Mateus 8

Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Si kada sa Disas nia koso na mai faasia gwauna si labusua nai, na konia baita nai daka lea na mai burina.
1 Jesus desceu do monte, e muitas multidões o seguiram.
2 'I seeri tii waa nai na furo 'ani nia ka lea mai ka booruru 'i maa 'aena sa Disas ka bae 'urii, “Aofia 'ae, lea sae 'oe ala gwamu faafia 'oko gura nau fasi wala.”
2 Então um leproso chegou perto dele, ajoelhou-se e disse: — Senhor, eu sei que o senhor pode me curar se quiser.
3 Sa Disas nia fale 'aba kau ka dau tona nonina sa wala nai ka bae 'urii, “Iuka, nau ku ala faafia. Alu nonimu nia diana 'ana.” 'Ana si kada nai 'ua guu, sa wala nai 'ali'ali nonina ka diana naa ma na furo nai ka sigi na faasi nia.
3 Jesus estendeu a mão, tocou nele e disse: No mesmo instante ele ficou curado da lepra.
4 Sa Disas ka bae 'urii fuana, “Nao 'osi faarongoa ta wane 'ana si doo nai nau ku ilia fuamu nai. Si doo 'oe lea kau 'oko ilia fasi 'amua ne 'o faatainia nonimu siana wane ni foa nia God ma 'oko saea nia ka iro diana 'ana nonimu. Burina si doo nai sui 'oko falea na fale laa bae taki sa Mosis saea uri na wane ni foa ka lio faamamanea ma ka 'aitainia fuana toae ne nonimu nia diana mamana naa.” 'Uri nai sui sa Disas ka odua sa wala nai ka lea na 'ana.
4 Então Jesus lhe disse:
5 Si kada sa Disas nia dao lao maefera 'i Kabaneam, ta tii waa baita nai lao omee kera fera 'i Rom nia lea mai ka dao siana sa Disas. Nia ka gania kwai'adomie siana sa Disas
5 Quando Jesus entrou na cidade de Cafarnaum, um oficial romano foi encontrar-se com ele e pediu que curasse o seu empregado.
6 ka bae 'urii, “Aofia 'ae, na wane ni rao nau nia nonina fii nia ka matai baita 'asia naa ka tio gwana mai luma kani.”
6 Ele disse: — Senhor, o meu empregado está na minha casa, tão doente, que não pode nem se mexer na cama. Ele está sofrendo demais.
7 Sa Disas ka bae 'urii fuana, “Tara nau ku lea kau ku gura nia.”
7 — Eu vou lá curá-lo! — disse Jesus.
8 Sa wala nai ka bae 'urii fuana sa Disas, “Wala Aofia 'ae, nau nao kwasi bobola fai nia sae ni 'oe waa baita 'urii lea mai 'oko ruu fatai 'i luma nau. 'O saea boroi 'amua mai tasi baea fuana wane ni rao nau uri faa 'akwaa lana. Lelea 'oe 'oko ade 'uri nai boroi 'amua tara nia ka 'akwaa gwana.
8 O oficial romano respondeu: — Não, senhor! Eu não mereço que o senhor entre na minha casa. Dê somente uma ordem, e o meu empregado ficará bom.
9 Nau ku saitomana 'oe 'o tala'ana ili lana si doo nai, suli ni nau tala 'aku ku rao lau guu farana rigitaa kera waa baita nau ki. Ma ni nau lau guu, nau ku too 'ana rigitaa fuana wane ni firu ki ne nau ku lio suli kera ki. Suli lea si kada nau ku bae 'urii fua ta wane 'ani kera, ‘'Oe lea ilia fasi si doo 'urii,’ nia lea ka ilia naa. Ma nao lelea nau ku bae 'urii fua ta wane 'ani kera, ‘'Oe lea fasi mai seki,’ nia ka lea na mai 'afitai ka nao. Ma nao lea nau ku 'ai uri ta wane ni rao 'aku ma ku 'urii, ‘'Oe ilia fasi si doo 'urii,’ nia ka ilia naa 'afitai ka nao.”
9 Eu também estou debaixo da autoridade de oficiais superiores e tenho soldados que obedecem às minhas ordens. Digo para um: “Vá lá”, e ele vai. Digo para outro: “Venha cá”, e ele vem. E digo também para o meu empregado: “Faça isto”, e ele faz.
10 Si kada sa Disas nia rongoa bae lana sa wala nai 'uri nai, nia ka kwele 'asia naa. Nia ka bae 'urii fuana konia nai da lea mai burina nai, “Ku faarongo mamana 'ani kamolu, lao fera 'i 'Israel, na kwaini manata mamana laa nao kwasi suai 'ua ai ne sa wala nee too ai nee.
10 Quando Jesus ouviu isso, ficou muito admirado e disse aos que o seguiam:
11 Nau ku faarongo kamolu, totoo boroi tara na toaa 'oro ne nao lau toaa Diu ki kera da kai lea mai fasi bali fera neki sui guu lao molaagali uri gooru kwaimani lae fai nia kokoo kolu ki mai sa 'Abraham, sa 'Aesak, ma sa Diakab 'ana fanga kwaimanie lao 'initoaa God.
11 E digo a vocês que muita gente vai chegar do Leste e do Oeste e se sentar à mesa no
12 Ma 'ana si kada nai tara 'oro lana toaa Diu ki ne fulingana sae kera ne da kai too lao 'initoaa nai, God nia kai tari kera 'i sara uri lao kula 'ana rorodoa lae. Ma kera da kai too 'i seeri 'ana angia ma didilifoe.”
12 Mas as pessoas que deviam estar no Reino serão jogadas fora, na escuridão. Ali vão chorar e ranger os dentes de desespero.
13 Sui sa Disas abulo ka bae 'urii fuana waa baita nai, “'Oe oli 'amu kau. Nau ku ilia naa si doo bae 'oe gani nau uria, suli ne 'oe 'o manata mamana 'ani nau kwai ilia fuamu.” 'Ana si kada sato nai 'ua guu na wane matai bae nia ka 'akwaa naa.
13 E Jesus disse ao oficial: E naquele momento o empregado do oficial romano ficou curado.
14 Aia, tii si kada sa Disas nia lea mai ka dao luma sa Bita, nia ka suana 'initai fungo sa Bita nia matai baita nonina ka balubalu 'asia naa ka too gwana.
14 Jesus foi à casa de Pedro e viu a sogra dele de cama, com febre.
15 Sa Disas nia ka dau tona 'abana 'initai nai ma 'asi kada nai 'ua guu nonina ka gwari 'ua guu. Nia 'akwaa 'uri nai nia tatae ka rao fanga naa fua sa Disas fai kera.
15 Jesus tocou na mão dela, e a febre saiu dela. Então ela se levantou e começou a cuidar dele.
16 Lelea kau nia dao 'i saulafi, toaa nai ki daka ngalia mai toaa 'oro ne anoedoo ta'aa ki nii ada ki kera daka ngalida mai siana sa Disas. Sa Disas nia ka bae ka taria anoedoo ta'aa nai ki faasida. Ma nia ka gura tiifau lau guu 'ana toaa da matai ki.
16 Depois do pôr do sol, o povo levou até Jesus muitas pessoas que estavam dominadas por demônios. E ele, apenas com uma palavra, expulsava os espíritos maus e curava todas as pessoas que estavam doentes.
17 Si ade laa nai nia ka faamamanea naa si baea ne brofet 'Aesaea nia kedaa mai kada 'i nao, ne bae 'urii, “Nia ngalia naa mataia kolu ki, ma ka 'okoa naa makesoa kolu ki faasi kolu.”
17 Jesus fez isso para cumprir o que o profeta Isaías tinha dito: “Ele levou as nossas doenças e carregou as nossas enfermidades.”
18 Si kada sa Disas nia suana toaa 'oro nai da koni mai kali nia, nia ka bae 'urii fuana toa kwairooi nia ki, “Kolu toofolo fasi uri bali 'osi loko.”
18 Jesus viu a multidão em volta dele e mandou os discípulos irem para o lado leste do lago.
19 'I seeri, tii waa ni toolangaidoo nai 'ana taki ka lea mai ka dao siana sa Disas ka bae 'urii, “Waa ni toolangaidoo 'ae, nau ku dooria kwai lea naku fai 'oe uri mamalana kula boroi 'ana 'oe kai lea uria.”
19 Um mestre da Lei chegou perto dele e disse: — Mestre, estou pronto a seguir o senhor para qualquer lugar aonde o senhor for!
20 Sa Disas nia rongoa bae lana sa wala nai, nia ka bae 'urii fuana, “Na giri kwasi ki da too 'ana foloa kera ki ni too lae ma na saaro ki 'i mamangaa daka too lau gu 'ana nui kera ki ni too lae. Nau 'Alakwa nia wane, nau nao 'aku ta beu ni too.”
20 Jesus respondeu:
21 Ta wane 'ana toa kwairooi nia ki sa Disas ka bae lau gu 'urii, “Aofia 'ae, alu nau lea ku 'abarutainia fasi 'aku maa nau uri lelea nia mae nau ku saufini nia. Lea sui fatai nau kwafi oli mai uri ku lea naku fai 'oe.”
21 E outro, que era seguidor de Jesus, disse: — Senhor, primeiro deixe que eu volte e sepulte o meu pai.
22 Sa Disas nia luua sa wala nai ka bae 'urii fuana, “'O lea na mai buriku, 'oko luka 'ana toaa nai ki nao dasi too 'ua 'ana maurie nai daka saufini kera na kau tala'ada.”
22 Jesus respondeu:
23 'Uri nai sui, sa Disas ma na toa kwairooi nia ki daka tae lao baru nai daka lea naa.
23 Jesus subiu num barco, e os seus discípulos foram com ele.
24 Ma si kada kera lea kau nao si tau 'asia guu, na koburu nai ka toe kera naa ma na nanafo baita 'asia naa ka kwaea naa baru nai fai kera ma 'i seeri na baru nai ka karangi kuruu naa. Aia, ma sa Disas ka maleu 'ana lao baru.
24 De repente, uma grande tempestade agitou o lago, de tal maneira que as ondas começaram a cobrir o barco. E Jesus estava dormindo.
25 Na toa kwairooi nia ki sa Disas kera daka faa ada nia daka bae 'urii, “Wala Aofia 'ae! 'O faamauri kolu wala, ma kolu kai mae naa ne!”
25 Os discípulos chegaram perto dele e o acordaram, dizendo: — Socorro, Senhor! Nós vamos morrer!
26 Nia ka bae 'urii fuada, “Nee rowaa, kamolu toaa ne fiitooa kamolu ki tu'uu 'asia guu, molu mau lau gu fai nia uri tee nee?” Nia bae 'uri nai fuada sui nia tatae ka ngatafia naa koburu ma na nanafo nai uri daru ka aroaro naa. 'Ana si kada nai 'ua guu, na koburu ma na nanafo nai daru ka enoeno naa.
26 — Por que é que vocês são assim tão medrosos? — respondeu Jesus. — Como é pequena a fé que vocês têm! Ele se levantou, falou duro com o vento e com as ondas, e tudo ficou calmo.
27 Na toa kwairooi nia nai ki daka kwele 'asia naa. Ma daka bae 'urii, “Sa wala nee na kwaini wane tee nee rowane? Tee ne koburu ma na nanafo neki boroi ma daka ade gwada suli nia nee!”
27 Então todos ficaram admirados e disseram: — Que homem é este que manda até no vento e nas ondas?!
28 Aia si kada sa Disas nia lea kau ka dao 'i bali 'osi loko 'ana maefera 'i Gadara, nia ka todaa roo wane nai ki na anoedoo ta'ae ki da burosi keerua. Keerua, daru too mai lao likwafau nai ki ni alu wane lae ki. Keerua daru susuala 'asia ki naa ma ka adea wane ki boroi nao dasi 'idu karangia naa kula nai keeru nii ai nai.
28 Quando Jesus chegou à região de Gadara, no lado leste do lago da Galileia, foram se encontrar com ele dois homens que estavam dominados por demônios. Eles vinham do cemitério, onde estavam morando. Eram tão violentos e perigosos, que ninguém se arriscava a passar por aquele caminho.
29 Si kada roo wane nai ki daru lio saitomana kau sa Disas, keerua daru ka akwa baita daru ka bae 'urii, “'Alakwa God 'ae, na tee ne 'oe dooria ili lana 'ani kameli nee? 'Oe alamia 'o lea na mai uri faanonifii lameli lae 'ana taue 'oto ne sui fatai kafi dao 'ana si kada bae 'ana nonifiie fuameli?”
29 Eles começaram a gritar: — Filho de Deus, o que o senhor quer de nós? O senhor veio aqui para nos castigar antes do tempo?
30 Aia na tii ferae boso ne kera da fanga karangi gwada 'i seeri.
30 Acontece que perto dali estavam muitos porcos comendo.
31 'I seeri na anoedoo ta'aa nai ki daka radi 'aena sa Disas daka bae 'urii, “Kameli dooria 'oko odu kameli 'amua uri lao boso loko ki.”
31 E os demônios pediram a Jesus com insistência: — Se o senhor vai nos expulsar, nos mande entrar naqueles porcos!
32 Sa Disas ka bae 'urii fuana anoedoo ta'aa nai ki, “Molu lea kau wala!” Anoedoo ta'aa nai ki da lea kau daka ruufia naa boso nai ki. 'I seeri na ferae boso nai tiifau da tafi kau daka 'asi kera toli sulia 'oba 'afitai nai uri lao 'osi nai. Ma kera daka kuu daka mae tiifau naa.
32 — Pois vão! — disse Jesus. Os demônios foram e entraram nos porcos, e estes se atiraram morro abaixo, para dentro do lago, e se afogaram.
33 Na toaa nai ki da sangonia boso nai ki daka lae 'ali'ali naa uri lao maefera nai 'i seeri. Kera lae kau dao daka unu na sulia doo nai ki tiifau ma na doo nai 'e fuli 'ana roo wane nai ki anoedoo ta'ae ki burosi keeru mai nai.
33 Os homens que tomavam conta dos porcos fugiram e chegaram até a cidade. Lá contaram tudo isso e também o que havia acontecido com os dois homens que estavam dominados por demônios.
34 'I seeri, na toaa nai sui guu lao maefera nai daka lae tiifau mai uri suana lana sa Disas. Kera lae mai dao, daka odua naa sa Disas uri ka lea 'ana fasi bali fera kera nai.
34 Então todos os moradores daquela cidade saíram para se encontrar com Jesus; e, quando o encontraram, pediram com insistência que fosse embora da terra deles.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.