Marcos 9
The New Testament in the Buli language (Ghana) (BWU) vs NAA
1 Yeezu a yaa weeni ba ayen, “Wensie ate mi a weeni ni, nama baai ale bo dela la, gela a kan kpi ase ka ba nin nya Naawen naamu ale bu cheena ale pagrim.”
1 Dizia-lhes ainda:
2 Daa ŋayuebi ale jam taam la, Yeezu a yaa wi Piita ale Jeemsi ale Jɔɔn a ta ba jueli guuk kpioŋ kunyi zuk ba dek ba nyiini. Ba ale jam bo dula jigini la, Yeezu a yaa deri tagri ba niŋ.
2 Seis dias depois, Jesus tomou consigo Pedro, Tiago e João e os levou, em particular, a sós, a um alto monte. E Jesus foi transfigurado diante deles.
3 Wa gattaŋa me a tagri ale peenti a nyagsi nna kpelimkpelim. Nuru waai a jam ka a baga a nyɛ ate ti a peenti ale a nyagsi dila.
3 As suas roupas se tornaram resplandecentes, de um branco muito intenso, como nenhum lavandeiro no mundo as poderia alvejar.
4 Ba yaa nya Elaja ale Moosis ale ba boro a biisi ale Yeezu.
4 E lhes apareceu Elias com Moisés, e estavam falando com Jesus.
5 Piita a yaa weeni Yeezu ayen, “Sagrɔ, tama ale bo dela la ku nala kama. Basi ate ti pili viita tita a te ni ate fi soa kunyi abe Moosis a soa kunyi abe Elaja me a soa kunyiwa.”
5 Então Pedro, tomando a palavra, disse a Jesus: — Mestre, bom é estarmos aqui. Façamos três tendas: uma para o senhor, outra para Moisés e outra para Elias.
6 Wa jam ze dii ate wa le weeni la, dii nyiŋ la wa ale mbala a jam a chali ka yɔgsum yegayega.
6 Pois não sabia o que dizer, por estarem eles apavorados.
7 Wein chiŋmari a yaa jam lik ba ate ba wom lueluk ale ku nyini chiŋmanni po a weeni ba ayen, “Mi be kaai ate m sui a mariŋ la ale nna. Ni wom wa.”
7 A seguir, veio uma nuvem que os envolveu; e dela veio uma voz que dizia: — Este é o meu Filho amado; escutem o que ele diz!
8 Ba ale wom a nueri la, ba yaa gisi nya ale nuru karo, ka Yeezu nyiini ale jam bo dula jigini ale ba.
8 E, de repente, olhando ao redor, não viram mais ninguém com eles, a não ser Jesus.
9 Ba ale basi guuku zuk a siŋ la, Yeezu a yaa weeni ba ayen, “Dii ate ni poom nya la, ni kan weeni a sak waaiya, ase ka dai dii dai ate Mi Saalobiika a yiri kum po la.”
9 Ao descerem do monte, Jesus lhes ordenou que não divulgassem as coisas que tinham visto, até o dia em que o Filho do Homem ressuscitasse dentre os mortos.
10 Ba yaa siak wa ale weeni dii la ale pa ŋa a nyo ba suniima po ale a bek chaab ayen, “Wa kummu po yirika kiri ale boa?”
10 Eles guardaram a recomendação, perguntando uns aos outros o que seria esse ressuscitar dentre os mortos.
11 Ba yaa bek Yeezu ayen, “Ka boa ate Juuma Sinsaŋŋa sagrɔma a weeni ayen ka Naawen biisiteerɔwa Elaja le wa liŋ jam abe wa ge ate Kirisitawa a jamu?”
11 Então perguntaram a Jesus: — Por que os escribas dizem ser necessário que Elias venha primeiro?
12 — ausente —
12 Jesus respondeu:
13 — ausente —
13 Eu, porém, lhes digo que Elias já veio, e fizeram com ele tudo o que quiseram, como está escrito a respeito dele.
14 Ba ale jam biisi ale chaab a nueri la, ba yaa jam gum chaab ale wa ŋaaŋviirima mbala ate nuru bɔari yegayega a za gilim ba ate Juuma Sinsaŋŋa sagrɔma ba gela a yaa ta nampaga ale ba.
14 Quando eles se aproximaram dos outros discípulos, viram numerosa multidão ao redor deles e os escribas discutindo com eles.
15 Nuru bɔanni ale jam nya Yeezu la, ku yaa cha ba nna yegayega ate ba yaa chali ga tu wa a puusi wa.
15 E logo toda a multidão, ao ver Jesus, ficou surpresa e, correndo até ele, o saudava.
16 Yeezu a yaa bek wa ŋaaŋviirima ayen, “Ka boa ate nama ta nampaga ale sinsaŋŋa sagrɔma?”
16 Então Jesus perguntou:
17 Nuru wanyi yaa jam bo nuru bɔanni po a weeni wa ayen, “Sagrɔ, chichiribiok ale bo m biik zuk po ate wa an baga a biisi, wa be kan wom me.
17 E um, do meio da multidão, respondeu: — Mestre, eu trouxe até o senhor o meu filho, que está possuído de um espírito mudo;
18 Chichiribioku a dan ga yiri, ku nyiem a pa wa kama a kasim a fobi tɛŋ diipo meena ate tintupuuk a nyini wa nɔanni po a nyini ate wa a ŋobi wa nyinaŋa ate wa nyiŋka me a deri. M be ta wa jam ka fi jigi alege fi poom karo ate m yaa saalim fi ŋaaŋviirima ayen ba yiak chichiribioku wa zukku po a basi alege ba an baga a nyeya.”
18 e este, sempre que se apossa dele, lança-o por terra, e ele espuma, range os dentes e vai definhando. Pedi aos seus discípulos que o expulsassem, mas eles não puderam.
19 Yeezu a yaa chiem a weeni wa ŋaaŋviirima ayen, “Oo, nama ka siaka. Nama a yaali ayen mi bo ale ni a paari ka dimpo? Mi le ta suduŋni ale ni a paari ka dimpo?” Wa yaa ŋman weeni biika kowa ayen, “Ta biika jam dela.”
19 Então Jesus exclamou:
20 Wa yaa ta wa a jam Yeezu jigi.
20 E eles o trouxeram. Quando ele viu Jesus, o espírito imediatamente agitou o menino com violência, e, caindo ele por terra, revolvia-se espumando.
21 Yeezu a yaa bek biika kowa ayen, “Chichiribioku ale jo fi biika la, ka benaŋa dina?”
21 Jesus perguntou ao pai do menino: O pai respondeu: — Desde a infância;
22 Dai po dai po ku a yuk wa kama a lonsi bolim po ale nyiam po ayen ku ko wa. Fi dan baga a maari ti, be maari ti.”
22 e muitas vezes o tem lançado no fogo e na água, para o matar. Mas, se o senhor pode fazer alguma coisa, tenha compaixão de nós e ajude-nos.
23 Yeezu a yaa ŋman bek wa ayen, “Ka boa ate fi a begi ayen ase m nin baga? Wie meena a baga a nyɛ kama a te nuru waai ale ta siaka la.”
23 Ao que Jesus respondeu:
24 Biika kowa a yaa deri kaari a weeni ayen, “Mi ta siaka kama, alege m siaka an soa diiya. Maari mu ate m ta siaka a gum du.”
24 E imediatamente o pai do menino exclamou: — Eu creio! Ajude-me na minha falta de fé!
25 Ba ale jam boro a biisi ale chaab la, nuru bɔari yegayega a yaa deri chali cheena Yeezu jigi. Wa ale nya ba la wa yaa deri weeni chichiribioku ayen, “Fi, chichiribiok kuui ale basi ate biika de an baga a biisi ale kan wom la, mi a biisi ale ka fi. Nyini biika jigi a nyini abe fi kan ŋman jo a bo ale wa.”
25 Vendo Jesus que muita gente estava se reunindo, repreendeu o espírito imundo, dizendo-lhe:
26 Chichiribioku a yaa deri kaari nna yegayega a yuk wa a lonsi ale ge yaa nyini biika nyiŋka po a nyini, ale ge ate wa dua ase wa kpi la ate nuruba yegayega a jam a weeni ayen, “Wa kpi kama.”
26 E ele, gritando e agitando-o muito, saiu, deixando-o como se estivesse morto, a ponto de muitos dizerem: — Morreu.
27 Yeezu a yaa yik wa nisaŋa a zak wa a zaani ŋmai.
27 Mas Jesus, tomando-o pela mão, o ergueu, e ele se levantou.
28 Yeezu ale wa ŋaaŋviirima ale cheŋ a ga jo dɔk po ba dek ba nyiini la, ba yaa bek wa ayen, “Ka boa ale soa ate tama an baga a yiak chichiribioku ate ku a nyini biika jigiya?”
28 Quando Jesus entrou em casa, os seus discípulos lhe perguntaram em particular: — Por que nós não pudemos expulsá-lo?
29 Wa yaa weeni ba ayen, “Chichiribioku de choawa ni dan kan puusi a te Naawen nalimnyiini, ni an baga a yiak ate ku a nyini.”
29 Jesus respondeu:
30 Yeezu ale wa ŋaaŋviirima yaa basi dula ale wa cheŋ taam Galili tɛŋka po. Ba yaa ale a cheŋ la, Yeezu a kan jam a yaali ayen nuru seba ba ale a cheŋ juijui la,
30 E, tendo saído dali, passavam pela Galileia, e Jesus não queria que ninguém o soubesse,
31 dii nyiŋ la wa a sak ka wa ŋaaŋviirima dii le cheena ayen di nyɛ la. Wa yaa weeni ba ayen, “Nuruba le jam yik Mi Saalobiika, a ta ga nyo nuru baai ale ba ko mu la nisa po, alege daa ŋata a dan paari, m le yiri kum po.”
31 porque ensinava os seus discípulos e lhes dizia:
32 Wa ale weeni dila la, ba an jam miŋ dii ate wa a biisi la kiriya, alege ba jam a chali ka yɔgsum ale wa bekka.
32 Eles, porém, não compreendiam isto e tinham medo de perguntar.
33 Ba yaa jam paari Kapernaum tɛŋka po a ga jo yeri po. Yeezu a yaa bek ba ayen, “Ti ale poom bo siuku po a cheena la, ka boan jaab nampaga ate nama poom a nagi?”
33 Chegaram, então, a Cafarnaum. Estando em casa, Jesus perguntou aos discípulos:
34 Alege ba an weeni wa wariya, dii nyiŋ la ba ale poom bo siuku po la, ba ta ka nampaga ase ka ba wana ale wa chim kpagi a gaam ba meena.
34 Mas eles se calaram, porque, no caminho, tinham discutido entre si sobre quem era o maior.
35 Yeezu a yaa kali tɛŋ a wi wa ŋaaŋviirima pi ale bayewa ate ba jam wa jigi ate wa yaa weeni ba ayen, “Ni basi niŋ dekka yaalika. Nuru waai ale a yaali ayen wa chim niŋ deero la, ku a fe ate wa pa wa dek a zaani ŋaaŋ abe wa chim ba meena tomteerɔ.”
35 E Jesus, assentando-se, chamou os doze e lhes disse:
36 Wa yaa yik biik wanyi a ta jam zaani ba sunsuŋ a pa wa nisaŋa a gbaari wa ale weeni ba ayen,
36 Trazendo uma criança, colocou-a no meio deles e, tomando-a nos braços, disse-lhes:
37 “Nuru waai ale a tuesi biik ase bisaŋa de wanyi mi nyiŋ la, ka mi ale la ate wa a tuesi. Nuru waai abe ale a tuesi mi la, wa kan tuesi ka mi nyiini alege wa a tuesi ka waai dek ale tom mu la me.”
37 — Quem receber uma criança, tal como esta, em meu nome, recebe a mim; e quem receber a mim, não é a mim que recebe, mas aquele que me enviou.
38 Da yeŋ ate Jɔɔn a yaa weeni Yeezu ayen, “Sagrɔ, tama nya ka nuru wanyi ale wa pa fi yonni nyiŋ a yiak chichiribaata nuruba zuima po a basi, ate tama a yaa weeni wa ayen wa basi, dii nyiŋ la wa daa tama po wanyi.”
38 João disse a Jesus: — Mestre, vimos um homem que expulsava demônios em seu nome, mas nós o proibimos de fazer isso, porque não nos seguia.
39 Yeezu a yaa weeni ba ayen, “Ni dan ŋman nya wa ase dila la, ni basi wa abe ni kan weeni wa ate wa basi. Nuru waai a dan pa mi yonni nyiŋ a baga a tom wakperikaliik kula nyɔnɔwa a kan ŋman baga a kpabi kaasi mi yonni.
39 Mas Jesus respondeu:
40 Nuru waai ale kan ta chaab ale ti la, kula nyɔnɔwa va ti kama.
40 Pois quem não é contra nós é a favor de nós.
41 Wensie ate mi a weeni ni, nuru waai a dan nyɛ nyiam fiifiiga a te ni, ni ale ka mi ŋaaŋviiriba la nyiŋ, Naawen le tuni wa.
41 Pois aquele que lhes der de beber um copo de água, em meu nome, porque vocês são de Cristo, em verdade lhes digo que de modo nenhum perderá a sua recompensa.
42 “Nuru waai abe dan nyɛ ate bisaŋa de wanyi a jok wa siaka, ku le zunchoŋ kama a te kula nyɔnɔwa ase ba nin pa ni kpeeni a bobi yik wa ŋiri a ta wa ga yuk basi mogi kpeeni nyiamu po ate wa kpi.
42 — E, se alguém fizer tropeçar um destes pequeninos que creem em mim, seria melhor para esse que uma grande pedra de moinho fosse pendurada ao seu pescoço e fosse jogado no mar.
43 Nuru waai nisima a dan a nyɛ ayen wa jok wa siaka, kula nyɔnɔwa a gebi ni sila a basi, dii nyiŋ la, ku zunchoŋ kama ate kula nyɔnɔwa nya Naawen nyuvuri dii ale kan a kpeglim la ale ni yeŋ a gaam wa nin ta nisima siye ale ge cheŋ ninam jigi, juijui ate bolim boro a kan maara kpi la.
43 E, se a sua mão leva você a tropeçar, corte-a; pois é melhor você entrar aleijado na vida do que, tendo as duas mãos, ir para o inferno, para o fogo que nunca se apaga
44 Nanzue ŋaai ale bo dula a de ba la a kan maari a kpi. Bolim buui me ale bo dula a de la a kan maari a kpimsi.
44 [onde não lhes morre o verme, nem o fogo se apaga].
45 Nuru waai naŋ a dan a nyɛ ayen wa jok wa siaka, kula nyɔnɔwa a gebi naŋ kala a basi, dii nyiŋ la, ku zunchoŋ kama ate kula nyɔnɔwa nya nyuvuri dila ale naŋ yeŋ a gaam wa nin ta naŋsa siye ale ge cheŋ ninam jigi.
45 E, se o seu pé leva você a tropeçar, corte-o; pois é melhor você entrar na vida aleijado do que, tendo os dois pés, ser lançado no inferno
46 Nanzue ŋaai ale bo dula a de ba la a kan maari a kpi. Bolim buui me ale bo dula a de la a kan maari a kpimsi.
46 [onde não lhes morre o verme, nem o fogo se apaga].
47 Nuru waai me num a dan a nyɛ ayen wa jok wa siaka, kula nyɔnɔwa a yeeri num bula a basi, dii nyiŋ la, ku zunchoŋ kama ate kula nyɔnɔwa jo Naawen Naamu po ale num bunyi a gaam wa nin ta nina ŋaye ale ge cheŋ ninam jigi.
47 E, se um dos seus olhos leva você a tropeçar, arranque-o; pois é melhor você entrar no Reino de Deus com um olho só do que, tendo os dois, ser lançado no inferno,
48 Nanzue ŋaai ale bo dula a de ba la a kan maari a kpi. Bolim buui me ale bo dula a de la a kan maari a kpimsi.
48 onde não lhes morre o verme, nem o fogo se apaga.
49 “Ase dila po dila po ate ba jam pa yesa a nyo ŋanta baai ate ba pa a kaab Naawen, ayen ŋantaŋa chim ŋan welensa la, ku be le nyɛ ka dila ate waai meena a va bolim po a nyini abe wa ge nya welensa.
49 — Porque cada um será salgado com fogo.
50 Yesa a masa kama. Yesaŋa masimu a dan jam nueri, ni le nyɛ ka se a ŋman te si masimma? Ase yesa ale a te jenta masim dii la, ku a fe kama ate nama dek meena a ta nyɛ magsika ale chaab ate ni boro ale masim.”
50 O sal é bom; mas, se o sal vier a se tornar insípido, como lhe restaurar o sabor? Tenham sal em vocês mesmos e paz uns com os outros.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.