Mateus 12

The New Testament in the Buli language (Ghana) (BWU) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Ba Vuusum Daaŋa po dinyi Yeezu ale wa ŋaaŋviirima a yaa jam cheŋ va nuru talim po. Ba la cheŋ la, kom a yaa ta wa ŋaaŋviirima ate ba yaa wie “wiiti” ayen ba ŋobi.
1 Por aquele tempo, num sábado, Jesus passou pelas searas. Estando os seus discípulos com fome, começaram a colher espigas e a comer.
2 Farisiima ba gela ale nya dii ate ba a nyɛ la, ba yaa bek Yeezu ayen, “Ka boa ate fi ŋaaŋviirima a kaasi ti Vuusum Danni kisiku?”
2 Os fariseus, vendo isso, disseram a Jesus: — Olhe! Os seus discípulos estão fazendo o que não é lícito fazer num sábado.
3 Yeezu a yaa bek ba ayen, “Nama an diem karim Naawen gbaŋka po a miŋ naawa Deevid wie a chak ya?
3 Mas Jesus lhes disse:
4 Dii po ate nuru waai ate ba a wi wa ayen Abiata ate wa jam ka Juuma Puusika Yenni tomteerɔma la, da yeŋ ate kom a yaa jam ta Deevid ale wa dɔama. Wa yaa jo Puusika Yenni po a pa boroboruk a we a ŋobi ale ge a wie a te wa dɔama ate ba me a ŋobi. Ba kan te nuru yoŋ a ŋobi boroboruku de ka Juuma Puusika Yenni tomteerɔwa nyiini ale a ŋobi ku.
4 Como entrou na Casa de Deus, e comeram os pães da proposição, os quais não era lícito comer, nem a ele nem aos que estavam com ele, mas exclusivamente aos sacerdotes?
5 Nama an karim dii ate Moosis a ŋmarisi Naawen gbaŋka po ayen Juuma Puusika Yenni tomteerɔma nyiini ale a tom wa Puusika Yenni po Vuusum Danni la? Ba nyiem a kasim a a kaasi ti Vuusum Danni kisiku kama, alege nuru waai a kan nya ba kaasuŋku.
5 Ou vocês não leram na Lei que, aos sábados, os sacerdotes no templo profanam o sábado e ficam sem culpa?
6 Ni basi ate m weeni ni ayen nuru a bo dela a zuak gaam Juuma Puusika Yenni kama.
6 Pois eu lhes digo que aqui está quem é maior do que o templo.
7 Ba ŋmarisi Naawen gbaŋka po ayen wa weeni kama ayen, ‘Nama ale ta jiirim ale chaab dii la a peenti mi sui a gaam nama ale a ko duŋsa a kaabi a te mi la kama.’ Ni dan seba wieŋa de kiri, kuna magsi ayen nama a bu baai ale kan nyɛ a kaasi la buusa.
7 Mas, se vocês soubessem o que significa: “Quero misericórdia, e não sacrifício”, não teriam condenado inocentes.
8 Mi Saalobiika ale soa Vuusum Daaŋa me.”
8 Porque o Filho do Homem é senhor do sábado.
9 Yeezu a yaa basi dula jigini ale ge a cheŋ ga jo Juuma tuka dɔkku po.
9 Tendo Jesus saído dali, entrou na sinagoga deles.
10 Nuru wanyi ale jam bo dula ate wa nisa a kpi. Nuru baai ale jam bo dula la, a jam a limsi kama ayen ba nya se Yeezu le tebi nuruwa nisaŋa Vuusum Danni po yaase wa kan tebi ate ba baga a nya wari biisi.
10 Achava-se ali um homem que tinha uma das mãos ressequida. Então, a fim de o acusar, perguntaram a Jesus: — É lícito curar no sábado?
11 Yeezu a yaa weeni ba ayen, “A se nama waai poosuk a dan lo vili po Vuusum Danni ni kan yeeri ku?
11 Ao que lhes respondeu:
12 Nurubiik a be gaam poosuk kama nna yegayega. Ka dila ale soa ate nuru a dan maari wa suok Vuusum Danni po, wa kan kaasi Vuusum Danni kisiku.”
12 Ora, quanto mais vale um homem do que uma ovelha! Logo, é lícito nos sábados fazer o bem.
13 Wa yaa weeni nuru waai nisaŋa ale kpi la ayen wa teeri si.
13 Então Jesus disse ao homem: O homem estendeu a mão, e ela foi restaurada e ficou sã como a outra.
14 Farisiima a yaa yiti dula jigini a nyini a yaa gisi siuk ayen ba ko Yeezu.
14 Mas os fariseus, saindo dali, conspiravam contra ele, procurando ver como o matariam.
15 Yeezu ale wom dii ate ba a yaali ayen ba nyɛ wa la, wa yaa basi dula jigini ale ge cheŋ. Nuruba yegayega a jam va wa ate wa tebi ba tuetaŋa meena.
15 Mas Jesus, sabendo disto, afastou-se dali. Muitos o seguiram, e a todos ele curou,
16 Wa ale tebi ba la, wa yaa weeni ba ayen ba kan weeni a sak nuru wa ale nyɛ dii la.
16 advertindo-lhes, porém, que não o expusessem à publicidade.
17 Wa weeni ba nyaku de kama ayen dii ate Naawen biisiteerɔwa Azaya a ŋmarisi dila po dila po la a chim wensie. Wa ŋmarisi kama ayen Naawen a weeni ayen,
17 Isso aconteceu para se cumprir o que foi dito por meio do profeta Isaías:
18 “Ka mi tuimtomdɔwa waai ate mi a lueri a te m dek la, ale nna. Mi a yaali wa kama. M sui me a peenti ale wa nna yegayega.
18 “Eis aqui o meu servo, que escolhi, o meu amado, em quem a minha alma se agrada. Farei repousar sobre ele o meu Espírito, e ele anunciará juízo aos gentios.
19 Wa daa sak ba nyaku de, wa kan yaali ayen wa ale ba a ta nampaga ale chaab a yaase wa a na ba yabaŋa po.
19 Não entrará em discussões, nem gritará, nem fará ouvir nas praças a sua voz.
20 Wa le maari ŋanjagsa baai ale nyɛ a se wuuk tii ale wie la abe wa pa wa pagrimu a te nuru baai ale seba ba dek taka la, dii nyiŋ la bala a nyɛ se ka bolim ate ba tɔati a zaani la.
20 Não esmagará a cana quebrada, nem apagará o pavio que fumega, até que faça vencedor o juízo.
21 Waai meena yiila ale bo ka wa jigi.”
21 E no seu nome os gentios colocarão a sua esperança.”
22 Da ŋala po nuruba ba gela a yaa ta nuru wanyi a jam Yeezu jigi. Wa jam ka gaauŋ ale yi me, dii nyiŋ la chichiribiok ale jam bo wa zukku po. Yeezu a yaa tebi wa ate wa ŋman baga a biisi ale a nya.
22 Então trouxeram a Jesus um endemoniado, cego e mudo. Jesus o curou, e o homem passou a falar e a ver.
23 Ku yaa cha nuru bɔanni ate ba yaa bek chaab ayen, “Nuruwa de, ka naawa Deevid ŋaaŋbiik yaa?”
23 E toda a multidão se admirava e dizia: — Não seria este, por acaso, o Filho de Davi?
24 Farisiima ale wom dii ate nuruma a biisi ale chaab la, ba yaa weeni ba ayen, “Chichiribaataŋa meena kpagini ate ba a wi ayen Beelzebu la ale a te wa pagrim ate wa baga a yiak chichiribaata nuruba zuima po a basi.”
24 Mas os fariseus, ouvindo isto, diziam: — Este não expulsa demônios senão pelo poder de Belzebu, o maioral dos demônios.
25 Yeezu a jam seba dii ate Farisiima a poli la kama a yaa weeni ba ayen, “A se tɛŋ kaai dem a dan poori ba dek ta chaab, ba dachaasa a kan va dila nyiŋ a ko ba? Ase yeri yeŋ po dem a dan tulim a ta chaab yeri dila a waaŋ kama.
25 Mas Jesus, sabendo o que eles pensavam, disse-lhes:
26 A se Sitaana ale wa tuimtomdɔma a dan ta chaab, wa naamu a kan beni ale ge a lo.
26 Se Satanás expulsa Satanás, está dividido contra si mesmo; como, então, o seu reino subsistirá?
27 Nama a weeni ayen Beelzebu ale kasim a pa wa pagrimu a te mi ate mi baga a yiak chichiribaata nuruba zuima po a basi. Ka wana ale a te nama ŋaaŋviirima pagrimu ate ba a yiak chichiribaata a basi. Ni dek ŋaaŋviirima ale a tom dii la a sak kama ayen dii ate nama a biisi mi wie la a daa wensie.
27 E, se eu expulso os demônios por Belzebu, por quem os filhos de vocês os expulsam? Por isso, eles mesmos serão os juízes de vocês.
28 Ka Naawen Chiika ale a te mi pagrim ate mi a yiak chichiribaata nuruba zuima po a basi. Nyaku de a sak ni kama ayen Naawen naamu a jam diiri ni kama.
28 Se, porém, eu expulso os demônios pelo Espírito de Deus, certamente é chegado o Reino de Deus sobre vocês.
29 “Nuru karo a baga a jo pagrɔ yeri po a zu wa ŋanta ka wa nin liŋ a yik wa a bobi alege pai ŋantaŋa.
29 Ou como pode alguém entrar na casa do valente e roubar-lhe os bens sem primeiro amarrá-lo? E só então saqueará a casa dele.
30 “Nuru waai a dan zɛri mi ŋaaŋ zaanika, kula nyɔnɔ a kaasi ka mi ale a tom dii la. Nuru waai a dan kan a maari mi ate ti tigsi a gum chaaba, kula nyɔnɔ a kati a waaŋ kama.
30 — Quem não é por mim é contra mim; e quem comigo não ajunta espalha.
31 Wensie ate mi a weeni ni, Naawen baga kama a voŋa te nuruba ba wabaata meena ale ba ale a le wa dii la me. Alege nuruba a daa le Naawen Chiika, Naawen a kan baga a voŋ a te ba.
31 Por isso, digo a vocês que todo pecado e blasfêmia serão perdoados aos homens; mas a blasfêmia contra o Espírito não será perdoada.
32 Nuruba a daa le mi Saalobiika Naawen ale baga a voŋ a te ba. Nuruba abe daa le Naawen Chiika, Naawen a kan baga a voŋ a te ba diipo diipo.”
32 Se alguém disser alguma palavra contra o Filho do Homem, isso lhe será perdoado; mas, se alguém falar contra o Espírito Santo, isso não lhe será perdoado, nem neste mundo nem no porvir.
33 Yeezu a yaa ŋman weeni Farisiima ayen, “Timaŋ a yoani ka yoana maŋsa, alege tibiok a yoani ka yoana baata. Nuruba a baga a miŋ timaŋ ale tibiok ka si yoanaŋa nyiŋ.
33 — Tornem a árvore boa e o seu fruto será bom, ou tornem a árvore má e o seu fruto será mau; porque pelo fruto se conhece a árvore.
34 Nama a nyɛ se ka wiiga la. A se nama a daa tom wabaata ni le nyɛ ka se a biisi wamaŋsa? Wie ŋaai ate nama a biisi la a nyini ka ni dek puusa po.
34 Raça de víboras! Como vocês podem falar coisas boas, sendo maus? Porque a boca fala do que está cheio o coração.
35 Nuru sunum a bo ka wa ŋanta zaanika jigi. Wamaŋsa a dan bo dula, wa a yeeri ŋa kama a biisi. Wabaata me a dan bo du, wa a yeeri ŋa me kama a biisi.
35 A pessoa boa tira do tesouro bom coisas boas; mas a pessoa má do mau tesouro tira coisas más.
36 “Wensie ate mi a weeni ni, Naawen a dan jam ayen wa bu tɛŋzuk meena demma buusa, wa le bek waai meena wa ka ya tii ate ba biisi la.
36 — Digo a vocês que, no Dia do Juízo, as pessoas darão conta de toda palavra inútil que proferirem;
37 Naawen le pa ka wie ŋaai ate ni biisi la a bu ni buusa. Nama ale biisi ŋaai meena ate wa wom la le basi ate wa weeni ayen ni kaasi kama yaa se ni ze ku po.”
37 porque, pelas suas palavras, você será justificado e, pelas suas palavras, você será condenado.
38 Da ŋala po Juuma Sinsak sagrɔma ale Farisiima ba gela a yaa jam Yeezu jigi a weeni wa ayen, “Ti Sagrɔ, tama a yaali kama ayen fi tom wakperikaliik ate ti nya.”
38 Então alguns escribas e fariseus disseram a Jesus: — Mestre, queremos ver algum sinal feito pelo senhor.
39 Yeezu a yaa weeni ba ayen, “Nama jinla demma a zɛri Naawen ka nna yegayega ale a tom tuimbaata. Mi a kan siagi a tom wakperikaliik a te nama yɔgyɔgla de. Wakperikaliik sii ate nama le nya dai yeŋ po la ale dii ate Naawen a tom a te wa biisiteerɔwa waai ate ba jam a wi wa ayen Jona la.
39 Mas ele respondeu:
40 Naawen a jam tom jum kpiem ate bu ga ne Jona. Wa jam a bo bu poni po ka daa ŋata. Siuku la po me ba dan jam ko mi Saalobiika, nuruba le gu mu. Ba dan gu mu, daa ŋata danni m le yiti kum po.
40 Porque assim como Jonas esteve três dias e três noites no ventre do grande peixe, assim o Filho do Homem estará três dias e três noites no coração da terra.
41 Naawen a dan jam ayen wa bu tɛŋzuk meena demma buusa baai ale bo tɛŋ kaai ate ba a wi ayen Niineve la, le jam a yiti a biisi gaam ni. Jona a le jam sak ba Naawen wie dila po dila po la, ba jam a basi ba wabaataŋa kama ale va wa. Mi waai ale bo dela ale ni la, a zuak gaam Jona kama nna yegayega.
41 Ninivitas se levantarão, no Juízo, com esta geração e a condenarão, porque se arrependeram com a pregação de Jonas. E aqui está quem é maior do que Jonas.
42 Naawen a dan jam ayen wa bu tɛŋzuk meena demma buusa, Siiba tɛŋka nipɔk naawa, le jam a yiti a biisi gaam ni. Wa nyini ka nna niŋniŋa a jam naawa Solomon jigi ayen wa wom wa yammu wieŋa. Mi waai ale bo dela ale ni la, a zuak gaam Solomon kama nna yegayega.”
42 A rainha do Sul se levantará, no Juízo, com esta geração e a condenará, porque veio dos confins da terra para ouvir a sabedoria de Salomão. E aqui está quem é maior do que Salomão.
43 Yeezu a yaa ŋman weeni Farisiima ayen, “Chichiribiok a dan nyini nuru zuk po a nyini, ku a cheŋ ka sagini po a ga nyeema a gisi vuusum jigi. Ku dan kan baga a nya jigi ya.
43 — Quando o espírito imundo sai de uma pessoa, anda por lugares áridos procurando repouso, porém não encontra.
44 Ku a weeni ka ku dek ayen, ‘Basi ate m ŋman a ga jo nuru waai zukku po ate m poom boro la.’ Ku dan ŋmani a ga jo dula jigini, ku yaa ale nya ayen ku jigini a gomsi magsi kama.
44 Por isso, diz: “Voltarei para a minha casa, de onde saí.” E, voltando, ele a encontra vazia, varrida e arrumada.
45 Ku yaa ŋman nyini dula jigini a nyini a ga gisi a nya ku chichiribaata ti chaab tiyopoi a ta ŋmani ga jo nuruwa zukku po. Chichiribaata tiyopoi wa tuimbaataŋa a pagra a gaam m kula tuimaŋa kama chichiribiok kula a dan tom ku tuimaŋa a nueri, nuru wa la ale poom ka dii la a gaam wa daam wa kama. Ku le ku nyɛ dii ale jinla demma baai ale a tom wabaata la ale la.”
45 Então vai e leva consigo outros sete espíritos, piores do que ele, e, entrando, habitam ali. E o último estado daquela pessoa se torna pior do que o primeiro. Assim também acontecerá a esta geração perversa.
46 Yeezu ale diem boro a biisi la, wa mawa ale wa suaataŋa a yaa jam za peelim a tom nuru ayen wa jo a wi wa.
46 Enquanto Jesus ainda falava ao povo, eis que a mãe e os irmãos dele estavam do lado de fora, procurando falar com ele.
47 Wa yaa jam Yeezu jigi a weeni wa ayen, “Fi mawa ale fi suaataŋa a za peelim a yaali fu.”
47 E alguém lhe disse: — A sua mãe e os seus irmãos estão lá fora e querem falar com o senhor.
48 Nuruba yegayega ale jam kala a gilim Yeezu ate wa yaa bek ba ayen, “Ka wana ale mi ma? Be ka bana ale mi suaata?”
48 Porém Jesus respondeu ao que lhe trouxe o aviso:
49 Wa yaa dak ayen ba nya wa ŋaaŋviirima, ale weeni ba ayen, “Mi maba ale mi suaataŋa ale la.
49 E, estendendo a mão para os discípulos, disse:
50 Baai meena ale a tom dii ate mi kowa a yaali la, bala ale mi suaata, ale mi tɔaba, ale mi maba.”
50 Portanto, aquele que fizer a vontade de meu Pai celeste, esse é meu irmão, minha irmã e minha mãe.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.