João 5

Tii Iitihi: Élele Iitihi na mwo Coho (CAM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Alecehe a tan naa, ke a *tan ko pipwodéén de ni *Juif. Ke e taa *Iérusaléma wo Iésu.
1 Veya bai’ab sawar ufunamaim, Jew hai hiyuw aa isan Jesu yen in Jerusalem.
2 É Iérusaléma mwonuhi a Pomwa te ni Muto, ke pwo a mwopiwon, a niin he pwo *ébéru pie Bétesda, na nim ni pomwa kon.Lépwona cunu jélé ke lé ucéihi me e penem a tabe|alt="Pool of Bethesda" src="lb00307b.tif" size="col" ref="5.3"
2 Jerusalem wanawanan efan wabin For Hirahir sisibinamaim i harew kukuf, naatu ana seboseb etei umatroun hiwowaben Aramek fanahimaim tisusu’ub Betsaida,
3 Ke é he ni mwa naa, ke te nihe hiwon ni cunu na lé pule hen: ni bwi, nina tebwa, ke ni tebwomwa. {Be lé ucéihi a bwo penem na a tabe.
3 nati sebosebomaim sabuw sawusawuwih moumurin maiyow hiya hi’inu’in, matah fim, ah umah kafikafirih, naatu ah umah ririmih hima hikakaif harew tabi’etaw isan.
4 Be e opé wo pa *âcélo, beme e pwo me penem a tabe, he ni béé benaamwon. Ke wo pa bécéiuhe apulie na e ole, heme mwo ko penem a tabe, ke caa te tieden a cunu kon.}
4 Anayabin veya ta ta Regah ana tounamatar boro nara’iy harew kukuf nabenei niyabat rarouw nayen. Naatu sabuw sawow ana yumat ta ta hibow hina ti’inu’in, yait wan nara’iy nakifukif i boro nayawas.
5 E mu hadenii lépwo apulie naa, wo pana cunu nang he na 38 ni jo.
5 Orot ta sawow bai ma kwamur etei 38 i nati wanawanahimaim.
6 Ke e alieng wo Iésu he e ko pule, ke e te temehi pie caa nihe bwolihi a bwo cunu nang. Ke e pii ten pie: «Nimem me wâé go?»
6 Jesu nuw orot nati’imaim inu’in itin, naatu so’ob orot sawow nati bai virurumin maiyow, imih orot ibatiy, “O kukokok inayawas?”
7 Ke e hegi ne ten wo pali cunu pie: «Pa daame, te tice celi me lé neéo ole ha a tabe, ha a benaamwon na e ko pipenem a tabe. Ke me é pwo me é ole, ke e caa mi ole wo pace céiu ânebuhung.»
7 Orot iya’afut eo, “Regah, anamaramaim harew iyabat rarouw eyey, men yait ta boro nibaisu nabuwu anara’iy harew kukuf yan. Ayu misir ra’iyemih abiwa’an, sabuw afa i wan hira’iyeka.”
8 Ke e pii ten wo Iésu pie: «Go cuwoda, ke go pé a talihi tem, ke go engen!»
8 Naatu Jesu orot isan eo, “Kumisir! A ir kunu naatu kuremor kwen.”
9 Ke te wâé nang kuti. Ke e pé a talihi ten, ke e engen.
9 Mar ta’imon orot yawas; misir ana ir nu bat remor.
10 Ke lé pii wo lépwo apihuô juif te pali cunu pie: «É jenaa, ke a tan iitihi, ke iitihi me go pé a talihi tem!»
10 Naatu Jew sabuw orot yayawas isan hi’o, “Iti boun i Baiyarir ana veya, ata ofafar men ebibasit o a ir ina’abar.”
11 — ausente —
11 Baise iya’afutih eo, “Orot yait ayu biyawasu iuwu, ‘Kumisir a ir kunu naatu kubat kuremor.’”
12 — ausente —
12 Imih hibatiy, “Nati orot i yait uwi a ir inu i’abar ibat kureremor?”
13 Ke time e uce temehi pie he wooélé. Be wo Iésu, ke caa te tieeng hadenii ni apulie na élé lang.
13 Orot nati yayawas i men kafa’imo so’ob orot i yait, anayabin sabuw moumurin maiyow nati’imaim hibatabat Jesu sorabon in kasiy.
14 Ke é alecehen, ke e too pali cunu wo Iésu ne ha a *mwaiitihi, ke e pii ten pie: «Go téne, caa wâé go. Kehe go nemwo pwo ce naado celi ta, be koli e bo tooko aceli nihe ta.»
14 Nati ufunamaim Jesu Tafaror Bar wanawanan tita’ur naatu iu, “Kwi’itin, o iyawas. Bowabow kakafih inihamiyen o sawar kakafin anababatun boro biyamaim namatar.”
15 Ke e engen wo pali, ke e â uti te ni apihuô juif pie: «Wo Iésu na e pwo me wâé jo.»
15 Orot nati’imaim tit in, Jew sabuw hai tur eowen i Jesu iyawas.
16 É mu ko anaa, na lé hane Iésu ne ni apihuô juif, beme lé pwotahinaado ne kon, be e pwo ninaa ha a tan iitihi.
16 Imih hibusuruf Jesu isan turamaim hi’u hi’a’a’afiy, anayabin i Baiyarir ana veya sawar iti na’atube sinaf isan.
17 Ke e pii telé wo Iésu pie: «Wo Caa, ke e pwo ni naado dieli jenaa. Ke woéo mwo.»
17 Jesu isah eo, “Ayu Tamai i mar etei ebowabow, imih ayu auman boro anabow.”
18 É mu ko anaa, ke ni apihuô juif, ke lé hane ace bwopwonen beme lé taunueng; time uce é mu ko ana e pwo ha a tan iitihi cehi, kehe é mu ko ana e pii mwo pie wo Padué, ke pa ju Caa ten, ke e pii mwo pie, piwielu me Padué.
18 Ana’an iti isan Jew hisinaftobon ef hinuwet Jesu asabunin isan; men Baiyarir ana ofafar ea’eastu’ub akisin, baise God isan Tamah rouw eo’omaim, iwa’an taiyuwin bai yen in God hairi anafofonin matar.
19 E pii mwo telé wo Iésu pie: «É pii tewé a juuju pie: Wo pa Naîn, ke pwocoon me e pwo ace céiu naado mu kon. E te pwo ni naado na e alihi heme e pwo wo Caa ten. Ke tai ni naado na e pwo wo Caa ten, ke e te pwo mwo wo pa Naîn.
19 Jesu iyafutih eo. “Turobe a tur ao’owen, Orot Natun akisin ana kok men karam nasinaf; baise Tamah abistan sinaf i i’itinimaim boro nasinaf, anayabin Tamah abistan isisinaf na’atube Natun isisinaf.
20 Be eânime Caa te pa Naîn, ke e habwii ten ati nina e pwo, ke e o habwii ten ni naado na te nihe ubwo koja ninaa, beme geé téele kon.
20 Anayabin Tamah i Natun iyabuw sawar etei esisinaf na’atube Natun i’obaiy imaim esisinaf. Turobe, kwa a baifofofor isan, i boro sawar gagamihika ni’obaiy nasinaf men boun iti na’atube.
21 Be mepwo wo Caa, ke e pwo me lé mulie cemwo ni amele, ke e ne a mulip. Piwien mwo ne ko pa Naîn, be e ne a mulip ne te lépwona e pipégalilé.
21 Tamah murumurubih imisiruwih yawas ebitih na’atube, nati ef ta’imon Natun ekok yait yawas baitinamih boro nitin.
22 «Time e uce tauti apulie wo Caa, kehe e ne a pitautinaado ne te pa Naîn,
22 I na’atube Tamah men yait ta ebibatiy, baise baibabatiyen ana fair tutufin etei Natun itin.
23 beme lé tai pipaunueng, pwohewii a bwo pipaunu Caa. Wo paceli time e uce pipaunu pa *Naî Padué, ke time e uce pipaunu Caa na e pahedeeng bé.
23 Saise sabuw etei Tamah tirurusagiy na’atube, Natun boro hinarusagiy. Imih o yait Natun men kururusagiy, Tamah, i ana baiyonenayan auman men kururusagiy.
24 «É pii tewé a juuju pie: Wo paceli e ténedehi a pwooti tong, ke e céihi ne ko pana e pahedeéo bé, ke o eten a mulie na tice anebwén kon. Ke o caa time uce pwocuhinaado ten, be e caa engen koja a mele me e â ha a mulie.»
24 “Turobe a tur ao’owen, o yait ayu au tur inowar naatu menatan ayu iyafaru anan kubitumitum, o i yawas ma’ama wanatowan ibaika, naatu o boro men baibatebat inab, anayabin morobone irabon yawas wanawanan irun.
25 «É pii tewé a juuju pie: E bo tuie a céiu tan, ke caa e éni, ke ni amele, ke lé téne a pwocihe te pa Naî Padué. Ke nina lé ténedehi, ke lé o mulie.
25 Turobe a tur ao’owen, veya i enan naatu i na titaka, nati ana veya murumurubih boro God Natun fanan hinanowar naatu iyab fanan hinanonowar boro yawas hinab hinama.
26 Be wo Caa, ke eten a mulie, ke pa Naîn, ke te eten mwo a mulie. Te wo Caa ten na e ne ten anaa.»
26 Anayabin Tamah taiyuwin i yawas an, imih nati yawas ta’imon Natun itin yawas an matar.
27 «E ne ten mwo a pihuô beme e tautinaado, mu ko ana weeng pa Nahi Apulie.
27 Naatu i baibabatiyen ana fair Natun itin, anayabin i, i Orot Natun.
28 Geé nemwo téetihi, be o tuie a benaamwon na tai nina lé caa mele, ke lé o téne a patin, ke lé o mulie cemwo.
28 “Tur iti ao isan men kwana’ororsa’ir; veya i nati namamataramaim enan, murumurubih etei boro fanan hinanowar,
29 Nina lé pwo ni penem na wâé, ke lé o mulie cemwo ne ko a mulie. Kehe nina lé pwo nina ta, ke lé o mulie cemwo ne ko a pwocuhinaado.»
29 hai rahane hinatit, naatu iyab gewasin hisisinaf boro hinamisir yawas hinab, iyab kakafih hinasisinaf boro hinakusairih.”
30 [E pii telé mwo wo Iésu pie]: «Pwocoon me é pwo ace naado mu kong. É tauti mu ko ana e pii wo Padué. Ke a juuju a tautinaado tong, be time é uce hane ana nimung kon, kehe ana nime pana e neéo bé kon.
30 “Ayu men karam akisu au kok ana sinaf, baise abisa God iu’uwu’umaim sabuw abibabatiyih, imih ayu au baibatiyen i mutufor, anayabin men ayu au kokomaim asisinaf, baise orot yait ayu iyunu anan i anakok asisinaf.
31 «Hemepie te woéo na é piutiéo, ke o te ju piticenaado ne ko nina é pii.
31 Ayu taiyuwu au sinaf isan ana’o’orereb na’at, au tur i men turobe’emih.
32 Te pwo pa céiu na e pajuujuéo, ke é te temehi pie ana e pii ne kong, ke a juuju.»
32 Baise orot ta ayu isou eo’orereb, i a tur ao’owen i ana orereb ayu isou i turobe.
33 «Geé pahede ni apulie nge céii Ioane, ke a jepule na e piuti tewé ne kong, ke a juuju.
33 Kwaso’ob gewasomih kob abarayah John isan kwaiyafarih hinan John i turobe kwa a tur eowen.
34 «É ne kong, ke time uce a junaado ne tong me e pajuujuéo wo pace apulie. Kehe é pii anaa beme celuimikewé.
34 Iti i men kwa orot maiyow isou kwataorereb, baise iti ao saise mi’itube kwa yawas kwatab isan.
35 Wo Ioane, ke e pwohewii a mwomiû na nye patéi, ke e pwéélang. Ke nimewé me geé pipwodéén ha a cuwo benaamwon naa, ne ko a pwéélang kon.»
35 John i hinow na’atube to’ab marakaw kwa it, naatu mar kikimin kwa ana marakaw isan kwaiyasisir.
36 «Pwo ni bépajuujuéo na junihe ubwo koja Ioane: ni penem na e ne tong wo Caa beme é pacuwohi. Be lé habwii pie wo Caa na e neéo bé.»
36 Baise ayu au orererebayan orot i gagamin, men iti John eo’orereb na’atube. Ayu au orererebayan i abisa Tamai iyunu ana asisinaf i eo’orereb, naatu nati ebi’obaiyi ayu i Tamai iyafaru anasinaf isan, orot ta eo’orereb i John eo’orereb natabir, anayabin iti bowabow ayu Tamai bitu i anisawar, naatu iti bowabowamaim eo’orereb Ayu Tamai iyunu ana i ana bowabow anabow.
37 «E pajuujuéo wo Caa, be weeng na é pahedeéo bé. Time geé mu uce téne a patin, ke time geé mu uce alihi a pwahamiin.
37 Naatu Tamai iyunu anan i taiyuwin ayu isou eo’orereb. Kwa men kafa’imo fanan kwanowar naatu yumatan kwa’itin.
38 Ke time uce e kowé a pwooti ten, be time geé uce céihi ne ko pana e neeng bé.»
38 Kwa ana tur men dogor wanawanan run, anayabin menatan ayu iyunu anan i men kwabitumitum.
39 «Geé hane bwoluhi ne he ni tii iitihi, be geé niimihi pie geé o tooli ne hen a mulie na tice anebwén kon. Kehe woélé na lé cihe kong!
39 Kwa Buk Atamaninamaim hikikirum kwaiyab kwabinotanot anayabin boro imaim yawas wanatowan kwanab. Nati tur i ayu isou eo,
40 Ke time uce nimewé me geé âbé céiiéo beme etewé *a ju mulip.
40 baise men kwakokok kwanan ayu biyau yawas kwanab.
41 «Time é uce hane me lé pipaunuéo ne ni apulie.
41 “Ayu men orot babin bora’ara’ahu isan ao’omih.
42 Be é te temehi pie time uce e kowé a pwonime ko Padué.
42 baise kwa orot babin a yawas ayu aso’ob, kwa a yabow God isan dogoromaim i men ema’am.
43 É âbé ne he nii Caa tong, ke time geé uce hegiéo. Hemepie e âbé wo pace céiu celi e te piâbé mu kon, ke geé o hegieng.
43 Ayu Tamai wabinamaim anan kwa men kwabuwu au merar kwayi, baise orot babin ta i taiyuwin wabinamaim nanan boro kwanab ana merar kwanay.
44 Woté ace bwo céihi tewé, wogewé na geé hegi *a wâé mu ko ni bééwé? Ke time uce nimewé me geé hane a wâé na e âbé mu ko Padué na te céiu nang.
44 Kwa taiyuw baifa’i isan a kok gagamin, baise God ta’imonamo ana baifa’en i men kwakokok, imih ayu abisa ao boro kwanitutumu?
45 Geé nemwo niimihi pie é o pipé ne kowé ne he pwahamii Caa; kehe wo *Moosé pana e o pipé ne kowé, be geé ne kon a céihi tewé!
45 Men kwananot ayu boro Tamai nanamaim ubar kwa bait kwanarouw en, baise Moses kwa a not tutufin imaim kwayai kwama’am boro ubar nabit kwana’itin.
46 «Be mepie geé céihi ne ko Moosé, ke wieli geé o te céihi ne mwo kong, be e caa cihe kong ne he ni tii ten.
46 Moses kwatabitumitum na’at, ayu boro kwatitutumu, anayabin i ayu isou kirum.
47 Ke hemepie time geé uce céihi ne ko nina e tii, ke o woté ace bwo céihi tewé ne ko ni pwooti tong?»
47 Baise Moses abistan kikirum kwa men kwanabitumatum na’at, boro mi’itube ayu ao kwanitumatum?”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.