Tiago 1
Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs ARIB
1 Nau sa Demes waa rao God ma sa Disas Kraes Arai langi. Si baea diana nau ki kau fuamolu toaa God ki sui guu, ne molu too tagabola kwailiu lao molaagali.
1 Tiago, servo de Deus e do Senhor Jesus Cristo, às doze tribos da Dispersão, saúde.
2 Toaafuta diana nau ki 'ae, si kada kamolu molu liu laona ilitooa 'oro 'e'ete kwailiu ki, molu ka manata ele gwamolu suli na dianae 'e nii ai.
2 Meus irmãos, tende por motivo de grande gozo o passardes por várias provações,
3 Suli kamolu molu saitomana ne, si kada kamolu molu liu laona 'afitaia ki uri ilitona lana manata mamana laa kamolu ki, nia adea manata mamana laa kamolu ki ka ngado diana.
3 sabendo que a aprovação da vossa fé produz a perseverança;
4 Nia 'uri nai, alu na ngado laa nai uri ka bulao ka 'idu lau, uri lelea nia ka fono ma ka nao tasi doo si kwekwe ai.
4 e a perseverança tenha a sua obra perfeita, para que sejais perfeitos e completos, não faltando em coisa alguma.
5 Aia, lea kamolu nao molu si too gu 'ana liotooe uri liu lae laona ilitooe ki molu ka gania God uria. Suli God nia sasi diana 'asia naa uri fale lana mai liotooa nai, ma 'afitai nia ka maa susuala fua wane ne gani nia.
5 Ora, se algum de vós tem falta de sabedoria, peça-a a Deus, que a todos dá liberalmente e não censura, e ser-lhe-á dada.
6 Aia, lea wane ka gania God, wane nai ka manata mamana 'ana God ma na manata ruarua lae ka nao lau. Suli lea na wane nia manata ruarua gwana, nia mala 'ana nanafo fuu na koburu 'e toe kwailiu ai.
6 Peça-a, porém, com fé, não duvidando; pois aquele que duvida é semelhante à onda do mar, que é sublevada e agitada pelo vento.
7 — ausente —
7 Não pense tal homem que receberá do Senhor alguma coisa,
8 — ausente —
8 homem vacilante que é, e inconstante em todos os seus caminhos.
9 Alu toaa siofaa ki ne da manata mamana, kera saitomana daka noni sasala 'ada 'ana God, ne God nia sae'inito 'ani kera.
9 Mas o irmão de condição humilde glorie-se na sua exaltação,
10 Ma na toaa suadoo ki boroi kera daka noni sasala lau gu sulia God, ne nia faasifolangai kera 'i saegano. Kera tara da too ka nao si tau guu sui daka mae lau gwada mala 'ana ta takadoo.
10 e o rico no seu abatimento; porque ele passará como a flor da erva.
11 Si kada na sato nia tae mai ka 'ako'ako 'asia naa, na takadoo nai tara nia 'ali'ali ka kuku ma ka afururuu lau gwana. 'I seeri, na kwanga lana boroi ka sui lau gwana. Talafana guu na wane suadoo nai, ne tara nia kai mae gwana 'ana si kada nia sasi ngangata fai rao lae uri malefo nia 'i tala'ana.
11 Pois o sol se levanta em seu ardor e faz secar a erva; a sua flor cai e a beleza do seu aspecto perece; assim murchará também o rico em seus caminhos.
12 'E diana tasa fua wane ne nia susuu ta'aa laona 'afitaia ne ilitona. Suli si kada wane nia uu ngasi gwana sui boroi 'ana ilitooa nai ka dao tona, tara God kai kwaiarangainia wane nai 'ana mauria firi ne nia alangainia sui naa fuana toaa ne da liosau 'ani nia.
12 Bem-aventurado o homem que suporta a provação; porque, depois de aprovado, receberá a coroa da vida, que o Senhor prometeu aos que o amam.
13 Lea ta ilitooa uri abulo ta'aa lae nia dao tona wane, wane ka nao si bae lau 'urii, “'O ma God gwana ne ilitoku nee!” God, nia 'afitai ka falea ilitooa uri abulo ta'aa lae fuana ta wane. Ma nia ka 'afitai lau guu uri sa ta wane ka ilitona God uri abulo ta'aa lae.
13 Ninguém, sendo tentado, diga: Sou tentado por Deus; porque Deus não pode ser tentado pelo mal e ele a ninguém tenta.
14 Na kwaidooria ta'aa nia wane 'ana ne nia ilitona ma ka talai nia uri abulo ta'aa lae.
14 Cada um, porém, é tentado, quando atraído e engodado pela sua própria concupiscência;
15 Na kwaidooria ta'aa nai, tara lelea nia ka baita naa, nia ka faafutaa abulo ta'aa lae. Ma na abulo ta'aa lae, tara lelea nia baita ka rafo naa, nia ka falea maee fuana wane.
15 então a concupiscência, havendo concebido, dá à luz o pecado; e o pecado, sendo consumado, gera a morte.
16 Toaafuta diana nau ki 'ae, ade ta wane ka suke kamolu 'ana si doo nai.
16 Não vos enganeis, meus amados irmãos.
17 Suli taifilia guu doo diane ki ne da kai lea mai fuakolu faasia Maa kolu God 'i salo. Nia ne saungainia na doo tala folaa ki laona salo. God nia 'afitai 'asia naa ka talana lau birangaa nia. Nia 'afitai ka tatala mala 'ana doo nai ki nia saungainida laona salo ma daka tala folaa 'ana tai si kada ma 'ana tai si kada ka nao dasi tala folaa.
17 Toda boa dádiva e todo dom perfeito vêm do alto, descendo do Pai das luzes, em quem não há mudança nem sombra de variação.
18 God nia fili kolu uri kolu ka futa 'ani nia si kada ne kolu manata mamana 'ana si baea mamana nia ne nia falea fuakolu. God nia sua kolu ka diana tasa talua doo neki sui guu nia saungainia ki.
18 Segundo a sua própria vontade, ele nos gerou pela palavra da verdade, para que fôssemos como que primícias das suas criaturas.
19 Toaafuta diana nau ki 'ae, nau ku dooria molu saitoma diana fasi 'ana tii si doo. Si doo nai nia 'urii: Molu 'ali'ali uri fafurongo lae, nao molu si 'ali'ali uri bae lae ma ka nao molu si 'ali'ali uri rakesasu lae.
19 Sabei isto, meus amados irmãos: Todo homem seja pronto para ouvir, tardio para falar e tardio para se irar.
20 Na rakesasua nia wane nia 'afitai ka adea wane ka ilia si doo 'o'olo ne God nia dooria.
20 Porque a ira do homem não opera a justiça de Deus.
21 Nia 'uri nai, molu luka 'ana doo bilia ki ma na doo ta'ae ki sui guu faasia laona tooa kamolu ki. Molu ka faatu'uu kamolu 'ana fafurongo lana bae lana God bae nia falea ka nii laona mauria kamolu ki mala 'ana ta fufuae 'ai fasi lana, ne nia too 'ana tetedea uri ka faamauri kamolu.
21 Pelo que, despojando-vos de toda sorte de imundícia e de todo vestígio do mal, recebei com mansidão a palavra em vós implantada, a qual é poderosa para salvar as vossas almas.
22 Ade manata lamolu ka suke kamolu uri rongo tii bali lae gwamolu 'ana bae lana God sui ka sui lau gwana. Molu ili 'amolu sulia si doo ne nia saea.
22 E sede cumpridores da palavra e não somente ouvintes, enganando-vos a vós mesmos.
23 Suli wane ne nia fafurongo tii bali gwana 'ana bae lana God ma ka nao si ade sulia, nia mala 'ana wane nia lio ngado 'ana maana laona ironunu
23 Pois se alguém é ouvinte da palavra e não cumpridor, é semelhante a um homem que contempla no espelho o seu rosto natural;
24 ka suana bilia lana ma sui ka lea kau ka manata buro lau gwana ai.
24 porque se contempla a si mesmo e vai-se, e logo se esquece de como era.
25 Aia, ma tii gwana ne nia lio ngado laona taki nia God ma ka ade sulia taki diana nai tiifau ne kai falea sakwadoloa lae fuana wane, ma ka nao si manata buro, tara God kai falea dianae fuana wane 'ana doo neki sui guu nia ilida ki.
25 Entretanto aquele que atenta bem para a lei perfeita, a da liberdade, e nela persevera, não sendo ouvinte esquecido, mas executor da obra, este será bem-aventurado no que fizer.
26 Tii gwana ne nia saea nia abu fua God ma sui ka nao si sua gu sulia bae lana 'i tala'ana, nia wane manata lana suke nia gwana 'ana abu lae fua God.
26 Se alguém cuida ser religioso e não refreia a sua língua, mas engana o seu coração, a sua religião é vã.
27 Na abu laa ne nia mamana ma ka sasaolia 'i naofana Maa kolu God nia ne; sua diana lae sulia wela inomae ki ma gwa 'oru ki ne kera siofaa ma daka ulafu. Ma na suasuli lana wane 'i tala'ana faasia doo garo ki laona molaagali ade daka saketoa tooa diana nia.
27 A religião pura e imaculada diante de nosso Deus e Pai é esta: Visitar os órfãos e as viúvas nas suas aflições e guardar-se isento da corrupção do mundo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.