caĩgarijere cʉ̃ quetibʉjʉ masĩõáto to caãna ñubueri majãrẽ.
27 Menamaim omih orot rou’ab o tounu hinao naatu men tounu nanatabir, naatu tur i orot ta nao nasawar, imaibo ta nao, men auta’imon kwanarahimih, naatu orot ta i nati tur nabotabir nakubuna.
28 Bairo jĩcããrã apeye bʉsʉriquere na cabʉsʉmasĩmiatacʉ̃ãrẽ, jĩcãʉ̃ ũcʉ̃ tie caĩgarijere caquetibʉjʉãmewiyomasĩ cʉ̃ camanicõãta, apeye bʉsʉriquere cabʉsʉrã nipetiro na caneñarõpʉ na bʉsʉeticõãto. Na majũ riape, na yeri mena tʉ̃goñarĩ Dios cʉ̃ caĩñajoropʉ na bʉsʉáto tie apeye bʉsʉriquere.
28 Baise koubuna’ayan orot nati’imaim men nama’am na’at, orot nati tur eo gewasin ekaleisia wanawanan boro awan nafot, i akisin God hairi’imo hinayoyoban.
29 Tunu tore bairo aperã Dios na cʉ̃ caquetibʉjʉrotirijere camasãrẽ caquetibʉjʉnetõnucũrã cʉ̃ã pʉgarã, o itiarã cãrõã na quetibʉjʉáto. Aperã na mena macããna narẽ bairo caquetibʉjʉmasĩrã na caãmata, caroaro nʉcʉ̃bʉgorique mena na tʉ̃gobeseáto na caquetibʉjʉrijere, “¿Cariape na ĩñati?” ĩrã.
29 Orot rou’ab o tounu God ana tur hinabinan, naatu hinabibinan wanawanan, binanuyah afa nati tibibinan hai tur hinafufun gewas.
30 Bairo cabaimiatacʉ̃ãrẽ, tipaʉ caãno Dios pʉame apei cʉ̃ bapa catʉ̃goruire Espíritu Santo jʉ̃gori cʉ̃ cʉ̃ caquetibʉjʉrotiata, caquetibʉjʉ jʉ̃gomiatacʉ pʉame cʉ̃ quetibʉjʉ jãnacõãto. Bairo cʉ̃ cajãnarõ, cʉ̃ pʉame Dios cʉ̃ cʉ̃ caquetibʉjʉrotiatajere quetibʉjʉ masĩgʉmi to catʉ̃gori majãrẽ yua.
30 Naatu nati tur inan wanawanan orot ta kou’ay wanawanan ma’am God ana tur ta boubun na isan birerereb ana veya, nati orot bat ebibinan awan nafot.
31 Tore bairo na caátimasĩata, tocãnacãʉ̃pʉa jĩcãʉ̃ bero ãmeo wasoari jeto Dios na cʉ̃ caquetibʉjʉrotirijere na quetibʉjʉgarãma camasã cañubueri majãrẽ. Bairo na caátimasĩrõ yua, na, catʉ̃gori majã pʉame nemojãñurõ Dios yayere masĩjʉ̃gogarãma. Tunu bairoa yeri ñajãrĩqũẽ mena tʉ̃goʉsagarãma na caquetibʉjʉrijere.
31 Anayabin kwa ta’ita’imon a veya ti’inu’in na’atube boro kwanabinan, saise sabuw etei boro roube’aten tur hinab hinaso’ob naatu koufair hinab.
32 Bairi ni ũcʉ̃ Dios yaye macããjẽrẽ camasãrẽ caquetibʉjʉnetõnucũʉ̃ apei pʉame, aperã cʉ̃ baparã na caquetibʉjʉro ũno, caroaro tʉ̃goñatutuarique mena caĩñacotepaʉ niñami. Bairo cʉ̃ caápata, caroaro cʉ̃ cʉ̃ã quetibʉjʉ masĩgʉmi, cʉ̃rẽ quetibʉjʉricaro caetaro ĩñarĩ yua.
32 Dinab oro’orot iyab God ana tur hio tibibinan hai tur i hinakaif gewas.
33 Mai, Dios pʉame roro mawijioro, o nʉcʉ̃bʉgorique mano marĩ caátie ũnierẽ ĩñajesoetinucũñami. Caroaro yerijõrõ jĩcãrõ tʉ̃ni átiãnajẽ pʉamerẽ ĩñajesonucũñami.
33 Anayabin i men baibikwarisen ana Godamih, baise tufuw ana God.
34 Carõmia mʉjãã cañubueneñarĩpaʉre neñarã bʉsʉena na tʉ̃goáto mʉjãã caquetibʉjʉrijere. Na bʉsʉrotieticõãña mʉjãã caneñarõpʉre nipetiro na catʉ̃gorore. Na manapʉ̃ã na cabairotirore bairo jĩcãrõ tʉ̃ni na mena na tʉ̃gocõãmarõ. Tore bairo carõmia na cabaiãnipeere roticũñupĩ Dios cʉ̃ ya tutipʉ cʉ̃ãrẽ.
34 Ekalesia wanawananamaim baibin i awah nafot hinama. Baibin isah men baibasit ema’am boro tur hinao, baise ofafar eo na’atube awah nafot orot babahimaim hinanutanub hinama.
35 Bairi carõmia pʉame jĩcã wãme ũno na camasĩnemogaata, na manapʉ̃ãrẽ na na jẽniñaáto na wiipʉ etarã na cajẽniñagarijere. Carõmio ũcõ neñarĩ ñubuericaropʉ petiro na catʉ̃goro cõ cajẽniñaata, jesoetiya.
35 Sawar ta isan so’obamih baremaim a’aawah hinibatiyih, anayabin ekaleisia wanawanan baibin tur o isan i biya’ohow ema’am.
36 Bairi merẽ atiere camasĩparã mʉjãã ãniña: Mʉjãã mee Dios yaye quetire mʉjãã masĩjʉ̃goyupa. Tunu bairoa mʉjãã jeto mee tie Dios yaye quetire mʉjãã tʉ̃goʉsajʉ̃goyupa.
36 Kwanotanot God ana tur kwa akis biyamaim busuruf? Ai nati tur i kwa akis isa na?
37 Bairo cabairo jʉ̃gori ni jĩcãʉ̃ ũcʉ̃, “Dios cʉ̃ caquetibʉjʉrotijoʉ yʉ ãniña,” caĩ, o “Espíritu Santo cʉ̃ camasĩõrĩjẽ jʉ̃gori cariape caĩñabesemasĩ yʉ ãniña,” caĩ cʉ̃ã cʉ̃ caãmata, “Marĩ Quetiupaʉ cʉ̃ carotirijere quetibʉjʉ átiyami Pablo,” ĩ tʉ̃goñamasĩcõãñami.
37 Orot yait enotanot i God ana dinab orot, naatu God biyanane ayubin ana usar bai ema’am, abisa kwa isa akikirum boro naso’ob, iti i Regah ana obaiyunen tur.
38 Bairo yʉ caquetibʉjʉjorijere cʉ̃ catʉ̃gogaeticõãta, ñubueri majã pʉame cʉ̃ cʉ̃ãrẽ nemojãñurõ cʉ̃ na ĩroaeticõãto.
38 Baise iti tur nanowar nakwakwahir, God boro ibo nakwahir ana tur men nanowar.
39 Bairo cabairo jʉ̃gori yʉ yarã, yʉ camairã, mʉjãã pʉame Dios yaye quetire quetibʉjʉmasĩrĩqũẽrẽ netõjãñurõ Diore cʉ̃ jẽniña. Tunu bairoa apeye bʉsʉriquere cabʉsʉrã cʉ̃ãrẽ na bʉsʉjãna rotieticõãña.
39 Isan imih taituwau, dogor kwanabotawiy God ana tur kwanab gewas kwanabinan, naatu sabuw afa menah botabir teo men kwana’otanih.
40 Bairãpʉa, tocãnacã wãmerẽ ána, caroaro nʉcʉ̃bʉgorique mena jĩcãrõ tʉ̃ni qũẽñorĩcãrõrẽ bairo átinutu ánája.
40 Baise kwana’itin gewas sawar etei i hai efamaim kwanasinaf naatu kakaf ana efamaim.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.