Tiago 1

Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Nau sa Demes waa rao God ma sa Disas Kraes Arai langi. Si baea diana nau ki kau fuamolu toaa God ki sui guu, ne molu too tagabola kwailiu lao molaagali.
1 Eu, Tiago, escravo de Deus e do Senhor Jesus Cristo, envio esta carta às doze tribos espalhadas pelo mundo. Saudações.
2 Toaafuta diana nau ki 'ae, si kada kamolu molu liu laona ilitooa 'oro 'e'ete kwailiu ki, molu ka manata ele gwamolu suli na dianae 'e nii ai.
2 Meus irmãos, considerem motivo de grande alegria sempre que passarem por qualquer tipo de provação,
3 Suli kamolu molu saitomana ne, si kada kamolu molu liu laona 'afitaia ki uri ilitona lana manata mamana laa kamolu ki, nia adea manata mamana laa kamolu ki ka ngado diana.
3 pois sabem que, quando sua fé é provada, a perseverança tem a oportunidade de crescer.
4 Nia 'uri nai, alu na ngado laa nai uri ka bulao ka 'idu lau, uri lelea nia ka fono ma ka nao tasi doo si kwekwe ai.
4 E é necessário que ela cresça, pois quando estiver plenamente desenvolvida vocês serão maduros e completos, sem que nada lhes falte.
5 Aia, lea kamolu nao molu si too gu 'ana liotooe uri liu lae laona ilitooe ki molu ka gania God uria. Suli God nia sasi diana 'asia naa uri fale lana mai liotooa nai, ma 'afitai nia ka maa susuala fua wane ne gani nia.
5 Se algum de vocês precisar de sabedoria, peça a nosso Deus generoso, e receberá. Ele não os repreenderá por pedirem.
6 Aia, lea wane ka gania God, wane nai ka manata mamana 'ana God ma na manata ruarua lae ka nao lau. Suli lea na wane nia manata ruarua gwana, nia mala 'ana nanafo fuu na koburu 'e toe kwailiu ai.
6 Mas, quando pedirem, façam-no com fé, sem vacilar, pois aquele que duvida é como a onda do mar, empurrada e agitada pelo vento.
7 — ausente —
7 Ele não deve esperar receber coisa alguma do Senhor,
8 — ausente —
8 pois tem a mente dividida e é instável em tudo que faz.
9 Alu toaa siofaa ki ne da manata mamana, kera saitomana daka noni sasala 'ada 'ana God, ne God nia sae'inito 'ani kera.
9 O irmão que é pobre tem motivo para se orgulhar, porque é digno de honra.
10 Ma na toaa suadoo ki boroi kera daka noni sasala lau gu sulia God, ne nia faasifolangai kera 'i saegano. Kera tara da too ka nao si tau guu sui daka mae lau gwada mala 'ana ta takadoo.
10 E o que é rico deve se orgulhar porque é insignificante. Ele murchará como uma pequena flor do campo.
11 Si kada na sato nia tae mai ka 'ako'ako 'asia naa, na takadoo nai tara nia 'ali'ali ka kuku ma ka afururuu lau gwana. 'I seeri, na kwanga lana boroi ka sui lau gwana. Talafana guu na wane suadoo nai, ne tara nia kai mae gwana 'ana si kada nia sasi ngangata fai rao lae uri malefo nia 'i tala'ana.
11 O sol quente se levanta e a grama seca; a flor perde o viço e cai, e sua beleza desaparece. Da mesma forma murchará o rico com todas as suas realizações.
12 'E diana tasa fua wane ne nia susuu ta'aa laona 'afitaia ne ilitona. Suli si kada wane nia uu ngasi gwana sui boroi 'ana ilitooa nai ka dao tona, tara God kai kwaiarangainia wane nai 'ana mauria firi ne nia alangainia sui naa fuana toaa ne da liosau 'ani nia.
12 Feliz é aquele que suporta com paciência as provações e tentações, porque depois receberá a coroa da vida que Deus prometeu àqueles que o amam.
13 Lea ta ilitooa uri abulo ta'aa lae nia dao tona wane, wane ka nao si bae lau 'urii, “'O ma God gwana ne ilitoku nee!” God, nia 'afitai ka falea ilitooa uri abulo ta'aa lae fuana ta wane. Ma nia ka 'afitai lau guu uri sa ta wane ka ilitona God uri abulo ta'aa lae.
13 E, quando vocês forem tentados, não digam: “Esta tentação vem de Deus”, pois Deus nunca é tentado a fazer o mal, e ele mesmo nunca tenta alguém.
14 Na kwaidooria ta'aa nia wane 'ana ne nia ilitona ma ka talai nia uri abulo ta'aa lae.
14 A tentação vem de nossos próprios desejos, que nos seduzem e nos arrastam.
15 Na kwaidooria ta'aa nai, tara lelea nia ka baita naa, nia ka faafutaa abulo ta'aa lae. Ma na abulo ta'aa lae, tara lelea nia baita ka rafo naa, nia ka falea maee fuana wane.
15 Esses desejos dão à luz o pecado, e quando o pecado se desenvolve plenamente, gera a morte.
16 Toaafuta diana nau ki 'ae, ade ta wane ka suke kamolu 'ana si doo nai.
16 Não se deixem enganar, meus amados irmãos.
17 Suli taifilia guu doo diane ki ne da kai lea mai fuakolu faasia Maa kolu God 'i salo. Nia ne saungainia na doo tala folaa ki laona salo. God nia 'afitai 'asia naa ka talana lau birangaa nia. Nia 'afitai ka tatala mala 'ana doo nai ki nia saungainida laona salo ma daka tala folaa 'ana tai si kada ma 'ana tai si kada ka nao dasi tala folaa.
17 Toda dádiva que é boa e perfeita vem do alto, do Pai que criou as luzes no céu. Nele não há variação nem sombra de mudança.
18 God nia fili kolu uri kolu ka futa 'ani nia si kada ne kolu manata mamana 'ana si baea mamana nia ne nia falea fuakolu. God nia sua kolu ka diana tasa talua doo neki sui guu nia saungainia ki.
18 Por sua própria vontade, ele nos gerou por meio de sua palavra verdadeira. E nós, dentre toda a criação, nos tornamos seus primeiros frutos.
19 Toaafuta diana nau ki 'ae, nau ku dooria molu saitoma diana fasi 'ana tii si doo. Si doo nai nia 'urii: Molu 'ali'ali uri fafurongo lae, nao molu si 'ali'ali uri bae lae ma ka nao molu si 'ali'ali uri rakesasu lae.
19 Entendam isto, meus amados irmãos: estejam todos prontos para ouvir, mas não se apressem em falar nem em se irar.
20 Na rakesasua nia wane nia 'afitai ka adea wane ka ilia si doo 'o'olo ne God nia dooria.
20 A ira humana não produz a justiça divina.
21 Nia 'uri nai, molu luka 'ana doo bilia ki ma na doo ta'ae ki sui guu faasia laona tooa kamolu ki. Molu ka faatu'uu kamolu 'ana fafurongo lana bae lana God bae nia falea ka nii laona mauria kamolu ki mala 'ana ta fufuae 'ai fasi lana, ne nia too 'ana tetedea uri ka faamauri kamolu.
21 Portanto, removam toda impureza e maldade e aceitem humildemente a palavra que lhes foi implantada no coração, pois ela tem poder para salvá-los.
22 Ade manata lamolu ka suke kamolu uri rongo tii bali lae gwamolu 'ana bae lana God sui ka sui lau gwana. Molu ili 'amolu sulia si doo ne nia saea.
22 Não se limitem, porém, a ouvir a palavra; ponham-na em prática. Do contrário, só enganarão a si mesmos.
23 Suli wane ne nia fafurongo tii bali gwana 'ana bae lana God ma ka nao si ade sulia, nia mala 'ana wane nia lio ngado 'ana maana laona ironunu
23 Pois, se ouvirem a palavra e não a praticarem, serão como alguém que olha no espelho,
24 ka suana bilia lana ma sui ka lea kau ka manata buro lau gwana ai.
24 vê a si mesmo, mas, assim que se afasta, esquece como era sua aparência.
25 Aia, ma tii gwana ne nia lio ngado laona taki nia God ma ka ade sulia taki diana nai tiifau ne kai falea sakwadoloa lae fuana wane, ma ka nao si manata buro, tara God kai falea dianae fuana wane 'ana doo neki sui guu nia ilida ki.
25 Se, contudo, observarem atentamente a lei perfeita que os liberta, perseverarem nela e a puserem em prática sem esquecer o que ouviram, serão felizes no que fizerem.
26 Tii gwana ne nia saea nia abu fua God ma sui ka nao si sua gu sulia bae lana 'i tala'ana, nia wane manata lana suke nia gwana 'ana abu lae fua God.
26 Se algum de vocês afirma ser religioso, mas não controla a língua, engana a si mesmo e sua religião não tem valor.
27 Na abu laa ne nia mamana ma ka sasaolia 'i naofana Maa kolu God nia ne; sua diana lae sulia wela inomae ki ma gwa 'oru ki ne kera siofaa ma daka ulafu. Ma na suasuli lana wane 'i tala'ana faasia doo garo ki laona molaagali ade daka saketoa tooa diana nia.
27 A religião pura e verdadeira aos olhos de Deus, o Pai, é esta: cuidar dos órfãos e das viúvas em suas dificuldades e não se deixar corromper pelo mundo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.