Romanos 9
Tii Iitihi: Élele Iitihi na mwo Coho (CAM) vs AAI
1 É pacihekewé jenaa, ha a ju pwonimung, ke a juuju ana é pii, kehe time é uce gele. Be te céiu gemu me Kériso, ke e pihuôhi a *pwonimung na a *Jenen Iitihi. Ke weeng na e *pajuujuhi nina é pii tewé:
1 Ayu i Keriso wabinamaim tur anababatun ao, men abifufuwenamih. Anayabin dogorou naniyan atatatam Anun Kakafiyin ebibasit ayu abisa ao.
2 É jenaa, ke te junihe piwahin jo, ke téé a pwonimung
2 Ayu dogorou wanawanan yababan awan karatan, naatu baiyufarir isan abiwa’an men ekakaram.
3 ko ni âjiénung juif, a bele *Isaraéla. Be hemepie jan me é picani telé [me celuimilé] ke wieli me e o piapwoéo wo Padué, ke me e neitééo koja Kériso.
3 Anayabin ayu au sabuw, biyau finimu turin naatu au rara anababatun, i wabihimaim mi’itube God tao rarafu. Naatu Keriso’one hita’afuru’umu atatit nabin,
4 Be e te pipégalilé wo Padué, beme a bele ten, ke me lé naîn. Ke e caa te habwii telé a bwo ubwo na a wâé ten. Ke e *piapwo ne telé, ke e ne telé ni patén. Ke e ne telé mwo a pihuô, beme lé pwoiitihi ten [ha a juuju]. Ke e ne telé a *adéihi na e caa te mi pii telé ânebun.
4 saise Israel sabuw yawas hitab, God natunatunamih hitamatar: ana marakaw, ana obaibasit, ana obaiyunen tur hitab, kwafiren anababatun, naatu ana omatanen isah tirerereb.
5 Be ni watihelé, ke ni apulie na pwonaado ne kolé ne he pwahamiin. Ke e wie mu kolé wo Kériso, beme pa apulie pwohewiikenye. Wâé heme nye tai pipaunu Padué dieli mwo, na e daaité koja ati ni naado!
5 Nati sabuw hai a’agir kwafe’en i Hebrew big ana kik owe’owen, imaim gin tanay boro tanan Keriso ana tufuw ana’an tanatit. God akisinamo sawar etei ana bonawiyenayan tanabora’ara’ah wanatowan wanatowan. Amen.
6 Heme wonaa, ke kona genye o niimihi pie, time e o uce pacuwohi nina e pii ânebun wo Padué? Uhuu! E caa te pacuwohi, be a ju bele te Padué, ke te junihe ubwo koja a bele Isaraéla.
6 Baise God ana omatanen i men ta baifuwenamih, mar etei i yabih temamatar. Iti ao anayabin Israel sabuw etei hai tufuw ana’an i Israelane hitufuw, baise etei’imak boro men hinan Israel sabuw hinamataramih.
7 A céiu mwo, ke time uce wo lépwona lé tai wie mu ko *Abérama, na tai lépwo ju naîn. Be e pii te Abérama pie: Wo lépwo piebehiko, li é piilé, ke lé o bo pituie mu ko pa naîm Isaaka.Genèse 21.12
7 Na’atube Abraham ana rara’ane hitutufuw men etei Abraham natunatunamih. Bukamaim God iti na’atube eo hikirum inu’in kwaso’ob. “O natu Isaac ana rara’ane iti omatanen abit boro i hinab.”
8 [Kehe te pwo mwo ni béé naî Abérama.] A bwopiinen pie, ni ju naî Padué, ke time uce nina lé tuie mu ko aceli nime pa apulie kon, kehe wo lépwona lé tuie mu ko a bwopiinen ânebun de Padué.
8 Tur iti na’atube ana kubuna kwananowar, God natunatun i men Abraham ana rara’amaim hitutufuw akisih ebowabowamih. Baise sabuw iyab omatanenane hitutufuw God natunatun i nati sabuw.
9 Ke weengi ana e pii wo Padué, te Abérama [he li e piapwo ne ten]: É heme é bo âmwobé he na céiu jo, ha a benaamwon ce, ke wo Sara, ê mwodem, ke e bo picile pa cuwo nahi aiu.Genèse 18.10
9 Anayabin God Abraham iti na’atube eomatan, Veya ayai’iya’imaim boro ana matabir naatu Sarah boro nataub kek orot nayai.
10 [Ke e te cuwo, pwohewii a bwopiinen den. Ke mepwo é ne ko pa ewa aiu naa] ke wo Isaaka, pa watihe lépwo *Juif. Ke é alecehen, ke lu piaten me Rébéka, ke e picile lupwo naîn wo Rébéka.
10 Men nati akisin baise kwana’itin, Rebecca auman toub kek kikif ya, tamah ta’imon ata’agir Isaac.
11 — ausente —
11 Anakubuna gewas kwananowar, kek kikif wanawanahimaim kek ta bai ana kok abisa yayakitifuw isan, naatu Rebecca iu, “Kek ain boro tain isan nabow.” Kek i men hitufuw,
12 — ausente —
12 naatu men sawar ta gewasin o kakafin hisinafumih, baise i ana yayakitifuwen tafanamaim bat ta rubin. Men i hai bowabowamaim ta rubinimih, en.
13 — ausente —
13 Bukamaim hikirum inu’in kwaso’ob, “Jacob i ayu abiyabuw, baise Esau i ayu abifa’ifai.”
14 Kona genye pii pie, time e uce mwomwon wo Padué? Ûhu!
14 God isan boro mi’itube tanao? I bowabow kakafin orot? Aiyabin anababatun!
15 Be e caa pii te *Moosé pie: É o pipwoééhe paceli te nimung me é pipwoééhen, ke é o piwâé paceli te nimung me é piwâéeng.Exode 33.19
15 Anayabin Moses isan eo, “Ayu orot babin yait ta anarurubin i boro anakabibir.”
16 Be te wo Padué na e niimihi pie me e pwo ana wâé me denye. Kehe time uce é mu ko aceli te nimenye kon, me ce penem denye.
16 Isan imih sawar etei i men it sabuw takokok o tabowabowamaim emamatar, baise sabuw iyab God ana kokomaim ekakabibirih.
17 Caa te tii ne he ni tii iitihi pie, e pii wo Padué te Faraô, pa daame ne *Aigupito, pie: Woéo pana é pwo me go daame, beme é habwii a junuung ne kom, ke me lé o temehi a niing, ati pwo a bwohemwo.Exode 9.16
17 Anayabin Buk Atamaninamaim hikirum inu’in, Moses Egypt hai aiwob orot isan eo, “Anayabin iti isan ayu abora’ahi efan yatetoro’ot ayara’ahi. Saise ayu au fair wanawanamaim anayai nabow naatu ayu wabu nara’at tafaram tutufin etei hinanowar.”
18 Be hemepie nime Padué, ke e o pipwoééhe ni béén, ai e o pwo me mwoiu ni puni ni béén.
18 Isan imih, God ebiyasisir sabuw iyab baibais tekokok boro nibaisih, baise sabuw iyab dogoroh efofokar boro niwa’an hinafokar.
19 Wieli go o pii tong pie: “Hemepie wo Padué na e ne tenye me nye pwo ati ni huô tenye, ke kona é ko ade na e mwo cihe tenye mwo? Be time uce jan ne konye me genye pwo me mwoiu ni puninye ne kon!”
19 Kwa orot ta ayu isau boro iti na’atube inao, “Aisimamih God aki ebi’ubari? Yait boro ana kok nakwahir?”
20 Ke kona a naado na pwo, ke he e te pii te pana e pwo, pie: “É ko ade na go pwo me woni jo?”
20 O i yait, orot maiyow aisim God awan kuyayafutifut? Noukwat men karam boro ana bu’urayan isan nao, ‘Aisim iti na’atube ibu’uru?’
21 Be wo pa apwo ila pule, ke e o te pwo aceli te nimen kon ko a pule ten. Ke mepie te nimen, ke e o te pwo ko a pule naa, ace tam celi junihe wâé, me ace tam celi penem kon ati he ni tan.Pa apwo ila pule|alt="Potter" src="hk00140b.tif" size="col" ref="9.21"
21 Orot noukwat bu’irayan i akisin ana kokomaim me ta’imonamaim noukwat boro rou’ab nabu’ir, ta hiyuw ana noukwat, ta veya maiyow baitab isan ana noukwat.
22 Wonaa ne mwo ko Padué. Be mepie nimen, ke te jan me e habwii a okéé ten, me a junuun, me e tanahi ni apulie na ta jélé. Kehe icehi ana e te junihe picani ne kolé.
22 God ana yaso’ar i kok kwanekwan boro sabuw ti’obaiyih. Iyab hisisinaf kakaf isan tagurusih, saise ana fair imaim hita’itin, baise nati efanin i yatenub wainab bairi hima.
23 Ke nimen mwo me e pipwoééhe ni béén, beme e patemehi telé a bwo ubwo na a wâé ten. Be e caa mi pipégalilé, beme lé hegi a wâé ten naa.
23 Iti na’atube sinaf, saise i ana marakaw bonamanamarin ti’obaiyit tata’itin naatu ana sabuw iyab kabibirih bairi ana marakaw faram isan rurubinih auman tataso’ob.
24 Wogenye lépwo apulie naa! Time e uce todekenye cehi mu ha awieme lépwo Juif, be te é mu mwo ha awieme nina time uce ni Juif.
24 Anayabin it sabuw i God ea’afit, men Jew sabuw akisih, baise Ufun Sabuw auman ea’afih.
25 Be e pii ne kolé, ne ha a tii te péroféta Osé, pie: A bele na time uce a bele tong, ke é o caa pii kolé jenaa ni, pie “a bele tong”. Ke a bele na time é uce pipwoééhen, ke é o caa pipwoééhen.Osé 2.25
25 God ana tur iti na’atube eo Hosea ana Bukamaim kirum.
26 Ânebun, ke é pii telé pie: “Time geé uce bele tong.” Ke é pii kolé jenaa ni pie: “Wogewé ni naî Padué na e mulip.”Osé 2.1
26 Nati efamaim God eo, “Kwa i men ayu au sabuw.” Baise i boro nao, “Kwa i God ma’ama wanatowanin natunatun.”
27 Mepwo é ne ko lépwo Juif, ke e toii da wo péroféta Isaia, pie: Wo lépwo Isaraéla, ke o bo hiwon jélé, pwohewii ni won jeoté ticepwon. Kehe icehi ana o te ju a céiu duaan mu kolé na o *celuimi.
27 Isaiah Israel sabuw isah tur rererebamaim eo, “Kwa Israel sabuw i tor ana dones na’atube, God boro matan ta’amo niyawasih.
28 Be wo Padaame, ke e epin ko a bwo tauti na a bwohemwo ati.Ésaïe 10.22−23
28 Anayabin, Regah i saise’ewat esisinaf sabuw tafaramamaim tema’am etei boro marta’imon baimakiy nitih nasawar.”
29 Ke e te mi pii ânebun mwo wo Isaia, pie: Wo Padué na te junihe pwojunuun ne ko ati ni naado, ke e te necu ni béé piebehikenye, beme lé mulie. Be mepie time uce wonaa, ke o tai tiekenye, pwohewii lupwo pwomwo ubwo *Sodome me Gomore.Ésaïe 1.9
29 Marasika iti tur Isaiah eo, “Regah Fairin men agir hai durun ta ebihamiy i, it boro tatan bar merar Sodom naatu Gomorah hairi bi’afiyih na’atube ti’afiyit.”
30 He ade ace bwopiine ati ninaa? Be genye alihi pie, wo lépwona time uce lépwo Juif, ke time lé uce hane Padué. Kehe icehi ana me lé caa â céihi ne kon, ke e pwo me lé *mwomwon ne he pwahamiin.
30 Tur yomanin boro iti na’atube tanao, Ufun Sabuw i men ofafar hinuwih hibai imaim God hai ef mutufurin rouw eorerebamih, baise abisa Keriso isah sisinaf hitumatum imih God hai ef mutufurin rouw eorereb.”
31 Mepwo é ne ko lépwo apulie he a bele Isaraéla, ke lé hane ni patén, beme e pwo me lé mwomwon ne he pwahamii Padué. Kehe icehi ana time lé uce tooli.
31 Baise Israel sabuw ofafar hinuwih hinotanot hai ef i mutufor hirouw hio, baise en, anayabin i ofafar eo’omaim hisisinaf.
32 Ke he é ko ade? Be lé hane me lé mwomwon, mu ko ni âpenem delé, kehe time uce é mu ko ace céihi telé [ne ko Padué]. Ke tacida mwodalé ne ko a péi na e pwo me nye tupwo.
32 Ana’an aisim? Ana’an i men baitumatumamaim hibat, baise abisa i hisisinafumaim hibat. Imih a rousukusukunen ana kabayamaim ah rusukun hire.
33 Be caa te tii ne he ni tii iitihi a pwooti te Padué, ce:
33 Bukamaim hikikirum na’atube,
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.