João 4

Tii Iitihi: Élele Iitihi na mwo Coho (CAM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 — ausente —
1 Pharisee hinowar Jesu i bigegesairih naatu John natabir ana bai’ufununayah moumurih na’in bapataito ebitih,
2 — ausente —
2 turobe iti i men Jesu bapataito ebitih, baise i ana bai’ufununayah.
3 ke e engen mu *Judé, ke e mwojuia ne mwo Galilé.
3 Anamaramaim Jesu, i Judea ihamiy naatu matabir maiye in Galilee.
4 Ke wâé heme e pitahagéi a amu *Samari.
4 Boun ana remoramaim i boro Samaria wanawanan narun nan.
5 Ke e tuie nge ha amu Samari, ha a céiu duaan na pii kon pie Sichar, cebwo a apwoamu na e ne wo Iakobo te Josef, pa naîn [ha a céiu benaamwon].
5 Imih i Samaria bar merar wabin Sychar tit, Jacob ana me kamar i natun Joseph bitin i sisibinamaim.
6 E lang a pwomiidu te Iakobo. Caa mwaale Iésu ko a engen, ke e tebwo ko a jije a pwomiidu. Be caa goahen.
6 Jacob ana harew karakar i nati’imaim, naatu Jesu ef nan hahar, karakar sisibin mara’at ma. Nati i ouyit.
7 — ausente —
7 Samaria babin harew huninamih nan anamaramaim, Jesu babin isan eo, “Karam harew ititu atatom?Jesus Samaritan babin hairi tibidudur|alt="Jesus talking to Samaritan woman" src="CN01674B.TIF" size="col" loc="Jhn 4.7" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="4.7"
8 — ausente —
8 I ana bai’ufununayah hin bar merar bay tobonamih.
9 Ke e pii ten wo êje pie: «É mu ko ade, na wogo pa *Juif, ke go ileéo me é ne ace ûdem, woéo ê toomwo Samari?» Be time uce pibéé ni Juif me ni apulie Samari.
9 Samaria babin Jesu isan eo, “O i Jew naatu ayu i Samaria babin. Mi’itube ayu isou harewamih kufefefeyan?” (Jew hai naukwat, o hai kerowas boro men Samaria bairi hinafaram hinaa hinatom.)
10 Ke e hegi ne ten wo Iésu pie: «Hemepie go te temehi a âpipati te Padué, ke wo pana e pii tem pie: “Nebé ace ûdong”, ke é nelang, ke me go ileeng me e ne ace ûdem, ke e o ne tem a tabe mulip.»
10 Jesu, babin isan iya’afut eo, “O God ana siwar itasoso’ob na’at yait o isa harew tomamih efefeyan, o boro itibatiy i boro yawas ana harew tit itatom”.
11 E pii ten êgi toomwo pie: «Pa daame, te tice mwotai tabe tem, kehe a pwomiidu, ke te junihe tebwolu. He é mu wé he celi go o pé mulang a tabe mulie na go ko pii?
11 Babin eo, “Aro, o taratarfuruwen men ibai ina naatu karakar ana sou i manin na’in ra’iy in. Karakar menatanamaim boro iti yawas ana harew inab?
12 He piubwo go koja pa caa teme Iakobo, na e ne teme a pwomiidu ce? E caa ûdu mu kon me lépwo naîn, me ni wota ten.»
12 Iti karakar i aki agir Jacob kair imaim ma tomatom, naatu ana haru ana for ouman. Iti karakar aki iti. O taiyuw ku’o’o, o Jacob inatabir?
13 Ke e hegi ne ten wo Iésu pie: «Mepie go ûdu mu ko a tabe ce, ke o mwo te nimem me go ûdu mwo.
13 Jesu iya’afut eo, “Orot babin etei iti harew natomatom boro sikan namamah maiye,
14 Kehe wo paceli e ûdu a tabe na é ne ten, ke o caa time uce nimen me e ûdu, be a tabe na é ne ten, ke pwohewii acaamatabe na e taawie, ke e tee téte dieli mwo.»
14 baise yait ayu harew anitin natomatom boro men sikan namamah. Naatu harew nati ayu anabitin boro wanawananamaim harew buruburur namatar. Naatu yawas’anaharew imaim na’in nitin, naatu yawas wanatowan nab.
15 Ke e pii mwo ten êgi toomwo pie: «Pa daame, go ne tong a tabe naa, beme time bo uce nimung mwo me é ûdu, ke me time é bo uce âmwobé tai éni.»
15 Babin Jesu isan eo,” Aro, harew nati ayu kwiti saise ayu men sikou namamaa nan naatu men mar etei iti’imaim harew huninamih anan.”
16 Ke e pii ten wo Iésu pie: «Go â tode pa aiu hem, ke geu âbé ne éni.»
16 Jesu babin iu, “Kwen ku’af aaw isan naatu kumatabir kuna.”
17 Ke e pii ten êgi toomwo pie: «Te tice aiu hung.»
17 Babin iya’afut eo, “Ayu aawu en.” Jesu eo,” O aaw en ku’o’o i turobe.”
18 Be nim ni aiu hem, ke wo pana geu mu jenaa, ke time uce pa aiu hem. É ko anaa, ke go pii a juuju.»
18 Anababatun, o oro’orot etei five, i aa’awanen naatu orot iti boun airi kwama’am i men o aawamih. Abistan iti boun i’o’o i turobe.”
19 Ke e pii êgi toomwo pie: «Pa daame, é alihi pie wogo, ke pa *péroféta.
19 Babin eo, “Aro, ayu ai’iti, o i dinab orot.”
20 Ni caa teme, ke lé pipaunu Padué ne pwo a juwole ce, ke geé pii wogewé lépwo Juif pie, a duaan na me genye pipaunu Padué ne hen, ke é *Iérusaléma.»
20 “Aki ai a’agir iti oyawemaim hikwakwafir, baise kwa Jew kwa’o’o kwafiren efan i Jerusalemamaim tanakwafir.”
21 E hegi ne ten wo Iésu pie: «Êje, go céihi ne ko ana é pii, be o caa tuie a benaamwon na caa time o uce é pwo a juwole ce, ai é ne Iérusaléma, na geé pipaunu Caa.
21 Jesu eorereb eo, “Babin ayu initutumu, veya i enan anamaramaim kwa boro men Tamat no oyawemaim o Jerusalemamaim kwanakwafir.
22 Be wogewé ni Samari, ke geé pipaunu pana time geé uce temehieng. Kehe wogeme ni Juif, ke geme pipaunu pana geme temehieng, be a bwo *celuimi ne ni apulie, ke e âbé mu ko ni Juif.
22 Kwa Samaria men kwaso’ob abistan kwakwakwafir, aki aso’ob abistan a kwakwafir, anayabin yawas i Jew sabuw biyahine na.
23 Kehe o caa tuie a benaamwon, ke caa éni, he na lé o pipaunu Caa ne ni apulie, ha a *Jenen Iitihi ke a juuju. Be anaa kuti a pipwoun na nime Caa kon.
23 Veya i enan naatu natitaka anamaramaim anababatun kwafirenayah boro Regah turobe naatu Anuninamaim hinakwafir, naatu kwafirinayah iti na’atube i boun Regah enunuwet.
24 Be wo Padué, ke te a Jenen. Ke wâé heme nina lé pipaunueng, ke lé pipaunueng ne ha a Jenen Iitihi ke a *juuju.»
24 God i Anunin, naatu i ana kwafirenayah i turobe naatu Anuninamaim hinakwafir.”
25 Ke e pii ten êgi toomwo pie: «É te temehi pie e o tuie pa *Mesia na pii kon pie Kériso. Hemepie e bo tuie, ke e bo patemehi tenye ati ni naado.»
25 Babin eo, “Ayu nati Roubininenayan i aso’ob (Keriso terarouw) i enan. I nanan ana veya i boro sawar etei it isat nakubuna.”
26 E pii ten wo Iésu pie: «Woéo kuti pana é ko cihe tem.»
26 Imaibo Jesu eorereb eo, “Ayu i yait? Ayu yait airit ta’o’o.”
27 É he lu mwo ko picihe, ke lé tuiebé ne ni acémun den. Ke lé te nihe téele ko ana e pacihe ê toomwo. Ke te tice paceli e tahimwoeng pie: «Ade aceli go tahimwoeng kon?» ai «Ade aceli geu pipii?»
27 Jesu eo oumatan, ana bai’ufununayah himatabir hina hitit naatu Jesu babin hairi hibidudur hi’itih hi’ororsa’ir. Baise men yait ta kok babin tibatiy, o Jesu hitibatiy, “Anayabin aisimamih babin airi kwabidudur?”
28 Ke e necu lang a mwotabe ten êgi toomwo. Ke e â ha a mwopopwaalé ten, ke e pii te ni apulie pie:
28 Naatu babin ana harew hunihun ihamiy, i matabir in bar merar tit naatu sabuw nati’imaim hima’am hai tur eo’wen,
29 «Geé âbé ali pa apulie na e pii tong ati ni naado na é pwo. Wieli wo pa Mesia?»
29 Kwana tan orot kwa’itin, sawar abistanawat asisinaf etei’imak au tur eowen. Ta’itin i Roubinineyan wariten?”
30 Lé tai wie mu ha a mwopopwaalé telé, ke lé âbé céii Iésu.
30 Naatu bar merar hihamiy naatu sabuw etei ef hinuwet hin Jesu biyan hitit.
31 É ha a benaamwon naa, ke ni acémun den, ke lé wâgo kon, ke lé pii ten pie: «Pa apipune, go wiinaado!»
31 Nati ana veya’amaim ana bai’ufununayah hi’o, “Bai’obaiyenayan bay ta ku’aan ya kurutan!”
32 Ke e pii telé pie: «A wiinaado na é wii, ke time geé uce temehi.»
32 Baise i isah eo, “Ayu au bay menamaim ana’ani’aan kwa men kafa’imo kwaso’ob.”
33 Ke lé pitahimwolé ne ni acémun den pie: «He wo paceli e pébé céiieng ce wiinaado?»
33 Imih bai’ufununayah taiyuwih hima hi’o, “Ta’itin sabuw afa bay hibow hina hitin eaa wariten?”
34 Ke e pii telé wo Iésu pie: «A wiinaado tong, ke me é pwo ana nime Padué kon, pana e pahedeéo, ke me é pwo ni penem na e ne tong.
34 Jesu eo, “Ayu au bay, i yait ayu biyafaru i anakok anabosiyasiyar anasinaf naatu bowabow ayu bitu i anabow anisawar.
35 «Geé mu pii pie: “O mwo paa ni wole, ke o caa a pitii âdaanu\+ord †\+ord*.” Kehe é pii tewé pie: Geé eti ni naamiiwé, me geé alihi ni apwoamu, be caa a benaamwon ko pitii âdaanu.
35 Kwa iti na’atube kwa’o’o, ’Sumar kwafe’en o tafanamaim aki boro anafour’. Baise a tur ao’owen, Kwa matatoniwa’an me kwana’itin gewas naatu bay iyamur sawar fourin isan ana veya tit.
36 «Wo pana e pitii âdaanu, ke pwo a cemen, ke e taineibuhi ni acehin ne ko a mulie na tice anebwén kon. Be lu tai pipwodéén ibu wo pana e cemi me pana e tii.
36 Boun auman fourayan boro hibaiyan ana kabay nab, naatu bay four eya’ay ma’ama wanatowan isan, imih ta’itin tanumayan naatu fourayan i hairi auta’imon hiniyasisir.
37 É ko anaa, ke a juuju: “E cemi wo pa céiu, ke e tii wo pa céiu.”
37 Abistan hi’o’o i turobe, “Orot ta’imon etatanum naatu orot ta’imon efafour”.
38 «É pahedekewé me geé â tii âdaanu he na time geé uce penem lang. Lé penem ne ni béén, ke wogewé, ke geé bo uce pitii âdaanu.»
38 “Efan men imaim ima ibowabow, ayu aiyafari kwenan inafouramih naatu i hai fairamaim hibowabow o nonowatin inafour inaa’amih”.
39 Hiwon ni apulie Samari mu ha a mwopopwaalé naa, na lé céihi ne ko Iésu, wonaa mu ko ana e pii wo êgi toomwo pie: «E pii tong ati ni naado na é pwo.»
39 Samaria moumurih maiyow nati bar merar Jesu hitumitum anayabin babin ana turamaim, “I ayu au sinaf etei eo anowar”.
40 Lé âbé tooeng ni apulie Samari, ke lé cuwokon me e mwo mu pelelé. Ke e mu pelelé he na alo ni tan.
40 Imih anamaramaim Samaria sabuw hina Jesu biyan hititit, hifefeyan bairi ma isan, imih veya rou’ab bairi hima.
41 Te nihe hiwon mwo ni apulie na lé céihi mu ko a pwooti ten.
41 Sabuw moumurin maiyow hitumatum anayabin i ana turamaim,
42 Ke lé pii te êgi toomwo pie: «Time uce é mu ko nina go pii teme cehi na geme céihi. Be geme caa téne temehi pie te ju weeng kuti pa apulie na e celuimi a bwohemwo!»
42 naatu babin isan hi’o, “Aki bounabo abitumatum, men babin i’o isan, baise abistan tur eo’o aki taiyuwika taini anowar”.
43 Alecehe lupwo tan naa, ke e engen mulang wo Iésu beme e â Galilé.
43 Veya rou’ab sasawar ufunamaim Jesu efan nati ihamiy, naatu au Galilee na’at misir in.
44 Be e caa pii pie: «Wo pa péroféta, ke time lé uce paciitieng ne ha amu ten.»
44 Anayabin i taiyuwin isan eorereb eo, “Dinab orot taiyuwin ana tafaram sabuw isan men tekakakaf”.
45 Ke e âbé ne Galilé, ke lé hegieng ehi nelang. Be lé alihi ati ni naado li e pwo ne Iérusaléma ha a tan ko *Pacika, be lé mu lang ha a tan naa.
45 Imih anamaramaim na Galilee titit, sabuw ana merar hiyi hibai. Anayabin hin Jerusalem Tar Nowaten Hiyuw aa isan hiruru’ay, nati’imaim sawar abistanawat sinaf hi’i’itin isan.
46 E mwojuia ne mwo Kana é Galilé, he li e taatééhi nelang a tabe beme a tabe megele. E mu lang wo pace céiu apulie na piubwo nang, pa apihuô te pa daame *Érode. Ke cunu pa naîn ne ha a mwopopwaalé Kapernaüm.
46 Naatu matabir maiye in Canna tit, nati Canna i Galilee wanawanan, imaim harew botabir wine mamatar. Naatu nati’imaim gawan ana orot ukwarin natun sawow Capernaumamaim inu’in.
47 E téne pie wo Iésu ke e âbé mu Judé ke e tuiebé Galilé. Ke e âbé beniieng ke e ileeng me e ole, ke me e pwo me wâé pa naîn, be ubwo a cunu kon.
47 Jesu Judea’ane na Galilee tit ma’am ana tur na nowar. Misir in biyan tit ana tur eowen naatu ifefeyan i tare tan natun sawow inu’in tiyawas i kafa’imo namorob.
48 Ke e pii ten wo Iésu pie: «Me time geé uce alihi ni *inenaado na pwojunuun, ke time geé o uce céihi!»
48 Jesu sabuw iuwih, “Kwa sabuw ina’inan naatu baifofofor kwana’itah, baise boro men kwanitumatum.”
49 Pa apihuô, ke e pii te Iésu pie: «Padaame, go ole pelong ânebuhe a bwo mele te pa naîng!»
49 Gawan ana orot ukwarin Jesu isan eo, “Aro, inare tananabo au kek namorob.”
50 Ke e hegi ne ten wo Iésu pie: «Go âmwo pelem, be caa wâé pa naîm.»
50 Jesu orot isan eo, “Kwen! O a kek yawas ema’am!” Orot itumatum abistan Jesu tur isan eo naatu ana ef rura’ah in.
51 É he e mwo ko â he pwaaden, ke lé âbé beniieng ne ni apenem den me lé pii ten pie: «Pa naîm, ke caa wâé nang.»
51 I ra’iy inan efamaim ana akir orot bairi hitar naatu ana tur hi’owen, “O a kek i yawas ema’am
52 Ke e tahimwolé pie: «He ade inetéale celi wâé nang hen?» Ke lé hegi ne ten pie: «É haabwén, ko céiu inetéale ko alecehe goahen, na tieden kojaeng ali pilijing.»
52 Naatu ibatiyih, Veya abistanamaim au kek yawas?” Naatu i hiya’afut hi’o, “Fai ouyit one korok na’atube imaim sawow ihamiy”.
53 Ke e temehi wo caa ten pie ha a inetéale naa, na e pii ten wo Iésu pie: «Pa naîm, ke caa wâé nang.» Ke lé tai céihi ne ko Iésu, weeng me a pomwa ten.
53 Naatu imaibo tamah not nati ana veya Jesu eo, “O a kek i boro nayawas.” Imih nati ana baremaim hima’am etei hitumatum.
54 Weengaa a béalohe inenaado na pwojunuun na e pwo wo Iésu, he e mwojuia mu Judé ne Galilé.
54 Iti ina’inan bairu’abin men tesinaf emamatar Jesu sinaf matar, no Judea’ane na au Galilee inan ufunamaim.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.