Romanos 11

Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Sui nia 'uri nai, God nia noni'ela naa 'ana toaa nia ki Diu nai? Nao 'asia naa! Tee ni nau nee, nau waa Diu gu nee. Nau na waa 'ana kwalafaa sa 'Abraham ma ku futa 'ua gu mai 'ana fiiwane sa Bensiman.
1 Então pergunto: Deus rejeitou seu povo, a nação de Israel? Claro que não! Eu mesmo sou israelita, descendente de Abraão e membro da tribo de Benjamim.
2 God nia nao si lukasi kera ma ka manata buro na 'ana 'ani kera toaa nia, ne nia fili kera 'ua na mai. Kamolu molu saitomana si doo bae na Kekeda laa Abu 'e saea sulia sa 'Ilaeja 'ana si kada bae nia 'ugalia God faafia toaa Diu ki ma ka 'urii,
2 Não, Deus não rejeitou seu povo, que conheceu de antemão. Vocês sabem o que as Escrituras dizem a esse respeito? O profeta Elias se queixou a Deus sobre o povo de Israel, dizendo:
3 “God 'ae, kera saungi tiifau naa 'ana brofet 'oe baki, ma na 'aini fuliera baki uri afuafu lae tale 'oe boroi kera okosi tiifau na ai! Ni nau taifili nau naa ne ku mauri 'ua ma sui kera daka sasi lau guu uri saungi laku naa.”
3 “Senhor, eles mataram teus profetas e derrubaram teus altares. Sou o único que restou, e agora também procuram me matar”.
4 'I seeri God ka luu nia ka 'urii, “Nao lau 'oe taifili 'oe ne 'o mauri 'ua uri too lae fuaku. Nau ku dau faafia fiu tooni wane nau ki daka too gwada ka nao dasi foosia gu sa Baal.”
4 E vocês se lembram da resposta de Deus? Ele disse: “Ainda tenho outros sete mil que jamais se prostraram diante de Baal”.
5 Ma talafana lau guu ade lana God 'i tari'ina nai, ne nia dau gwana faafia fikui wane nia ne ore 'ana kwalafaa Diu ki, ne God nia filia toaa nai suli nia kwai'ofei fuada.
5 O mesmo acontece hoje, pois uns poucos do povo de Israel permaneceram fiéis, escolhidos pela graça de Deus.
6 God nia filia toaa nai suli nia kwai'ofei fuada, nao lau uri maana tasi doo diana ne kera ilida ki. Lea sa God nia ka filia 'ana wane uri maana si doo diana neki nia ilida ki, 'i seeri tara nia 'afitai ka fili wane lau nunufana kwai'ofeia nia.
6 E, se a escolha se dá pela graça de Deus, então não se baseia nas obras deles, pois nesse caso a graça deixaria de ser o que verdadeiramente é, ou seja, gratuita e imerecida.
7 Si doo nai gu ne adea toaa 'oro Diu ka nao dasi dao toi naa 'o'oloa nai kera da nani burina. Ma 'i seeri guu, ta bali gwana 'ani kera ne God 'ana tala fili kera, ma kera daka dao toi 'ada 'o'oloa nai. Na 'oro lada tiifau, kera da aburongo 'ana God.
7 Portanto, a situação é esta: a maioria do povo de Israel não encontrou o que tanto buscava, mas uns poucos, aqueles que Deus havia escolhido, o encontraram, enquanto o coração dos demais foi endurecido.
8 Na Kekeda laa Abu 'e bae mai suli kera ka 'urii,
8 Como dizem as Escrituras: “Deus os fez cair em sono profundo. Até hoje, fechou-lhes os olhos para que não vejam, e tapou-lhes os ouvidos para que não ouçam”.
9 Sa Defet ka bae lau gu 'urii lao Kekeda laa Abu,
9 Da mesma forma, Davi disse: “Que sua mesa farta se transforme em laço, em armadilha que os faça pensar que tudo vai bem. Que seus privilégios os façam tropeçar, e que recebam o que merecem.
10 Koko faafia maada ka rorodoa ki 'ana uri ka nao dasi lio filoa tasi doo.
10 Que seus olhos se escureçam para que não vejam, e que suas costas fiquem encurvadas para sempre”.
11 Aia nia 'uri nai guu, na toaa Diu ki daka 'asi kera naa suli kera nao dasi manata mamana 'ana sa Disas. Nee wala, sui 'uri nai God nia 'afitai ka tatae kera naa nai? Nao 'asia naa! God tara nia kai tatae kera lau gwana. Sui ta, na abulo ta'aa lada nai nia adea God ka faamauria toaa nao lau Diu ki uri ka adea manata lana kwalafaa toaa Diu ki kera daka dooria lau gwada uri God ka faamauri kera.
11 Acaso o povo de Deus tropeçou e caiu sem possibilidade de se levantar? Claro que não! Foram desobedientes e, por isso, Deus tornou a salvação acessível aos gentios, para que seu próprio povo sentisse ciúme.
12 Si kada toaa Diu ki da abulo ta'aa, na dianaa baita ne nia lea mai fuana toaa ki sui guu laona molaagali. Ma suli ne kera da lukasia Kraes, God nia ka falea dianae fuana toaa nao lau Diu ki. Aia, 'ana si kada 'oro lana toaa Diu ki da manata mamana, na dianaa baita ka talua lau ne kai lea mai fuakolu sui guu.
12 Se os gentios foram enriquecidos porque os israelitas fracassaram ao rejeitar a salvação que Deus lhes oferece, imaginem como será maior a bênção para o mundo quando Israel for plenamente restaurado!
13 Aia, nau kwai bae fasi kau fuamolu kulee wane ne kera nao lau Diu ki. Nau na waa ne ku rao 'aboosol lae fuamolu toaa ne nao lau Diu ki, nau ku dooria kwai bae ngalangala fasi 'akua sulia raoa ne ku ilia 'i matangamolu, uri nia ka adea
13 Dirijo-me especialmente a vocês, gentios. E, uma vez que fui designado apóstolo aos gentios, enfatizo isso
14 toaa nau ki Diu uri manata lada ka dooria lau gwana too lae 'ana doo diana neki kamolu too ai. Nau ku dooria ade lae 'uri nai, uri lea doo nau ku 'adomia ta bali ada uri kera daka too lau guu 'ana mauri firi.
14 porque desejo que, de algum modo, o povo de Israel sinta ciúme e assim eu possa levar alguns deles à salvação.
15 Si kada ne God nia lukasi kera, nia ka oli fainia mai toaa nao Diu ki ne kera malimae mai 'ani nia, ma kera daka 'ado kwaimani lau fai nia. Ma si kada God nia kai 'ailia lau mai ta bali 'ana toaa nia ki Diu, tara nia kai mala 'ana tatae lana wane faasia maea, ma nia kai falea dianaa baita ka tasa lau fuana toaa nia ki sui guu.
15 Pois, se a rejeição deles possibilitou que o resto do mundo se reconciliasse com Deus, a aceitação será ainda mais maravilhosa. Será vida para os que estavam mortos!
16 Lea ta bali kumu 'ana flaoa uri saungai beret lae kera da falea sui na kau 'i nao fua God, fa kumu laulau nai sui naa, na doo nia God lau guu. Ma na 'ai boroi ka 'uri nai lau guu. Lea na lalina 'ai nai kera da falea sui na kau 'i nao fua God, na sarana ki 'ai nai sui naa, doo nia ki God lau guu.
16 Se a parte da massa entregue como oferta é santa, então toda ela é santa. E, se as raízes da árvore são santas, os ramos também o serão.
17 God nia lukasia gwana bali 'ana toaa Diu ki sui boroi 'ana kera daka mala 'ana ta 'Olif fasi lana nia. Sui nia ka ngali kamolu mai toaa nao lau Diu ki siana mala 'ana sarana ki ta 'Olif kwasi gwana ne da ngali mai daka katangainia 'ana 'Olif nia nai. Ma 'i seeri kamolu na saradoo kwasi nai ki gwana, molu ka 'ado kwaimani naa 'ana dianaa bae God falea fua sa 'Abraham fainia kwalafaa nia mala 'ana ta totonga 'ai ne lea mai faasia kutuna ma ka lea fuana sarana ki sui naa.
17 Mas alguns desses ramos, alguns do povo de Israel, foram cortados. E vocês, gentios, que eram ramos de uma oliveira brava, foram enxertados na árvore. Agora, portanto, participam do alimento nutritivo que vem da raiz da oliveira especial de Deus.
18 Nia 'uri nai, nao molu si bae naunau lau fuana toaa Diu ki ne kera talafana sara 'ai da sikilia kau ka too kwaimaakwalii gwana. Ma ni kamolu molu ka manata toi ne, na sara 'ai nia nao ne faamauria kutui 'ai, na kutui 'ai lau 'ana ne nia falea maurie fuana sara 'ai.
18 No entanto, não devem se orgulhar de terem sido enxertados no lugar dos ramos que foram cortados, pois é a raiz que sustenta o ramo, e não o contrário.
19 Kamolu mone tara alamia molu ka bae 'urii, “God nia lukasia bali 'ana toaa Diu ki suli nia doori kameli 'ana uri meli ka too fulida.”
19 Talvez digam: “Esses ramos foram cortados para abrir espaço para nós”.
20 Nia mone mamana, ne kamolu molu ngali fulingada suli ne kamolu molu manata mamana ma ni kera ka nao ma God ka lukasi kera. Nia 'uri nai, molu maungia 'amolu God ma molu ka too 'amolu faasia ade naunau lae nunufana si doo nai nia ilia fuamolu.
20 É verdade, mas lembrem-se de que esses ramos foram cortados porque não creram e que vocês estão ali porque creem. Portanto, não se orgulhem, mas temam o que poderia acontecer.
21 Suli lea God nia falea kwakwaea fuana toaa Diu ki ma ka nao si obi gu 'ani kera, sui boroi 'ana kera talafana sarana 'ai ni fasia nia 'ua guu, ni kamolu tara nia 'afitai ka obi lau gu 'ani kamolu lea molu lukasi nia.
21 Pois, se Deus não poupou os ramos naturais, também não poupará vocês.
22 Nunufana si doo nai guu, kolu ka lio saitomana sui guu na kwai'ofeia ma na susuala lae nia God. Na susuala lae fuana toaa nai nao kera dasi manata mamana 'ani nia ma na kwai'ofei lae fuamolu lea sa molu manata mamana 'ani nia ka lelea firi. Lelea ka nao molu si manata mamana gu 'ani nia, tara nia kai lafu kamolu lau gwana mala 'ana ta sara 'ai da taba muusia.
22 Observem como Deus é, ao mesmo tempo, bondoso e severo. É severo com os que lhe desobedecem, mas é bondoso com vocês, desde que continuem a confiar em sua bondade. Mas, se deixarem de confiar, também serão cortados.
23 Ma lea na toaa Diu ki da lukasia naa abu manata mamana laa kera, tara God kai olitai kera lau gwana mai uri fulida 'ua guu, mala 'ana sara 'Olif ne oli daka ladoa lau gwada 'ana 'Olif nia 'ua guu. God nia too 'ana rigitaa uri ili lana si doo nai.
23 E, se o povo de Israel abandonar sua incredulidade, será enxertado novamente, pois Deus tem poder para enxertá-los de volta na árvore.
24 Ma ni kamolu toaa ne nao lau Diu ki, kamolu nao lau sara 'Olif 'ua guu 'ana 'Olif ne God tala fasia. Suli kamolu molu lea mai faasia na 'ai kwasi, ma God ka sikili kamolu mai, ma ka katangai kamolu gwana maa sara 'ai 'ana 'ai ne nia fasia. Ma lea nia walude fua God ka katangai kamolu 'ana 'ai nai nia fasia, nia kai waluda 'asia guu fua God kai olitainia toaa Diu ki fua 'ai ne nia sikilida mai faasia.
24 Vocês eram, por natureza, o ramo cortado de uma oliveira brava. Portanto, se Deus se mostrou disposto a fazer algo contrário à natureza ao enxertá-los em sua árvore cultivada, estará ainda mais disposto a enxertar os ramos naturais de volta na árvore da qual eles fazem parte.
25 Iuka toaafuta nau ki 'ae, nau ku dooria molu ka saitoma diana 'ana si doo ne tio agwa mai lelea God ka faatai folaa ai tari'ina. Nau ku faarongo kamolu ai 'uri nai uri nao molu si ade naunau. 'Oro lana toaa Diu ki, kera noni'ela 'ana fafurongo lana Faarongoa Diana nee. Sui ta, na abu manata mamana laa kera nai kai tio 'uri nai lelea ka dao guu 'ana si kada ne toaa nao lau Diu ki ne God 'e fili kera, kera tiifau da kai manata mamana 'ani nia.
25 Irmãos, quero que vocês entendam este mistério para que não se orgulhem de si mesmos. Alguns do povo de Israel têm o coração endurecido, mas isso durará apenas até que o tempo dos gentios se complete.
26 'I seeri guu, God nia ka faamauria naa toaa Diu ki tiifau. Nia mala bae na Kekeda laa Abu 'e saea ka 'urii,
26 E assim todo o Israel será salvo. Como dizem as Escrituras: “O libertador virá de Sião e afastará Israel
27 Ma na alangaia nau fuada naa ne ku saea tara nau kwai ngalia abulo ta'aa laa kera ki faasi kera.”
27 E esta é minha aliança com eles: eu removerei seus pecados”.
28 Ma na toaa Diu ki ne kera noni'ela 'ana Faarongoa Diana nee, 'i seeri kera daka malimae naa 'ana God. Ma si doo nai ne tara nia kai adea kamolu toaa nao lau Diu ki molu ka rongoa na Faarongoa Diana nee. Sui ka 'uri nai boroi 'ana fua toaa Diu ki, God nia liosau gwana 'ani kera suli nia fili kera sui naa nunufana alangaia nia 'uana mai fua kokoo kera ki 'ana 'i nao.
28 Muitos do povo de Israel agora são inimigos das boas-novas, e isso beneficia vocês, gentios. No entanto, porque ele escolheu seus patriarcas, eles ainda são o povo que Deus ama.
29 Suli God nia 'afitai ka tatala 'ana manata lana sulia tii ne nia filia ma ka sasi diana naa fuana.
29 Pois as bênçãos de Deus e o seu chamado jamais podem ser anulados.
30 'Ana si kada 'i nao, kamolu toaa nao lau Diu ki nao molu si ade gu sulia manata lana God. Ma sui 'i tari'ina nee, God nia kwai'ofei naa fuamolu 'i nunufana ne toaa Diu ki da ade faasia manata lana God.
30 Em outros tempos, vocês, gentios, foram rebeldes contra Deus, mas agora, por causa da desobediência deles, vocês receberam misericórdia.
31 Ni kera da aburongo 'ana God 'uri nai uri 'i seeri God nia ka faatainia kwai'ofeia nia fuamolu. God nia faatainia kwai'ofeia nia fuamolu 'uri nai uri 'i seeri nia ka faatainia lau guu kwai'ofeia nia fuada.
31 Agora eles são os rebeldes, e Deus foi misericordioso com vocês, para que eles também participem da misericórdia dele.
32 Suli God nia dau faafia toae ki sui guu laona ade faasia lae uri nia ka faatainia kwai'ofeia nia fuada tiifau.
32 Pois Deus colocou a todos debaixo da desobediência para que de todos tivesse misericórdia.
33 'Oo, na ade dianaa nia God, ma na liotooa ma na saitomadooa nia ne baita ka tasa! Ma ka nao ta wane si tala'ana ka saitoma lana fifili lae ma na birangaa nia ki God.
33 Como são grandes as riquezas, a sabedoria e o conhecimento de Deus! É impossível entendermos suas decisões e seus caminhos!
34 Nia mala bae na Kekeda laa Abu nia saea,
34 “Pois quem conhece os pensamentos do Senhor? Quem sabe o suficiente para aconselhá-lo?”
35 God, nao ngali langa laa nia ta wane si tio faafi nia 'ana tasi doo.”
35 “Quem lhe deu primeiro alguma coisa, para que ele precise depois retribuir?”
36 God nia saungainia doo ki sui guu, ma na tetedea nia ka dau suli kera daka too fuana 'i tala'ana. Alu kolu tangoa 'akolu God ka totoo firi! Iuka nia 'uri nai.
36 Pois todas as coisas vêm dele, existem por meio dele e são para ele. A ele seja toda a glória para sempre! Amém.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.