Atos 17

The New Testament in the Buli language (Ghana) (BWU) vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 Pɔɔl ale Silas a yaa ŋman va Amfipolise ale Apoloniya tɛŋsaŋa a taam cheŋ Tesalonika tɛŋka. Juuma tuka yeri dinyi ale jam za Tesalonika po.
1 Tendo passado por Anfípolis e Apolônia, chegaram a Tessalônica, onde havia uma sinagoga de judeus.
2 Ase Pɔɔl nyiem ale a nyɛ dii la, wa yaa cheŋ ga jo tuka yenni po. Wa jam bo ka dula ate ku paari Juuma Vuusum Danni ku noa buta a jo ba tuka yenni po a pa Naawen Gbaŋka a biisi a daliŋ ale ba a
2 Paulo, segundo o seu costume, foi procurá-los e, por três sábados, arrazoou com eles acerca das Escrituras,
3 tɔgi Gbaŋka wieŋa kie a sak ba ayen ku sak ba ayen ku jam a fe kama ayen Kirisitawa waai ate Naawen a weeni ayen wa le tom ate wa jam la a nam ate ba yik wa a ko ale ge ate wa ŋman yiri kum po. Pɔɔl yaa weeni ayen, “Kirisitawa de ate Naawen puulim ayen wa le tom ate wa jam la, ale Yeezu. Be ka wala wie ate mi ta jam ayen m biisi a sak ni.”
3 expondo e demonstrando ter sido necessário que o Cristo padecesse e ressurgisse dentre os mortos; e este, dizia ele, é o Cristo, Jesus, que eu vos anuncio.
4 Juuma ale wom nna la ba gela a yaa sum siak ayen Pɔɔl ale a biisi dii la ka wensie a yaa pa ba dek a gum chaab ale Pɔɔl ale Silas. Giriki demma me yegayega baai ale a chali Naawen la, ale nipooba ba gela baai ale chim nuru kpeenta la bala meena jam siak kama a maa va Pɔɔl ale Silas.
4 Alguns deles foram persuadidos e unidos a Paulo e Silas, bem como numerosa multidão de gregos piedosos e muitas distintas mulheres.
5 Alege Juuma a yaa jam a de nyuri ale Pɔɔl ale Silas. Juuma yaa yik tɛŋka po nuru baai ale kan a yaali tuima ale a yaali kpaliŋsa a bo tɛŋka po siuk kpeentaŋa niŋsa a nyiem a cheŋ la a nyo jigi yeŋ ate ba yaa maa chaab a nyɛ ate supuurim a jam waai meena jigi tɛŋka po ate ba a nuemu nna yegayega. Nuruma yaa nyɛ dila a chali cheŋ nuru wanyi ate ba a wi ayen Jeesin la yeri po. Ba jam a poli ayen ba a gisi ka Pɔɔl ale Silas dila ate ba dan nya ba abe ba yik ba a ta nyini peelim a te nuruma.
5 Os judeus, porém, movidos de inveja, trazendo consigo alguns homens maus dentre a malandragem, ajuntando a turba, alvoroçaram a cidade e, assaltando a casa de Jasom, procuravam trazê-los para o meio do povo.
6 Alege ba ale jam nyɛ dila ale ge ba an nya ba la, ba yaa yik Jeesin dek ale Kirisita bisaŋa gela a vuuri a ta ba jam tɛŋka kpaŋŋa jigi a yaa a nuemu ate ku a jueli a weeni ayen, “Nuruma de a ta ka daanika a jam jigi meena. Yɔgyɔgla de, ba ale nna a jam tama tɛŋka po
6 Porém, não os encontrando, arrastaram Jasom e alguns irmãos perante as autoridades, clamando: Estes que têm transtornado o mundo chegaram também aqui,
7 ate Jeesin a yaa basi ate ba bo wa yenni po. Ba meena a kaasi ka Aroom tɛŋka nakpioŋku Siiza sinsaŋŋa. Ba a weeni kama ayen nakpioŋku choa ale boro. Wa yoi ale Yeezu.”
7 os quais Jasom hospedou. Todos estes procedem contra os decretos de César, afirmando ser Jesus outro rei.
8 Tɛŋka po kpaŋŋa ale nuruma ale wom nna la, ku yaa ta popola tɔgatɔga nna yegayega a jam ba jigi.
8 Tanto a multidão como as autoridades ficaram agitadas ao ouvirem estas palavras;
9 Kpaŋŋa yaa basi ate Jeesin ale mbala a tuni ligi ŋaai ale magsi ba tuni la, abe ba basi ba ate ba yaa cheŋ.
9 contudo, soltaram Jasom e os mais, após terem recebido deles a fiança estipulada.
10 Tɛŋ ale jam sobri la, Kirisita bisaŋa a yaa basi ate Pɔɔl ale Silas a cheŋ Beria tɛŋka. Ba ale jam paari dula la, ba yaa ga jo Juuma Tuka Yenni po.
10 E logo, durante a noite, os irmãos enviaram Paulo e Silas para Bereia; ali chegados, dirigiram-se à sinagoga dos judeus.
11 Tɛŋka la demma a jam a zunchoŋ Tesalonika demma de ale Naawen wamaŋsaŋa womka kama. Ba kasim jam lagi ba tue meena nalimnyiini kama a wom wamaŋsaŋa. Daa meena ba a karim ale a zamsi Naawen gbaŋka wieŋa kama ayen ba nya ase Pɔɔl ale a biisi dii la ka wensie ya.
11 Ora, estes de Bereia eram mais nobres que os de Tessalônica; pois receberam a palavra com toda a avidez, examinando as Escrituras todos os dias para ver se as coisas eram, de fato, assim.
12 Juuma yegayega a jam ta siaka kama ale wamaŋsaŋa. Girik tɛŋka nipooma yegayega baai ale chim nuru kpeenta la ale Giriki demma nidɔama a jam maa ta siaka kama.
12 Com isso, muitos deles creram, mulheres gregas de alta posição e não poucos homens.
13 Alege Juuma baai ale jam bo Tesalonika ale wom ayen Pɔɔl sak Naawen wanni Beria tɛŋka me po la, ba yaa ŋman jam dula me a yik nuruba a nyo jigi yeŋ a paasi ba ayen ba ta daanika a jamu.
13 Mas, logo que os judeus de Tessalônica souberam que a palavra de Deus era anunciada por Paulo também em Bereia, foram lá excitar e perturbar o povo.
14 Kuna bula beniya ale ge ate Beria demma Kirisita bisaŋa a basi ate Pɔɔl a cheŋ nya kpeema kuŋkɔŋini, alege Silas ale Timoti a yaa wari Beria.
14 Então, os irmãos promoveram, sem detença, a partida de Paulo para os lados do mar. Porém Silas e Timóteo continuaram ali.
15 Nuru baai ale jam ta Pɔɔl a cheŋ ayen ba basi la, a jam ta wa a cheŋ paari ka Atens ale ge pilim ŋmani Beria. Pɔɔl jam te ba ka tuntomiŋ ayen ba weeni Silas ale Timoti ayen ba dan nya siuk yɔgyɔgla de ba jam wa jigi.
15 Os responsáveis por Paulo levaram-no até Atenas e regressaram trazendo ordem a Silas e Timóteo para que, o mais depressa possível, fossem ter com ele.
16 Pɔɔl ale jam bo Atens tɛŋka a limsi Timoti ale Silas la, wa yaa jam nya ale bogluta a kasim jam sueri tɛŋka de po meena. Nyaku de a yaa jam te wa supuurim nna yegayega.
16 Enquanto Paulo os esperava em Atenas, o seu espírito se revoltava em face da idolatria dominante na cidade.
17 Daa meena wa kasim jam a daliŋ kama ale Juuma ale baai ale kan daa Juuba ale a chali Naawen la ba tuka yenni po. Daa meena me wa jam maara a daliŋ kama ale nuru baai meena ale bo yaba peelitaŋa po la.
17 Por isso, dissertava na sinagoga entre os judeus e os gentios piedosos; também na praça, todos os dias, entre os que se encontravam ali.
18 Sagrɔba ale jam boro. Ba jam ka tɔgatɔga buye. Ba bunyi wa yoi a jam ale Ɛpikuriyos demma. Bunyiwa me yoi a jam ale Sitooyik demma. Ɛpikuriyos demma ale Sitooyikma sagrɔma me a jam maa nak nampaga kama ale Pɔɔl. Ba gela a jam bek wa ayen, “Nuruwa de a ti an za a nak ka boan jaab guŋgoŋ dila?”
18 E alguns dos filósofos epicureus e estoicos contendiam com ele, havendo quem perguntasse: Que quer dizer esse tagarela? E outros: Parece pregador de estranhos deuses; pois pregava a Jesus e a ressurreição.
19 Dila nyiŋ la, ba yaa weeni Pɔɔl ayen wa jam sagrɔma kpaŋŋa tuka jigini ate ba a wi ayen Ariyapagus la a jam siak wiik. Wa yaa siak a jam ate ba yaa bek wa ayen, “Pɔɔl, tama a yaali kama ayen fi weeni a sak ti sinsak paali ŋaai ate fi a sak la kiri.
19 Então, tomando-o consigo, o levaram ao Areópago, dizendo: Poderemos saber que nova doutrina é essa que ensinas?
20 Ti ale wom ale wie ŋaai ate fi a weeni la gela ka wachansa ti tue po la ate ti a yaali ayen fi weeni ŋa kiri a sak ti.”
20 Posto que nos trazes aos ouvidos coisas estranhas, queremos saber o que vem a ser isso.
21 Ba jam bek Pɔɔl nna kama dii nyiŋ la Atens demma ale nicham baai ale maa bo tɛŋka po dula la a nyiem kasim a yaali ayen ka ba a weeni chaab abe ba a wom me wa paala ale popola paala wie. Ba nyiem ŋman ka wari wari a nyɛ a gum nna po.
21 Pois todos os de Atenas e os estrangeiros residentes de outra coisa não cuidavam senão dizer ou ouvir as últimas novidades.
22 Pɔɔl yaa yiri zaani Ariyapagus nuruma niŋ a weeni ba ayen, “M nya kama ale nama Atens demma a yaali Naawen wie ka nna yegayega.
22 Então, Paulo, levantando-se no meio do Areópago, disse: Senhores atenienses! Em tudo vos vejo acentuadamente religiosos;
23 Dii nyiŋ la, mi ale kasim va tɛŋka po a taam la, mi nya jigi ŋaai meena ate ni a kaab la ale bogluta ate ni se zaani a ŋmarisi kunyi nyiŋ ayen, ‘Naawen dii ate ti ze la.’ Ni be basi ate m weeni a sak ni ayen Naawen dii ate ni a te di zula alege ni ze di la, ka Naawen dila ate yɔgyɔgla de mi a biisi di wari a sak ni.
23 porque, passando e observando os objetos de vosso culto, encontrei também um altar no qual está inscrito: Ao Deus Desconhecido . Pois esse que adorais sem conhecer é precisamente aquele que eu vos anuncio.
24 Wa ka Naawen waai ale nyɛ tɛŋka meena ale jaab buuri meena ale bo ka po la. Wa ka waai ale ka wenŋmazuk ale tɛŋzuk Nyɔnɔ la. Wa be an bo daa yeri ŋaai ate nurubisa se la po.
24 O Deus que fez o mundo e tudo o que nele existe, sendo ele Senhor do céu e da terra, não habita em santuários feitos por mãos humanas.
25 Yaase ku be kan fe kama ayen Naawen pa nurubiik ate wa nyɛ wari a te wa. Dii nyiŋ la ka wala dek ale a te nyuvuri jaab buuri meena. Be ka wala me ale a te nurubiik meena jaab buuri meena me.
25 Nem é servido por mãos humanas, como se de alguma coisa precisasse; pois ele mesmo é quem a todos dá vida, respiração e tudo mais;
26 Wa liŋ nyɛ ka nuru yeŋ, a yaa va nuru wala nyiŋ a nyɛ nuru bɔari tɔgatɔga tɛŋzuk de meena. Ka wa dek me abe ale poli diipo ate tɛŋsa tɔgatɔgaka tɛŋzuk de ale boro a beni la. Wala dek me abe ale daani tɛŋbanaŋa a te tɛŋsa tɔgatɔgaka tɛŋzuk de.
26 de um só fez toda a raça humana para habitar sobre toda a face da terra, havendo fixado os tempos previamente estabelecidos e os limites da sua habitação;
27 Naawen nyɛ nyaŋa de meena kama ayen ku basi ate nurubiik nyiem a gisi wa ate da dii dai ba baga a nya wa. Alege, ni basi ate m weeni a sak ni ayen Naawen mɔata ti ka nna farafara
27 para buscarem a Deus se, porventura, tateando, o possam achar, bem que não está longe de cada um de nós;
28 ase nuru wanyi ale weeni dii ayen,
28 pois nele vivemos, e nos movemos, e existimos, como alguns dos vossos poetas têm dito: Porque dele também somos geração.
29 Tama a be dan ka Naawen bisa, ku a fe kama ayen ti kan a poli ayen wa a neensi ka kuta a yaase tintana ate nurubiik a pa wa dek yam a peesi ba la.
29 Sendo, pois, geração de Deus, não devemos pensar que a divindade é semelhante ao ouro, à prata ou à pedra, trabalhados pela arte e imaginação do homem.
30 Diipo ate nurubiik a jam ze Naawen la, wa an jam te nurubiik waalika ase ku ale magsi ayen wa te ba dii la. Alege yɔgyɔgla de, wa yaa a weeni nurubiik meena jigi meena kama ayen ba tagri basi ba wabaata tuimaŋa tomka.
30 Ora, não levou Deus em conta os tempos da ignorância; agora, porém, notifica aos homens que todos, em toda parte, se arrependam;
31 Boan nyiŋŋa, wa dak ka dai ayen dai dila danni abe wa pa nuru wanyi ate wa lueri ayen wa va wala nyiŋ a bo tɛŋzuk de meena wensie buusa. Nuru wala abe ale wa nak a yiri kum po ayen ku basi ate nuru meena seba chak nalimnyiini ku le sum nyɛ kama.”
31 porquanto estabeleceu um dia em que há de julgar o mundo com justiça, por meio de um varão que destinou e acreditou diante de todos, ressuscitando-o dentre os mortos.
32 Nuruma ale wom ale Pɔɔl a biisi magsi chaab ale yiri kum po wie la, ba gela a yaa jam nyɛ wa a la. Ba gela me a weeni ayen, “Ti ŋman a yaali kama ayen fi biisi nyaku de wie ate ti wom.”
32 Quando ouviram falar de ressurreição de mortos, uns escarneceram, e outros disseram: A respeito disso te ouviremos noutra ocasião.
33 Pɔɔl a yaa basi tuka jigini ale cheŋ.
33 A essa altura, Paulo se retirou do meio deles.
34 Nuru ba gela ale jam maa gum wa po a ta siaka ale Yeezu. Nuruma de po wanyi yoi ale Daanisios. Wa jam maa ka Ariyapagus kpaŋŋa po dinyi. Nipɔk me ale jam maa ta siaka. Wa me yoi ale Damaris. Nuruba ba chaab me a jam maa ta siaka a gum du.
34 Houve, porém, alguns homens que se agregaram a ele e creram; entre eles estava Dionísio, o areopagita, uma mulher chamada Dâmaris e, com eles, outros mais.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.