Atos 14

The New Testament in the Buli language (Ghana) (BWU) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Pɔɔl ale Banabas ale jam paari Ikoonium tɛŋka la, ba yaa ŋman jo Juuma tuka diinaŋa po a biisi nalimnyiini ate nuruba yegayega, Juuma ale baai ale kan daa Juuba la yaa jam ta siaka ale ba sinsaŋŋa.
1 Em Icônio, Paulo e Barnabé entraram juntos na sinagoga judaica e falaram de tal modo, que veio a crer grande multidão, tanto de judeus como de gregos.
2 Alege Juuma baai ale jam a zɛri ayen ba kan ta siaka ale Yeezu la a yaa jam a choa baai ale kan daa Juuba la, noa a weeni ayen Kirisita bisaŋa daa nuru maŋsa.
2 Mas os judeus que não tinham crido incitaram e irritaram os ânimos dos gentios contra os irmãos.
3 Tuimtomdɔma a jam goa dula beni ka nalimnyiini a yaa nyini peelim a sak Nyɔnɔwa wie kan chali yɔgsum. Nyɔnɔwa abe jam te ba ka pagrim ate ba baga a nyɛ wakperikaliisa ayen ku sak ayen ba sinsaŋŋa a magsi chaab ale ka wa ale a yaali ba wa niaka nyiŋ dii la.
3 Entretanto, Paulo e Barnabé ficaram bastante tempo em Icônio, falando ousadamente no Senhor, o qual confirmava a palavra da sua graça, concedendo que, por mão deles, se fizessem sinais e prodígios.
4 Tɛŋka po demma a yaa jam poori ka chaab buye, ba bunyi a va Juuma, ba bunyi me a va tuimtomdɔma.
4 Mas o povo da cidade se dividiu: uns eram pelos judeus; outros, pelos apóstolos.
5 Juuma ale baai ale kan daa Juuba la ba gela ale ba kpaŋŋa a yaa maa chaab a nyɛ noai yeŋ ayen ba nyɛ ate tuimtomdɔma nam abe ba yuk ba ale tintana a ko.
5 Então surgiu um movimento entre os gentios e os judeus, com o apoio das suas autoridades, para os maltratar e apedrejar.
6 Tuimtomdɔma ale ga wom la, ba yaa chali cheŋ Lisitira ale Daabe ale tɛŋ fi sii meena ale bo si po la. Lisitira ale Daabe abe jam bo ka Likaaniya tɛŋka.
6 Quando Paulo e Barnabé souberam disso, fugiram para Listra e Derbe, cidades da Licaônia, e para as regiões vizinhas,
7 Jigi ŋala meena ate ba chali cheŋ la, ba jam sak Naawen wamaŋsaŋa kama.
7 onde anunciaram o evangelho.
8 Nuru ale jam bo Lisitira tɛŋka po a chim gbaruk a nyini wa biam po. Ba ale biak wa wa an ma cheŋ nyaya.
8 Em Listra, costumava estar sentado certo homem aleijado, paralítico desde o seu nascimento, e que nunca tinha conseguido andar.
9 Wa yaa jam kala a wom Pɔɔl ale a biisi dii la. Pɔɔl a yaa nya wa nna zii, a yaa miŋ ayen nuruwa ta siaka kama a magsi wa nya nyiŋyɔgsa.
9 Esse homem ouviu Paulo falar. Quando Paulo fixou nele os olhos e viu que ele tinha fé para ser curado,
10 Pɔɔl yaa weeni wa ate ku jueli ayen, “Yiri zaani fi naŋsaŋa zuk.” Nuruwa yaa yok jueli wein a jam zi a yaa deri cheŋ a gilim.
10 disse a ele em voz alta: — Levante-se direito sobre os pés! O homem saltou e começou a andar.
11 Nuru bɔanni ale nya dii ate Pɔɔl nyɛ la, ba yaa deri a na ate ku a jueli wein a weeni ale Likaaniya biika ayen, “Yɔgyɔgla de, boglutaŋa a yaa labri chim ka nuruba a siŋ jam tama jigi.”
11 Quando as multidões viram o que Paulo tinha feito, gritaram em língua licaônica: — Os deuses, em forma de homens, desceram até nós.
12 Ba yaa te Banabas yonni magsi chaab ale ba bogluku ayen Zeeyus. Ba jam te Pɔɔl me yue magsi chaab ale ba bogluk kpieŋku ayen Yemas dii la wa jam ale biisirowa.
12 A Barnabé chamavam Júpiter, e a Paulo, Mercúrio, porque este era o principal portador da palavra.
13 Waai ale a kaab Zeeyus la a yaa ta lalisa ale tiisa puuta a ta jam kaabka yenni dɔkku nɔanni ayen wa ale nuru bɔanni a nyɛ kaabka a te tuimtomdɔma, kaabka yenni de a za ka juijui ale kan bo tɛŋka po la.
13 O sacerdote de Júpiter, cujo templo estava em frente da cidade, trazendo touros e grinaldas para junto dos portões da cidade, queria oferecer um sacrifício juntamente com a multidão.
14 Pɔɔl ale Banabas ale wom ba ale a yaali ayen ba nyɛ dii la, ba yaa yik ba gattaŋa a cheeri ayen ku sak ba ayen ba ale nyɛ dii la ka wabiok. Ba noa bayewa yaa a chali jo nuru bɔanni sunsuŋ a deri piilim a na ate ku a jueli a weeni ayen,
14 Porém, ouvindo isto, os apóstolos Barnabé e Paulo, rasgando as suas roupas, saltaram para o meio da multidão, gritando:
15 “Nidɔaba, ka boa ate ni a nyɛ dila? Tama dek ka nurubisa ase nama me la. Tama bo dela kama ayen ti mooli Naawen wamaŋsaŋa a sak ni ate ni tagri a basi ŋankayaataŋa de chaab abe ni va Naawen dii ale vua a nyɛ wenzuk ale tɛŋ ale nyaataŋa ale ŋanta baai meena ale bo ba po la.
15 — Senhores, por que estão fazendo isto? Nós também somos seres humanos como vocês, sujeitos aos mesmos sentimentos, e anunciamos o evangelho a vocês para que se convertam destas coisas vãs ao Deus vivo, que fez o céu, a terra, o mar e tudo o que neles há.
16 Dila po dila powa, Naawen jam basi kama ate waai meena a va ba dek ale a yaali siuk kuui la.
16 Nas gerações passadas, Deus permitiu que todos os povos andassem nos seus próprios caminhos.
17 Alege wa va ka wie nna yegayega nyiŋ a nyɛ ayen ku sak nuruba ayen wa vua kama. Wieŋa de ale wa a te ni nyiam ate bu nyini wenzuk a jam diipo ale magsi la, wa a basi ate ni ŋanborintaŋa a nyɛ a niak diipo meena ale magsi la, wa a te ni ŋandiinta ate ni de a chak, ale a basi ate ni suniimaŋa a sueri ale supeentik.”
17 Contudo, não deixou de dar testemunho de si mesmo, fazendo o bem, dando a vocês chuvas do céu e estações frutíferas, enchendo o coração de vocês de fartura e de alegria.
18 Tuimtomdɔma ale jam poom a biisi wieŋa de meena la, ba jam nam ka nna yegayega ate nuruma a basi kaab kaai ate ba jam ayen ba kaab a te ba la.
18 Dizendo isto, foi ainda com dificuldade que impediram a multidão de lhes oferecer sacrifícios.
19 Juuma ba gela ale jam nyini Antiok ate ka bo Pisidiya ale Ikoonium tɛŋsaŋa la a jam. Bala ale jam nyɛ ate nuru bɔanni a va ba Juuma ale a yaali dii la. Ba yaa yik Pɔɔl a pa tintana a yuk wa a vuuri a ta nyini tɛŋka po a nyini. Ba ale jam nyɛ wa dila la ba jam a poli ayen wa kpi kama.
19 Entretanto, chegaram judeus de Antioquia e Icônio e, instigando as multidões, apedrejaram Paulo e o arrastaram para fora da cidade, dando-o por morto.
20 Alege Yeezu ŋaaŋviirima ale jam gilim wa. Dila ŋaaŋnyiŋ ate wa yaa yiri a ŋman ga jo tɛŋka po. Vari ale veenti la, wa ale Banabas a yaa cheŋ Daabe tɛŋka.
20 Mas, quando os discípulos o rodearam, ele se levantou e entrou na cidade. No dia seguinte, foi com Barnabé para Derbe.
21 Dula jigini, Pɔɔl ale Banabas a jam sak Naawen wamaŋsaŋa a nya ŋaaŋviiriba ka nna yegayega. Ba yaa pilim ŋmani Lisitira ale Ikoonium, a zaani dula a cheŋ Antiok ate ka bo Pisidiya po la.
21 E, tendo anunciado o evangelho naquela cidade e feito muitos discípulos, Paulo e Barnabé voltaram para Listra, Icônio e Antioquia,
22 Jigaŋa de meena, ba kasim jam a deŋsi ka ŋaaŋviirima kpa, a weeni ba ayen ba kasim ta siaka ale Yeezu. Ba jam maa sak ba ayen, “Ku a fe kama ayen ti nya ninam yegayega abe ti ge jo Naawen Naamu po.”
22 fortalecendo o ânimo dos discípulos, exortando-os a permanecerem firmes na fé e mostrando que, através de muitas tribulações, nos importa entrar no Reino de Deus.
23 Pɔɔl ale Banabas ale Kirisita bisaŋa ale a tu chaab la a yaa maa chaab a bobi noa a puusi Naawen a yaa lueri kpaga a ta nyini Kirisita bisaŋa ale a tu chaab tɔga tɔga la po. Pɔɔl ale Banabas a yaa pa ba nyo Nyɔnɔwa waai ate ba ta siaka ale wa nalimnyiini la nisima po.
23 E, promovendo-lhes, em cada igreja, a eleição de presbíteros, depois de orar com jejuns, os encomendaram ao Senhor, em quem haviam crido.
24 Ba yaa jam va Pisidiya tɛŋka po a taam cheŋ Pamfiliya tɛŋka.
24 Atravessando a Pisídia, Paulo e Barnabé se dirigiram à Panfília.
25 Dula jigini ba jam sak Naawen wamaŋsaŋa Periga me po ale ge a cheŋ Ataliya tɛŋka.
25 E, tendo anunciado a palavra em Perge, foram para Atália
26 Ba yaa zaani dula a jueli ŋaaruŋ a pilim ŋman Antiok juijui ate Kirisita bisaŋa ale a tu chaab la a liŋ pa ba a nyo Naawen nisima po ayen wa maari ba ate ba baga tom wa tuimaŋa ŋaai ate ba yaa tom nueri nna la.
26 e dali navegaram para Antioquia, onde tinham sido recomendados à graça de Deus para a obra que agora tinham terminado.
27 Ba ale jam paari Antiok la, ba yaa tigsi Kirisita bisaŋa ale a tu chaab la meena a nyo jigi yeŋ a weeni sak Naawen ale pa ba a tom dii meena la. Ba weeni a sak ba wa ale lagi siuk ate baai ale kan daa Juuba la a maa ta siaka.
27 Quando chegaram a Antioquia, reuniram a igreja e relataram tudo o que Deus havia feito com eles e como tinha aberto aos gentios a porta da fé.
28 Pɔɔl ale Banabas a jam goa dula jigini kama ale ŋaaŋviirima meena ate ku beni nna yegayega.
28 E permaneceram muito tempo com os discípulos.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.