Mateus 8
Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs ARIB
1 Si kada sa Disas nia koso na mai faasia gwauna si labusua nai, na konia baita nai daka lea na mai burina.
1 Quando Jesus desceu do monte, grandes multidões o seguiam.
2 'I seeri tii waa nai na furo 'ani nia ka lea mai ka booruru 'i maa 'aena sa Disas ka bae 'urii, “Aofia 'ae, lea sae 'oe ala gwamu faafia 'oko gura nau fasi wala.”
2 E eis que veio um leproso e o adorava, dizendo: Senhor, se quiseres, podes tornar-me limpo.
3 Sa Disas nia fale 'aba kau ka dau tona nonina sa wala nai ka bae 'urii, “Iuka, nau ku ala faafia. Alu nonimu nia diana 'ana.” 'Ana si kada nai 'ua guu, sa wala nai 'ali'ali nonina ka diana naa ma na furo nai ka sigi na faasi nia.
3 Jesus, pois, estendendo a mão, tocou-o, dizendo: Quero; sê limpo. No mesmo instante ficou purificado da sua lepra.
4 Sa Disas ka bae 'urii fuana, “Nao 'osi faarongoa ta wane 'ana si doo nai nau ku ilia fuamu nai. Si doo 'oe lea kau 'oko ilia fasi 'amua ne 'o faatainia nonimu siana wane ni foa nia God ma 'oko saea nia ka iro diana 'ana nonimu. Burina si doo nai sui 'oko falea na fale laa bae taki sa Mosis saea uri na wane ni foa ka lio faamamanea ma ka 'aitainia fuana toae ne nonimu nia diana mamana naa.” 'Uri nai sui sa Disas ka odua sa wala nai ka lea na 'ana.
4 Disse-lhe então Jesus: Olha, não contes isto a ninguém; mas vai, mostra-te ao sacerdote, e apresenta a oferta que Moisés determinou, para lhes servir de testemunho.
5 Si kada sa Disas nia dao lao maefera 'i Kabaneam, ta tii waa baita nai lao omee kera fera 'i Rom nia lea mai ka dao siana sa Disas. Nia ka gania kwai'adomie siana sa Disas
5 Tendo Jesus entrado em Cafarnaum, chegou-se a ele um centurião que lhe rogava, dizendo:
6 ka bae 'urii, “Aofia 'ae, na wane ni rao nau nia nonina fii nia ka matai baita 'asia naa ka tio gwana mai luma kani.”
6 Senhor, o meu criado jaz em casa paralítico, e horrivelmente atormentado.
7 Sa Disas ka bae 'urii fuana, “Tara nau ku lea kau ku gura nia.”
7 Respondeu-lhe Jesus: Eu irei, e o curarei.
8 Sa wala nai ka bae 'urii fuana sa Disas, “Wala Aofia 'ae, nau nao kwasi bobola fai nia sae ni 'oe waa baita 'urii lea mai 'oko ruu fatai 'i luma nau. 'O saea boroi 'amua mai tasi baea fuana wane ni rao nau uri faa 'akwaa lana. Lelea 'oe 'oko ade 'uri nai boroi 'amua tara nia ka 'akwaa gwana.
8 O centurião, porém, replicou-lhe: Senhor, não sou digno de que entres debaixo do meu telhado; mas somente dize uma palavra, e o meu criado há de sarar.
9 Nau ku saitomana 'oe 'o tala'ana ili lana si doo nai, suli ni nau tala 'aku ku rao lau guu farana rigitaa kera waa baita nau ki. Ma ni nau lau guu, nau ku too 'ana rigitaa fuana wane ni firu ki ne nau ku lio suli kera ki. Suli lea si kada nau ku bae 'urii fua ta wane 'ani kera, ‘'Oe lea ilia fasi si doo 'urii,’ nia lea ka ilia naa. Ma nao lelea nau ku bae 'urii fua ta wane 'ani kera, ‘'Oe lea fasi mai seki,’ nia ka lea na mai 'afitai ka nao. Ma nao lea nau ku 'ai uri ta wane ni rao 'aku ma ku 'urii, ‘'Oe ilia fasi si doo 'urii,’ nia ka ilia naa 'afitai ka nao.”
9 Pois também eu sou homem sujeito à autoridade, e tenho soldados às minhas ordens; e digo a este: Vai, e ele vai; e a outro: Vem, e ele vem; e ao meu servo: Faze isto, e ele o faz.
10 Si kada sa Disas nia rongoa bae lana sa wala nai 'uri nai, nia ka kwele 'asia naa. Nia ka bae 'urii fuana konia nai da lea mai burina nai, “Ku faarongo mamana 'ani kamolu, lao fera 'i 'Israel, na kwaini manata mamana laa nao kwasi suai 'ua ai ne sa wala nee too ai nee.
10 Jesus, ouvindo isso, admirou-se, e disse aos que o seguiam: Em verdade vos digo que a ninguém encontrei em Israel com tamanha fé.
11 Nau ku faarongo kamolu, totoo boroi tara na toaa 'oro ne nao lau toaa Diu ki kera da kai lea mai fasi bali fera neki sui guu lao molaagali uri gooru kwaimani lae fai nia kokoo kolu ki mai sa 'Abraham, sa 'Aesak, ma sa Diakab 'ana fanga kwaimanie lao 'initoaa God.
11 Também vos digo que muitos virão do oriente e do ocidente, e reclinar-se-ão à mesa de Abraão, Isaque e Jacó, no reino dos céus;
12 Ma 'ana si kada nai tara 'oro lana toaa Diu ki ne fulingana sae kera ne da kai too lao 'initoaa nai, God nia kai tari kera 'i sara uri lao kula 'ana rorodoa lae. Ma kera da kai too 'i seeri 'ana angia ma didilifoe.”
12 mas os filhos do reino serão lançados nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
13 Sui sa Disas abulo ka bae 'urii fuana waa baita nai, “'Oe oli 'amu kau. Nau ku ilia naa si doo bae 'oe gani nau uria, suli ne 'oe 'o manata mamana 'ani nau kwai ilia fuamu.” 'Ana si kada sato nai 'ua guu na wane matai bae nia ka 'akwaa naa.
13 Então disse Jesus ao centurião: Vai-te, e te seja feito assim como creste. E naquela mesma hora o seu criado sarou.
14 Aia, tii si kada sa Disas nia lea mai ka dao luma sa Bita, nia ka suana 'initai fungo sa Bita nia matai baita nonina ka balubalu 'asia naa ka too gwana.
14 Ora, tendo Jesus entrado na casa de Pedro, viu a sogra deste de cama; e com febre.
15 Sa Disas nia ka dau tona 'abana 'initai nai ma 'asi kada nai 'ua guu nonina ka gwari 'ua guu. Nia 'akwaa 'uri nai nia tatae ka rao fanga naa fua sa Disas fai kera.
15 E tocou-lhe a mão, e a febre a deixou; então ela se levantou, e o servia.
16 Lelea kau nia dao 'i saulafi, toaa nai ki daka ngalia mai toaa 'oro ne anoedoo ta'aa ki nii ada ki kera daka ngalida mai siana sa Disas. Sa Disas nia ka bae ka taria anoedoo ta'aa nai ki faasida. Ma nia ka gura tiifau lau guu 'ana toaa da matai ki.
16 Caída a tarde, trouxeram-lhe muitos endemoninhados; e ele com a sua palavra expulsou os espíritos, e curou todos os enfermos;
17 Si ade laa nai nia ka faamamanea naa si baea ne brofet 'Aesaea nia kedaa mai kada 'i nao, ne bae 'urii, “Nia ngalia naa mataia kolu ki, ma ka 'okoa naa makesoa kolu ki faasi kolu.”
17 para que se cumprisse o que fora dito pelo profeta Isaías: Ele tomou sobre si as nossas enfermidades, e levou as nossas doenças.
18 Si kada sa Disas nia suana toaa 'oro nai da koni mai kali nia, nia ka bae 'urii fuana toa kwairooi nia ki, “Kolu toofolo fasi uri bali 'osi loko.”
18 Vendo Jesus uma multidão ao redor de si, deu ordem de partir para o outro lado do mar.
19 'I seeri, tii waa ni toolangaidoo nai 'ana taki ka lea mai ka dao siana sa Disas ka bae 'urii, “Waa ni toolangaidoo 'ae, nau ku dooria kwai lea naku fai 'oe uri mamalana kula boroi 'ana 'oe kai lea uria.”
19 E, aproximando-se um escriba, disse-lhe: Mestre, seguir-te-ei para onde quer que fores.
20 Sa Disas nia rongoa bae lana sa wala nai, nia ka bae 'urii fuana, “Na giri kwasi ki da too 'ana foloa kera ki ni too lae ma na saaro ki 'i mamangaa daka too lau gu 'ana nui kera ki ni too lae. Nau 'Alakwa nia wane, nau nao 'aku ta beu ni too.”
20 Respondeu-lhe Jesus: As raposas têm covis, e as aves do céu têm ninhos; mas o Filho do homem não tem onde reclinar a cabeça.
21 Ta wane 'ana toa kwairooi nia ki sa Disas ka bae lau gu 'urii, “Aofia 'ae, alu nau lea ku 'abarutainia fasi 'aku maa nau uri lelea nia mae nau ku saufini nia. Lea sui fatai nau kwafi oli mai uri ku lea naku fai 'oe.”
21 E outro de seus discípulos lhe disse: Senhor, permite-me ir primeiro sepultar meu pai.
22 Sa Disas nia luua sa wala nai ka bae 'urii fuana, “'O lea na mai buriku, 'oko luka 'ana toaa nai ki nao dasi too 'ua 'ana maurie nai daka saufini kera na kau tala'ada.”
22 Jesus, porém, respondeu-lhe: Segue-me, e deixa os mortos sepultar os seus próprios mortos.
23 'Uri nai sui, sa Disas ma na toa kwairooi nia ki daka tae lao baru nai daka lea naa.
23 E, entrando ele no barco, seus discípulos o seguiram.
24 Ma si kada kera lea kau nao si tau 'asia guu, na koburu nai ka toe kera naa ma na nanafo baita 'asia naa ka kwaea naa baru nai fai kera ma 'i seeri na baru nai ka karangi kuruu naa. Aia, ma sa Disas ka maleu 'ana lao baru.
24 E eis que se levantou no mar tão grande tempestade que o barco era coberto pelas ondas; ele, porém, estava dormindo.
25 Na toa kwairooi nia ki sa Disas kera daka faa ada nia daka bae 'urii, “Wala Aofia 'ae! 'O faamauri kolu wala, ma kolu kai mae naa ne!”
25 Os discípulos, pois, aproximando-se, o despertaram, dizendo: Salva-nos, Senhor, que estamos perecendo.
26 Nia ka bae 'urii fuada, “Nee rowaa, kamolu toaa ne fiitooa kamolu ki tu'uu 'asia guu, molu mau lau gu fai nia uri tee nee?” Nia bae 'uri nai fuada sui nia tatae ka ngatafia naa koburu ma na nanafo nai uri daru ka aroaro naa. 'Ana si kada nai 'ua guu, na koburu ma na nanafo nai daru ka enoeno naa.
26 Ele lhes respondeu: Por que temeis, homens de pouca fé? Então, levantando-se repreendeu os ventos e o mar, e seguiu-se grande bonança.
27 Na toa kwairooi nia nai ki daka kwele 'asia naa. Ma daka bae 'urii, “Sa wala nee na kwaini wane tee nee rowane? Tee ne koburu ma na nanafo neki boroi ma daka ade gwada suli nia nee!”
27 E aqueles homens se maravilharam, dizendo: Que homem é este, que até os ventos e o mar lhe obedecem?
28 Aia si kada sa Disas nia lea kau ka dao 'i bali 'osi loko 'ana maefera 'i Gadara, nia ka todaa roo wane nai ki na anoedoo ta'ae ki da burosi keerua. Keerua, daru too mai lao likwafau nai ki ni alu wane lae ki. Keerua daru susuala 'asia ki naa ma ka adea wane ki boroi nao dasi 'idu karangia naa kula nai keeru nii ai nai.
28 Tendo ele chegado ao outro lado, à terra dos gadarenos, saíram-lhe ao encontro dois endemoninhados, vindos dos sepulcros; tão ferozes eram que ninguém podia passar por aquele caminho.
29 Si kada roo wane nai ki daru lio saitomana kau sa Disas, keerua daru ka akwa baita daru ka bae 'urii, “'Alakwa God 'ae, na tee ne 'oe dooria ili lana 'ani kameli nee? 'Oe alamia 'o lea na mai uri faanonifii lameli lae 'ana taue 'oto ne sui fatai kafi dao 'ana si kada bae 'ana nonifiie fuameli?”
29 E eis que gritaram, dizendo: Que temos nós contigo, Filho de Deus? Vieste aqui atormentar-nos antes do tempo?
30 Aia na tii ferae boso ne kera da fanga karangi gwada 'i seeri.
30 Ora, a alguma distância deles, andava pastando uma grande manada de porcos.
31 'I seeri na anoedoo ta'aa nai ki daka radi 'aena sa Disas daka bae 'urii, “Kameli dooria 'oko odu kameli 'amua uri lao boso loko ki.”
31 E os demônios rogavam-lhe, dizendo: Se nos expulsas, manda-nos entrar naquela manada de porcos.
32 Sa Disas ka bae 'urii fuana anoedoo ta'aa nai ki, “Molu lea kau wala!” Anoedoo ta'aa nai ki da lea kau daka ruufia naa boso nai ki. 'I seeri na ferae boso nai tiifau da tafi kau daka 'asi kera toli sulia 'oba 'afitai nai uri lao 'osi nai. Ma kera daka kuu daka mae tiifau naa.
32 Disse-lhes Jesus: Ide. Então saíram, e entraram nos porcos; e eis que toda a manada se precipitou pelo despenhadeiro no mar, perecendo nas águas.
33 Na toaa nai ki da sangonia boso nai ki daka lae 'ali'ali naa uri lao maefera nai 'i seeri. Kera lae kau dao daka unu na sulia doo nai ki tiifau ma na doo nai 'e fuli 'ana roo wane nai ki anoedoo ta'ae ki burosi keeru mai nai.
33 Os pastores fugiram e, chegando à cidade, divulgaram todas estas coisas, e o que acontecera aos endemoninhados.
34 'I seeri, na toaa nai sui guu lao maefera nai daka lae tiifau mai uri suana lana sa Disas. Kera lae mai dao, daka odua naa sa Disas uri ka lea 'ana fasi bali fera kera nai.
34 E eis que toda a cidade saiu ao encontro de Jesus; e vendo-o, rogaram-lhe que se retirasse dos seus termos.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.