Atos 19

The New Testament in the Buli language (Ghana) (BWU) vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 Apolos ale jam bo Korinti la, Pɔɔl yaa cheŋ va Galatia ale Firijiya tɛŋsaŋa sunsuŋ po a taam nyini cheŋ Efisos. Dula jigini, wa yaa nya ŋaaŋviiriba ba gela
1 Aconteceu que, estando Apolo em Corinto, Paulo, tendo passado pelas regiões mais altas, chegou a Éfeso e, achando ali alguns discípulos,
2 a yaa bek ba ayen, “Diipo ate nama chim Kirisita bisa la, nama tuesi Naawen Chiika?”
2 perguntou-lhes: Recebestes, porventura, o Espírito Santo quando crestes? Ao que lhe responderam: Pelo contrário, nem mesmo ouvimos que existe o Espírito Santo.
3 Pɔɔl yaa bek ba ayen, “Ku be dan ka dila nama abe tuesi ka boan soka?”
3 Então, Paulo perguntou: Em que, pois, fostes batizados? Responderam: No batismo de João.
4 Pɔɔl yaa tulisi ayen, “Soka kaai ate Jɔɔn te la, wa te ka baai ale basi ba wabaataŋa tomka la. Wa jam te ba kama ale ge weeni Izirali demma ayen ba be pa ba dek a te waai ale bo ŋaaŋ a cheena la. Kula nyɔnɔwa ale Yeezu.”
4 Disse-lhes Paulo: João realizou batismo de arrependimento, dizendo ao povo que cresse naquele que vinha depois dele, a saber, em Jesus.
5 Ba ale wom nna la, ba yaa tuesi soka Nyɔnɔwa Yeezu yonni nyiŋ.
5 Eles, tendo ouvido isto, foram batizados em o nome do Senhor Jesus.
6 Pɔɔl yaa pa nisima a vi ba zuk ate Naawen Chiika yaa siŋ jam ba zuk ate ba deri jam biisi be sii ale kan daa ba dek biisa la a yaa weeni Nyɔnɔwa ale weeni ba ayen ba weeni dii la.
6 E, impondo-lhes Paulo as mãos, veio sobre eles o Espírito Santo; e tanto falavam em línguas como profetizavam.
7 Baai ale jam nyɛ nna la, a jam a nyɛ ase ka nuruba pi ale baye la.
7 Eram, ao todo, uns doze homens.
8 Chiisa sita meena Pɔɔl kasim jam a jo ka Juuma tuka yenni po a biisi wie ale nuruma. Pɔɔl a kasim pii nyiŋ a biisi ale ba ayen ba miŋ chak Naawen Naamu wie ale ka dii la.
8 Durante três meses, Paulo frequentou a sinagoga, onde falava ousadamente, dissertando e persuadindo com respeito ao reino de Deus.
9 Alege ba gela tue a jam kpari ka nna yegayega ate ba jam kan yaali ayen ba ta siaka, ate ba jam a biisi be bulorisa nuruma meena niŋ a magsi chaab ale Nyɔnɔwa siuku. Dila nyiŋ la, Pɔɔl yaa yik ŋaaŋviirima ate ba maa chaab a basi ba ale cheŋ. Daa meena Tiranus yenni po Pɔɔl jam a biisi ka biik ale nuruba dɔk kpioŋ kuui po ate nuruba kali a sak nuruba la.
9 Visto que alguns deles se mostravam empedernidos e descrentes, falando mal do Caminho diante da multidão, Paulo, apartando-se deles, separou os discípulos, passando a discorrer diariamente na escola de Tirano.
10 Wa kasim jam a nyɛ ka dila ate ku ga paari a yaase ku gaam bena ŋaye ate nuru baai meena ale jam bo Asia tɛŋka po la (Juuma ale baai ale kan daa Juuba) a jam wom Nyɔnɔwa wanni.
10 Durou isto por espaço de dois anos, dando ensejo a que todos os habitantes da Ásia ouvissem a palavra do Senhor, tanto judeus como gregos.
11 Naawen a jam pa Pɔɔl a tom wakperikaliisa gaam wakperikaliisa ale ka dii la kama.
11 E Deus, pelas mãos de Paulo, fazia milagres extraordinários,
12 Wa lakima ale tuima ga tii ate wa jam ta la, nuru a dan pa ŋanta bala wanyi a ta ga yɔgnyieŋ jigi kula nyɔnɔwa nyiŋtuilaŋa a yaase wa chichiribaataŋa a basi wa kama.
12 a ponto de levarem aos enfermos lenços e aventais do seu uso pessoal, diante dos quais as enfermidades fugiam das suas vítimas, e os espíritos malignos se retiravam.
13 Juuma baai me ale jam boro a nyiem a gilim a yiak chichiribaata nuruba zuima po a basi la, ba me a jam pii ka nyiŋ pa Nyɔnɔwa Yeezu yonni nyiŋ a nyɛ dila. Ba yaa weeni chichiribaataŋa ayen, “Yeezu waai ate Pɔɔl a sak wa wieŋa la, yonni nyiŋ ate mi a weeni fu ayen fi nyini nuruwa zuk po a nyini.”
13 E alguns judeus, exorcistas ambulantes, tentaram invocar o nome do Senhor Jesus sobre possessos de espíritos malignos, dizendo: Esconjuro-vos por Jesus, a quem Paulo prega.
14 Baai ale jam a nyɛ nna la ka Juuma Puusika Yenni kpagi kpeeni wanyi bisa. Ba jam ka bisa bayopoi. Ba kowa yoi jam ale Sikiiva.
14 Os que faziam isto eram sete filhos de um judeu chamado Ceva, sumo sacerdote.
15 Chichiribioku yaa weeni ba ayen, “Mi seba Yeezu kama, m be seba Pɔɔl me kama. Alege nama, ka bana?”
15 Mas o espírito maligno lhes respondeu: Conheço a Jesus e sei quem é Paulo; mas vós, quem sois?
16 Nuruwa yaa deri yiri a tu chaab ale ba meena a nak ba yiak. Ba meena yaa yiri chali ale nira ale chabɔla a basi nuruwa yenni.
16 E o possesso do espírito maligno saltou sobre eles, subjugando a todos, e, de tal modo prevaleceu contra eles, que, desnudos e feridos, fugiram daquela casa.
17 Juuma meena ale baai ale kan daa Juuba ate ba meena bo Efisos la a jam wom nyaku de kama ate yɔgsum yaa jam yik ba meena ate Nyɔnɔwa Yeezu yonni a jam nya zula nna yegayega.
17 Chegou este fato ao conhecimento de todos, assim judeus como gregos habitantes de Éfeso; veio temor sobre todos eles, e o nome do Senhor Jesus era engrandecido.
18 Baai ale chim Kirisita bisa yɔgyɔgla de la bala yegayega a yaa jam nyini peelim a siak ale a weeni wie ŋaai ate ba jam nyɛ la.
18 Muitos dos que creram vieram confessando e denunciando publicamente as suas próprias obras.
19 Ba yegayega baai ale jam ka sampoporisa a yaase tiita nyam la, a jam ta ba gbaŋ sii ate ba a nya si po a tom ba tuimaŋa la a jam jigi yeŋ waai meena nimbie po a ju ba a basi. Ba jam maa pa gbaŋsaŋa ligra meena a gum du kama, ŋa dan cheesi gum chaab ŋa a paari ka ligbie tusa pisinu.
19 Também muitos dos que haviam praticado artes mágicas, reunindo os seus livros, os queimaram diante de todos. Calculados os seus preços, achou-se que montavam a cinquenta mil denários.
20 Siuk kula po ate Nyɔnɔwa wanni a kasim jam a tagli tɛŋka meena ale pagrim.
20 Assim, a palavra do Senhor crescia e prevalecia poderosamente.
21 Wieŋa de meena ale ga nyɛ la ŋaaŋnyiŋ ate Pɔɔl yaa poli wa zuk po ayen wa le va ka Masidoniya ale Akaaya ŋaaŋnyiŋ a taam cheŋ Jerusalem. Wa yaa weeni wa dek ayen, “M dan cheŋ dula, ku a fe kama ayen m basi dula abe m cheŋ Aroom tɛŋka.”
21 Cumpridas estas coisas, Paulo resolveu, no seu espírito, ir a Jerusalém, passando pela Macedônia e Acaia, considerando: Depois de haver estado ali, importa-me ver também Roma.
22 Dila nyiŋ wa yaa tom baai ale maara a maa wa la po baye, Timoti ale Erasitus ayen ba cheŋ Masidoniya ale ge ate wa dek a diem wari Asia tɛŋka ate ku beni maga.
22 Tendo enviado à Macedônia dois daqueles que lhe ministravam, Timóteo e Erasto, permaneceu algum tempo na Ásia.
23 Ku jam ka nna po de ate daani kpieŋ a jam jam Efisos tɛŋka Nyɔnɔwa Siuku wieŋa nyiŋ.
23 Por esse tempo, houve grande alvoroço acerca do Caminho.
24 Nuru ale jam boro ate ba a wi wa ayen Dimetirus. Wa jam pa ka kuta tii ale a nyagsi la, a nyɛ ŋanta a da. Wa jam a nyɛ ka bogluk kuui ate ba a wi ayen Atimis la yenni a da. Wa tuimaŋa de a jam basi kama ate baai ale a nyɛ ŋanta bala a da la a jam nya tuima.
24 Pois um ourives, chamado Demétrio, que fazia, de prata, nichos de Diana e que dava muito lucro aos artífices,
25 Wa yaa jam wi nuruma de chaab ale baai ale a tom ale ba la ate ba jam jigi yeŋ ate ba nyɛ tuka. Wa yaa piilim wa biik ayen, “M dɔaba, nama dek seba ayen ti jigsika meena a nyini ka tuini de po.
25 convocando-os juntamente com outros da mesma profissão, disse-lhes: Senhores, sabeis que deste ofício vem a nossa prosperidade
26 Nama dek abe nya kama ale wom nuruwa de Pɔɔl ale a nyɛ dii la. Wa a weeni kama ayen bogluk tii ate nuruba pa ba nisima nyɛ la, a ka pagrim fiifiik me la. Wa a biisi dila a paasi nuruba yegayega kama. Efisos ale Asia tɛŋka meena po ba siak wa ale a biisi dii la kama.
26 e estais vendo e ouvindo que não só em Éfeso, mas em quase toda a Ásia, este Paulo tem persuadido e desencaminhado muita gente, afirmando não serem deuses os que são feitos por mãos humanas.
27 Mi abe a chali ka yɔgsum ayen ti tuimaŋa de a le nya ka yoi kaasuŋ. Daa dila nyiini, mi a chali yɔgsum me ayen bogluk kpieŋku Atimis yenni kan ta kiri ya. Bogluku dek me le jogi yue, ku kan ŋman nya zula. Waai meena Asia tɛŋka po ale tɛŋka meena ale doa a ga saari la abe a te zula bogluku de kama.”
27 Não somente há o perigo de a nossa profissão cair em descrédito, como também o de o próprio templo da grande deusa, Diana, ser estimado em nada, e ser mesmo destruída a majestade daquela que toda a Ásia e o mundo adoram.
28 Nuru bɔanni ale ga wom wieŋa de la, ku yaa puuri ba sue ate ba yaa deri a kaari a weeni ate ku a jueli wein a tulisi chaab ayen, “Efisos bogluku Atimis ka boglu kpioŋ.”
28 Ouvindo isto, encheram-se de furor e clamavam: Grande é a Diana dos efésios!
29 Nuemu ka de a yaa jam deri basi ate Efisos tɛŋka po meena a nyɛ nna ŋaglim. Nuru bɔanni de a yaa maa chaab a yik Masidoniya demma bayewa ate ba a wi ba ayen Gayus ale Arisitaakus la. Ba jam va ka Pɔɔl a cheŋ ate ba yaa yik bala ba noai bayewa a ta ba chali cheŋ juijui ate tɛŋka nuruma a nyiem tigsi chaab a nyɛ tuka la.
29 Foi a cidade tomada de confusão, e todos, à uma, arremeteram para o teatro, arrebatando os macedônios Gaio e Aristarco, companheiros de Paulo.
30 Pɔɔl dek a jam a yaali kama ayen wa zaani nuru bɔanni niŋ a biisi alege Kirisita bisaŋa an jam siak ate wa nyɛ dila.
30 Querendo este apresentar-se ao povo, não lhe permitiram os discípulos.
31 Tɛŋka meena kpaŋŋa ba gela baai ale jam ka Pɔɔl dɔaba la, ba me a jam maa te Pɔɔl tuntomiŋ a saalim wa ayen wa kan pa naŋ a tabi tuka jigini.
31 Também asiarcas, que eram amigos de Paulo, mandaram rogar-lhe que não se arriscasse indo ao teatro.
32 Nyaŋa de meena ale jam a nyɛ la, ale nuru baai meena ale boro a nyɛ tuka la, a jam a na ka chaab, ba gela a weeni wa yeŋ, ba gela me a na a weeni wa di choa, dii nyiŋ la, ba yegayega jam poom ze ba ale jam ayen ba nyɛ tuka ale dii nyiŋ la.
32 Uns, pois, gritavam de uma forma; outros, de outra; porque a assembleia caíra em confusão. E, na sua maior parte, nem sabiam por que motivo estavam reunidos.
33 Juuma a yaa weeni Alezanda ate wa taam niŋ ate nuru bɔanni ba gela yaa kaari ate ku jueli a yaa weeni a sak wa wa a le wa weeni dii la. Alezanda yaa zak nisima ayen ba goori ate wa biisi a tuesi Juuma basi.
33 Então, tiraram Alexandre dentre a multidão, impelindo-o os judeus para a frente. Este, acenando com a mão, queria falar ao povo.
34 Alege ba ale ga miŋ ayen wa ka Juu la, ba meena yaa kasim a nuem a na ale noa yeŋ ate ku a jueli a weeni ayen, “Efisos bogluku, Atimis ka boglu kpioŋ.” Ba kasim jam a weeni ka nna ate ku ga beni nna yegayega.
34 Quando, porém, reconheceram que ele era judeu, todos, a uma voz, gritaram por espaço de quase duas horas: Grande é a Diana dos efésios!
35 Ku ŋaaŋnyiŋ ate tɛŋka kpaŋŋa dinyi waai ale ta pagrim a nya nuru bɔari zuk la a yaa yuk nisima ate nuru bɔanni a goori. Wa yaa weeni ba ayen, “M mabisa, Efisos demma waai meena seba kama ayen ka Efisos tɛŋka ale a nya boglu kpioŋku Atimis yenni zuk. Ku maara nya ka tintain weleŋ kaai ale nyini wenŋmazuk a jam lo la zuk.
35 O escrivão da cidade, tendo apaziguado o povo, disse: Senhores, efésios: quem, porventura, não sabe que a cidade de Éfeso é a guardiã do templo da grande Diana e da imagem que caiu de Júpiter?
36 “Nuru abe karo a nak nampaga ayen nyaŋa de daa wensie. Dila nyiŋ la, ku a fe kama ayen ni goori abe ni kan tom wari dii ate ni ze di kiri alege a tom di la.
36 Ora, não podendo isto ser contraditado, convém que vos mantenhais calmos e nada façais precipitadamente;
37 Ni ale ta nuruma de a jam dela nna, ba be an zu jaabjaabɔa Atimis yenni po, a yaase ba le ku.
37 porque estes homens que aqui trouxestes não são sacrílegos, nem blasfemam contra a nossa deusa.
38 Dimetirus ale wa nuruma abe dan ta wari a magsi chaab ale nuru waai, ti be ta Aroom tɛŋka kpaŋŋa kama, dɔk kuui ate ba a biisi biisaŋa la, abe kasim lagri za kama daa meena ate waai a dan ta wa biik ayen wa biisi, wa a cheŋ ka dula.
38 Portanto, se Demétrio e os artífices que o acompanham têm alguma queixa contra alguém, há audiências e procônsules; que se acusem uns aos outros.
39 Alege ku dan ka wari dii ate ni ŋman ta bega ŋa chaab la, ku a fe kama ayen ti biisi nyaku de ti tuka dai ate ti yaa biisi di a nueri.
39 Mas, se alguma outra coisa pleiteais, será decidida em assembleia regular.
40 Boan nyiŋŋa, wari dii ale nyɛ jinla la, ku ŋaaŋnyiŋ mi a chali ka yɔgsum ayen Aroom demma a le tɔariŋ ti kama ayen dii ale nyɛ jinla la, ka nuem kayiok. Ti be ka wari a weeni dii nyiŋ ale soa ate nuemka de a jam la.”
40 Porque também corremos perigo de que, por hoje, sejamos acusados de sedição, não havendo motivo algum que possamos alegar para justificar este ajuntamento.
41 Kpagini ale ga biisi nna meena a nueri la, wa yaa weeni ba ayen ba kuli.
41 E, havendo dito isto, dissolveu a assembleia.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.