Mateus 26
The New Testament in the Buli language (Ghana) (BWU) vs VC
1 Yeezu ale jam a sak wa ŋaaŋviirima wieŋa de meena a nueri la, wa yaa weeni ba ayen,
1 — ausente —
2 “Tigi kpeeni dii ate Juuma a wi ayen Gaambasika Tigini la a tali ka daa ŋaye ate di paari. Ŋa dan jam paari, ba le yik mi Saalobiika a ta ga nyo baai a le ba pa mu a kpi jabarim nyiŋ ate m kpi la, nisima po.”
2 Ye know that after two days the passover takes place, and the Son of man is delivered up to be crucified.
3 Va ŋala po Juuma Puusika Yenni kpaŋŋa ale Juuma kpaŋŋa a yaa tigsi chaab Kayafas waai ale jam ka ba kpagi la yekpeeni po,
3 Then the chief priests and the elders of the people were gathered together to the palace of the high priest who was called Caiaphas,
4 ayen ba poli a nya siuk ate ba va a suk yik Yeezu a ko.
4 and took counsel together in order that they might seize Jesus by subtlety and kill him;
5 Alege ba yaa ŋman weeni chaab ayen, “Ase ti dan a yik wa nuru bɔanni baai ale tigsi chaab ayen ba de tigini de la sunsuŋ, ba le jam a yiti ale noayeŋ a nyiem a kaasi tuima tɛŋka po.”
5 but they said, Not in the feast, that there be not a tumult among the people.
6 Da yeŋ po ate Yeezu a yaa jam bo nuru wanyi ate ba a jam a wi wa ayen, Simon la yenni po dii ale jam bo Betani tɛŋka la a de ŋandiinta. Simon wala a jam ta ka gama tuem, alege ate bu yaa a nueri.
6 — ausente —
7 Nipɔk wanyi a yaa nyini peelim a ta kpa buui ate bu nyummu a masa nna yegayega la a jam jo Yeezu jigi a kpiiri bu a nyo wa zuk.
7 a woman, having an alabaster flask of very precious ointment, came to him and poured it out upon his head as he lay at table.
8 Yeezu ŋaaŋviirima ale ga nya nipowa ale nyɛ dii la, ba sue yaa puuri ale wa. Ba yaa jam a poli ba suniima po ayen, “Ka boa ale soa ate nipowa de a pa kpaamu a yik kaasi nna la?
8 But the disciples seeing it became indignant, saying, To what end {was} this waste?
9 Wa dan poom a pa bu a da ligra yegayega a pa ŋa a te niwomma, dila an zunchoŋa?”
9 for this might have been sold for much and been given to the poor.
10 Yeezu a yaa jam seba dii ate ba a poli la, a yaa weeni ba ayen, “Ka boa ate wa le a nyɛ dii la a daani nama? Ni basi wa, dii nyiŋ la wa tom ka wamaŋ a te mi.
10 But Jesus knowing {it} said to them, Why do ye trouble the woman? for she has wrought a good work toward me.
11 Niwoba a kasim a bo ale nama kama daa meena, alege mi a kan bo ale ni a ta a cheŋi.
11 For ye have the poor always with you, but me ye have not always.
12 Nipowa de a kpiiri a nyo mi zuk a deri gomsi mi nyiŋka a magsi ka guka.
12 For in pouring out this ointment on my body, she has done it for my burying.
13 Wensie ate mi a weeni ni, juijui meena ate nuruba a sak Naawen wamaŋsaŋa la, ba le weeni nipowa de ale nyɛ dii a te mi la. Ba le kasim a teeri wa yoi diipo meena wuu.”
13 Verily I say to you, Wheresoever these glad tidings may be preached in the whole world, that also which this {woman} has done shall be spoken of for a memorial of her.
14 Da ŋala po Yeezu ŋaaŋviirima pi ale bayewa po wanyiwa waai ate ba a wi wa ayen Judas Iskariot la, a jam a yiti a cheŋ Juuma Puusika Yenni kpaŋŋa jigi,
14 — ausente —
15 a weeni ba ayen, “Ase mi a dan baga a yik Yeezu a ta wa a jam a nyo ni nisima po, nama a le te mu ka boa?” Wa le bek ba dila la, ba yaa deri a chiini ligbie pisita a te wa dula jigini.
15 and said, What are ye willing to give me, and *I* will deliver him up to you? And they appointed to him thirty pieces of silver.
16 A nyini da ŋala po a ta a cheŋ, Judas a yaa nyiem a gisi ka siuk ayen wa ta Yeezu a ga bobri a sak.
16 And from that time he sought a good opportunity that he might deliver him up.
17 Juuma Gaambasika Tigini yaa jam paari. Da ŋala po ba nyiem a kasim a ŋobi ka boroboruk kuui ate ba kan pa dabinta a nyoro la. Yeezu ŋaaŋviirima a yaa jam wa jigi a bek wa ayen, “Ka be ate fi a yaali ayen ti ga gomsi Gaambasika Tigini ŋandiintaŋa ate fi jam a de?”
17 — ausente —
18 Wa yaa weeni ba ayen, “Ni cheŋ nuru wanyi jigi tɛŋka po a ga weeni wa ayen, ‘Ti Sagrɔwa ale tom ti ayen ti jam a weeni fu ayen wa kummu danni a mɔata kama. Tama ale wa ale a yaali ayen ti de Gaambasika Tigini ŋandiintaŋa fi yenni po.’ ”
18 And he said, Go into the city unto such a one, and say to him, The Teacher says, My time is near, I will keep the passover in thy house with my disciples.
19 Wa ŋaaŋviirima a yaa cheŋ ga nyɛ dii ate wa weeni la a yaa dik ŋandiintaŋa dula jigini.
19 And the disciples did as Jesus had directed them, and they prepared the passover.
20 Wenni ale jam a siŋ la, Yeezu ale wa ŋaaŋviirima pi ale bayewa a yaa tigsi chaab a kala a de ŋandiintaŋa.
20 And when the evening was come he lay down at table with the twelve.
21 Ba le jam boro a de la, wa yaa weeni ba ayen, “Wensie ate mi a weeni ni, nama po wanyi ale a yaali ayen wa ta mi a ga bobri a sak.”
21 And as they were eating he said, Verily I say to you, that one of you shall deliver me up.
22 Wa ŋaaŋviirima ale wom dii ate wa weeni ba la, ba meena sue a yaa jam kaasi ate ba yaa bek wa wanyi wanyi ayen, “M Nyɔnɔ, ka mi?”
22 And being exceedingly grieved they began to say to him, each of them, Is it *I*, Lord?
23 Yeezu a yaa weeni ba ayen, “Nuru waai ale kala dela pa wa boroboruk a maari a siuk jentaŋa ale mi dek la, a le wa ta mu a ga bobri a sak.
23 But he answering said, He that dips his hand with me in the dish, *he* it is who shall deliver me up.
24 Mi Saalobiika a le kpi ase ka dii ate ba ŋmarisi Naawen gbaŋka po dila po dila po la. Ku le pagra a te waai a le wa ta mu a ga bobri a sak la. Ba dan jam kan biak wa, kula ate zunchoŋ kama.”
24 The Son of man goes indeed, according as it is written concerning him, but woe to that man by whom the Son of man is delivered up; it were good for that man if he had not been born.
25 Judas waai ale jam a yaali ayen wa ta Yeezu a ga bobri la a yaa bek wa ayen, “M Nyɔnɔ, ka mi?”
25 And Judas, who delivered him up, answering said, Is it *I*, Rabbi? He says to him, *Thou* hast said.
26 Ba le jam boro a de la, Yeezu yaa pa boroboruk a puusi a te Naawen ayen wa niak ku. Wa le puusi a te Naawen a nueri la, wa yaa we boroboruku a chari wa ŋaaŋviirima ale weeni ba ayen, “Ka mi nyiŋka ale nna. Ni ŋɔa a ŋobi.”
26 — ausente —
27 — ausente —
27 And having taken {the} cup and given thanks, he gave {it} to them, saying, Drink ye all of it.
28 — ausente —
28 For this is my blood, that of the {new} covenant, that shed for many for remission of sins.
29 Wensie ate mi a weeni ni, bu de ate mi a nyu la, m kan ŋman nyu ase ka m nin jo m kowa Naawen naamu po a ŋman nyu ale ni.”
29 But I say to you, that I will not at all drink henceforth of this fruit of the vine, until that day when I drink it new with you in the kingdom of my Father.
30 Ba le de ŋandiintaŋa a nueri la, ba yaa yi yiili a pak Naawen ale ge a nyini dula jigini a cheŋ ga jueli Olivi Guuku zuk.
30 Depois do canto dos Salmos, dirigiram-se eles para o monte das Oliveiras.
31 Yeezu a yaa weeni ba ayen, “Ba ŋmarisi Naawen gbaŋka po a weeni ayen, ‘Naawen a le jam a ko naapeerika, abe wa ge wa piisaŋa a basi ate ŋa chali a waaŋ chaab.’ Yokku de nama meena a le chali a waaŋ abe ni ge mi nyiini
31 Disse-lhes então Jesus: Esta noite serei para todos vós uma ocasião de queda; porque está escrito: Ferirei o pastor, e as ovelhas do rebanho serão dispersadas {Zc 13,7}.
32 Alege m dan yiti kum po, m le de ni niŋ a cheŋ Galili tɛŋka po.”
32 Mas, depois da minha Ressurreição, eu vos precederei na Galiléia.
33 Piita yaa weeni wa ayen, “Fi ŋaaŋviirima meena a dan basi fu, mi kan maara basi fu diipo.”
33 Pedro interveio: Mesmo que sejas para todos uma ocasião de queda, para mim jamais o serás.
34 Yeezu yaa weeni wa ayen, “Basi ate m weeni fu, yokku de fi a le pagsi ku noai buta ayen fi ze mi, ale ge ate vari kpadiaka a kum.”
34 Disse-lhe Jesus: Em verdade te digo: nesta noite mesma, antes que o galo cante, três vezes me negarás.
35 Piita yaa ŋman weeni wa ayen, “Mi kan weeni ayen m ze fu. Mi dan poom ayen m kpi ale fu, mi kan weeni dila.”
35 Respondeu-lhe Pedro: Mesmo que seja necessário morrer contigo, jamais te negarei! E todos os outros discípulos diziam-lhe o mesmo.
36 Ba yaa jam paari jigi ate ba a wi ayen Getsemani, ate Yeezu a yaa weeni wa ŋaaŋviirima ayen, “Ni kali dela ate m cheŋ a ga puusi a te Naawen abe m jam.”
36 Retirou-se Jesus com eles para um lugar chamado Getsêmani e disse-lhes: Assentai-vos aqui, enquanto eu vou ali orar.
37 Wa le a cheŋ la, wa yaa basi ate Piita ale Jeemsi ale wa suoku Jɔɔn, Zebedi bisaŋa a va wa. Ku yaa jam kperi wa ate wa piilim boro a nya ninam nna yegayega ate wa sui me a yaa kaasi nna yegayega.
37 E, tomando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu, começou a entristecer-se e a angustiar-se.
38 Wa yaa weeni ba ayen, “M sui ale kaasi a gaam taam nna yegayega, ate ku a nyɛ nna ase mi a yaali ayen kpi la. Ni be limsi mu dela ate m jam.”
38 Disse-lhes, então: Minha alma está triste até a morte. Ficai aqui e vigiai comigo.
39 Wa le ŋman cheŋ maga dega la, wa yaa kpi duna tɛŋ a puusi a te Naawen ayen, “M Koa, mi a saalim ayen ku dan ka fi popeentik, be yeeri namka de mi jigi a basi. Nyɛ fi dek ale a yaali dii la, alege daa mi ale a yaali dii la.”
39 Adiantou-se um pouco e, prostrando-se com a face por terra, assim rezou: Meu Pai, se é possível, afasta de mim este cálice! Todavia não se faça o que eu quero, mas sim o que tu queres.
40 Wa le ŋman pilim a nyini wa puusika jigini a jam la, wa yaa nya wa ŋaaŋviirima batawa a doa goa. Wa yaa weeni Piita ayen, “Ka boa ate nama an baga a kali a limsi maga ale ge a goa?
40 Foi ter então com os discípulos e os encontrou dormindo. E disse a Pedro: Então não pudestes vigiar uma hora comigo...
41 Ni yiti a puusi a te Naawen ate Sitaana a kan paasi ni ate ni va wa nɔaya. Ni suniima po nama a yaali ayen ni a nyɛ mi yaaka, alege ni nyiŋsaŋa an pagra. Dila ale soa ate nama a goa la.”
41 Vigiai e orai para que não entreis em tentação. O espírito está pronto, mas a carne é fraca.
42 Wa yaa ŋman pilim cheŋ wa puusika jigini a ga puusi a te Naawen ayen, “M Koa, ku dan kan ta nyeka alege ate fi a yaali ayen m nam be basi ate fi ale a yaali dii la a nyɛ.”
42 Afastou-se pela segunda vez e orou, dizendo: Meu Pai, se não é possível que este cálice passe sem que eu o beba, faça-se a tua vontade!
43 Wa yaa ŋman pilim a jam a paari ale wa ŋaaŋviirima a doa a goa, dii nyiŋ la goom ale jam ta ba nna yegayega.
43 Voltou ainda e os encontrou novamente dormindo, porque seus olhos estavam pesados.
44 Yeezu a yaa ŋman pilim cheŋ a ga puusi a te Naawen ase wa le poom a puusi dii la.
44 Deixou-os e foi orar pela terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
45 Butawa po Yeezu yaa ŋman pilim a jam paari a bek ba ayen, “Ni diem a doa a goa kama? Wie meena a nueri kama. Di danni a paari ya ate ba ayen ba yik mi Saalobiika a nyo tuimbaata nyam nisima po.
45 Voltou então para os seus discípulos e disse-lhes: Dormi agora e repousai! Chegou a hora: o Filho do Homem vai ser entregue nas mãos dos pecadores...
46 Ni yiri ate ti cheŋ. Nuru waai ale ta mu a ga bobri sak la ale la a cheena.”
46 Levantai-vos, vamos! Aquele que me trai está perto daqui.
47 Yeezu ale diem boro a biisi la, Judas waai ale jam ka wa ŋaaŋviirima po wanyi la, a yaa jam wa jigi ale nuru bɔari yegayega. Juuma Puusika Yenni kpaŋŋa ale Juuma kpaŋŋa ale tom ba. Ba jam ta ka gebi kpeensa ale dua a jam ayen ba yik wa.
47 Jesus ainda falava, quando veio Judas, um dos Doze, e com ele uma multidão de gente armada de espadas e cacetes, enviada pelos príncipes dos sacerdotes e pelos anciãos do povo.
48 Bumbobrowa a poom weeni ba kama ayen, “Ti dan ga paari ba, nuru waai ate mi a puusi ale a gbaari wa la, ka wala ale la. Ni yik wa ale pagrim.”
48 O traidor combinara com eles este sinal: Aquele que eu beijar, é ele. Prendei-o!
49 Nuru bɔanni ale jam a ga mɔata Yeezu la, Judas a yaa deri cheŋ a ga puusi ale gbaari wa a weeni wa ayen, “Mi Sagrɔ, suyɔgini a bo ale fu.”
49 Aproximou-se imediatamente de Jesus e disse: Salve, Mestre. E beijou-o.
50 Yeezu a yaa weeni wa ayen, “M doa, nyɛ dii ate fi a poli ayen fi nyɛ mu la.”
50 Disse-lhe Jesus: É, então, para isso que vens aqui? Em seguida, adiantaram-se eles e lançaram mão em Jesus para prendê-lo.
51 Yeezu ŋaaŋviirima po wanyi a deri yeeri wa gebi kpieŋ a che Juuma Puusika Yenni kpagi kpeeni yomma po wanyi turi a gebi lonsi tɛŋ.
51 Mas um dos companheiros de Jesus desembainhou a espada e feriu um servo do sumo sacerdote, decepando-lhe a orelha.
52 Yeezu a yaa weeni wa ayen, “Pa fi gebika a ŋman su ka fooku po. Nuru waai ale ta gebi kpieŋ a che kpaliŋ po la, a dan kan a kpesi, ba le pa gebi kpieŋ ka choa a ko wa.
52 Jesus, no entanto, lhe disse: Embainha tua espada, porque todos aqueles que usarem da espada, pela espada morrerão.
53 Nama a ze ayen mi baga kama a wi m kowa ayen wa tomu wa sabiiloma baai ale piisi nna yegayega la ate ba jam a maari mu?
53 Crês tu que não posso invocar meu Pai e ele não me enviaria imediatamente mais de doze legiões de anjos?
54 M dan nyɛ dila, wie ŋaai ate ba ŋmarisi mi wie Naawen gbaŋka po dila po dila po la a kan chim wensie.”
54 Mas como se cumpririam então as Escrituras, segundo as quais é preciso que seja assim?
55 Yeezu a yaa viriŋi a bek nuru bɔanni ayen, “Mi ka zue ate nama a ta gebi kpeensa ale dua a jam ayen ni yik mu? Daa meena mi a kasim bo ale ni Juuma Puusika Yenni po a sak ni kama, alege nama an jam a yik mu.
55 Depois, voltando-se para a turba, falou: Saístes armados de espadas e porretes para prender-me, como se eu fosse um malfeitor. Entretanto, todos os dias estava eu sentado entre vós ensinando no templo e não me prendestes.
56 Ba le ŋmarisi Naawen gbaŋka po dii la a sum chim ka wensie jinla.”
56 Mas tudo isto aconteceu porque era necessário que se cumprissem os oráculos dos profetas. Então os discípulos o abandonaram e fugiram.
57 Ba yaa ta Yeezu a cheŋ Juuma Puusika Yenni kpagini waai ate ba a wi wa ayen Kayafas la jigi. Ba le jam a ga paari dula la, Juuma Sinsak sagrɔma ale Juuma kpaŋŋa a yaa jam tigsi chaab.
57 Os que haviam prendido Jesus levaram-no à casa do sumo sacerdote Caifás, onde estavam reunidos os escribas e os anciãos do povo.
58 Piita a yaa magi va ba ŋaaŋ a jam jo Juuma Puusika Yenni kpagi kpeeni yenni dabiaka po a cheŋ a ga kala ale kpagini limsidɔma ayen wa nya dii ale di nyɛ la.
58 Pedro seguia-o de longe, até o pátio do sumo sacerdote. Entrou e sentou-se junto aos criados para ver como terminaria aquilo.
59 Juuma Puusika Yenni kpaŋŋa ale boteerɔma meena a jam bo dula a gisi nuru ayen wa weeni a sak ba ayen wa nya Yeezu ale wa boro a tom wabiok ate ba baga a nya siuk a ko wa.
59 Enquanto isso, os príncipes dos sacerdotes e todo o conselho procuravam um falso testemunho contra Jesus, a fim de o levarem à morte.
60 Ba yaa gisi a kpeeri. Alege nuruba yegayega a diem nyini a jam za ba niŋ ayen ba velim wie a te wa. Kula ŋaaŋnyiŋ nuruba baye a yaa nyini a jam za ba niŋ.
60 Mas não o conseguiram, embora se apresentassem muitas falsas testemunhas.
61 A weeni ayen, “Tama a wom ale Yeezu a weeni ayen wa baga a kaasi Juuma Puusika Yenni, abe wa ŋman a se di daa ŋata po.”
61 Por fim, apresentaram-se duas testemunhas, que disseram: Este homem disse: Posso destruir o templo de Deus e reedificá-lo em três dias.
62 Juuma Puusika Yenni kpagi kpeeni a yaa yiti a cheŋ a ga zaani ba meena sunsuŋ a yaa bek Yeezu ayen, “Fi ka wari a tulisi ale ŋaai meena ate ba a biisi a te fu la?”
62 Levantou-se o sumo sacerdote e lhe perguntou: Nada tens a responder ao que essa gente depõe contra ti?
63 Alege Yeezu a yaa sina. Kpagi kpeeni a yaa ŋman weeni wa ayen, “Mi a yaali kama ayen fi pe Naawen waai ale boro la yonni nyiŋ abe fi weeni mu wensieŋa.” Wa yaa bek Yeezu ayen, “Fi ka Naawen biika waai ate ba a wi wa ayen Varibasidɔwa la?”
63 Jesus, no entanto, permanecia calado. Disse-lhe o sumo sacerdote: Por Deus vivo, conjuro-te que nos digas se és o Cristo, o Filho de Deus?
64 Yeezu a yaa weeni wa ayen, “Mm, mi ale la. Ni basi ate m weeni ni ayen da yeŋ po fi le nya mi Saalobiika ale m kala Naawen juga geŋ. Fi le ŋman nya mu ale m nyini Naawen jigi chiŋmaaŋa po a cheena.”
64 Jesus respondeu: Sim. Além disso, eu vos declaro que vereis doravante o Filho do Homem sentar-se à direita do Todo-poderoso, e voltar sobre as nuvens do céu.
65 Wa le weeni dila la, Juuma Puusika Yenni kpagi kpeeni a yaa yik wa garuku a dari cheeri ale weeni ba ayen, “Ti kan ŋman a yaali seeroba. Ni meena a wom wa le pa wa dek a magsi chaab ale Naawen la.
65 A estas palavras, o sumo sacerdote rasgou suas vestes, exclamando: Que necessidade temos ainda de testemunhas? Acabastes de ouvir a blasfêmia!
66 Nama a poli ka se, wa lo yaa wa an loya?”
66 Qual o vosso parecer? Eles responderam: Merece a morte!
67 Nuruma ba gela a yaa chesi tintueta a basi wa nyiŋ ale a nak wa.
67 Cuspiram-lhe então na face, bateram-lhe com os punhos e deram-lhe tapas,
68 A weeni ayen, “Fi a weeni ayen fi ale Varibasidɔwa. Be miŋ baai ale a nak fu la.”
68 dizendo: Adivinha, ó Cristo: quem te bateu?
69 Ba le ta Yeezu a nyɛ nyaku de meena la, Piita a diem bo ka yenni dabiaka po. Nipɔkbili wanyi a yaa jam boro. Wa jam ka Juuma Puusika Yenni kpagi kpeeni dɔgleema po wanyi. Wa yaa nya Piita a weeni wa ayen, “Daa fi ale poom va Galili tɛŋka denowa Yeezu la?”
69 Enquanto isso, Pedro estava sentado no pátio. Aproximou-se dele uma das servas, dizendo: Também tu estavas com Jesus, o Galileu.
70 Wa yaa pagsi ale baai meena ale za dula la nimbie po ale weeni wa ayen, “Ka boa ate fi a begi mi dila? Mi ze fi ale a biisi dii la.”
70 Mas ele negou publicamente, nestes termos: Não sei o que dizes.
71 Wa le weeni dila la, wa yaa yiti a cheŋ a ga za nansiuŋku noai. Nipɔkbili wa choa a ŋman diem nya wa dula jigini ale wa za ate wa yaa weeni nuru baai ale za mɔata wa la ayen, “Nuruwa de ka Yeezu ŋaaŋviirima po wanyi.”
71 Dirigia-se ele para a porta, a fim de sair, quando outra criada o viu e disse aos que lá estavam: Este homem também estava com Jesus de Nazaré.
72 Piita a yaa ŋman pagsi ayen, “M pe ya, mi ze nuruwa de.”
72 Pedro, pela segunda vez, negou com juramento: Eu nem conheço tal homem.
73 Ku an jam beniya ate baai ale jam za mɔata wa la wanyi a yaa weeni wa ayen, “Fi ka ba wanyi, dii nyiŋ la fi a biisi ase ka Galili deno la.”
73 Pouco depois, os que ali estavam aproximaram-se de Pedro e disseram: Sim, tu és daqueles; teu modo de falar te dá a conhecer.
74 Piita a yaa weeni wa ayen, “M pe ya, ka wensie ate mi a biisi. Mi ze nuru waai wie ate fi a biisi la.”
74 Pedro então começou a fazer imprecações, jurando que nem sequer conhecia tal homem. E, neste momento, cantou o galo.
75 Ate Piita a yaa teeri dii ate Yeezu a poom weeni wa ayen wa le pagsi ku noai buta ayen wa ze wa, ale ge ate vari kpadiaka a kum la. Wieŋa de meena a yaa nyɛ ate Piita sui a kaasi ate wa yaa deri nyini a kum nna yegayega.
75 Pedro recordou-se do que Jesus lhe dissera: Antes que o galo cante, negar-me-ás três vezes. E saindo, chorou amargamente.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.