Mateus 27

Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Lao 'uubongi maakafukafua 'ua guu, na waa baita ni foa nai ki tiifau fai nia toa gwaungai ki, kera da alakwaifaafi sui naa uri saumaeli lana sa Disas.
1 Assim que amanheceu, todos os chefes dos sacerdotes e os líderes judeus fizeram os seus planos para conseguir que Jesus fosse morto.
2 Kera daka kani nia sui daka talaia naa sia sa Baelat waa nai lio suli bali lolofaa nai.
2 Eles o amarraram, levaram e entregaram ao governador Pilatos.
3 Si kada sa Diudas, waa nai 'e falea sa Disas 'i 'abana malimae ki, nia suai kera alu fua mae lana naa sa Disas, nia ka manata oli lau. Ma nia ka olitainia lau gwana olu finita seleni baki fua waa baita ni foa ki ma toa gwaungai ki. Ma ka bae 'urii fuada,
3 Quando Judas, o traidor, viu que Jesus havia sido condenado, sentiu remorso e foi devolver as trinta moedas de prata aos chefes dos sacerdotes e aos líderes judeus,
4 “Nau gu ne ku abulo ta'aa naa, suli tee ne ku falea gwaku waa 'o'olo nee fua malimae ki uri daka saungi nia.”
4 dizendo: — Eu pequei, entregando à morte um homem inocente. Eles responderam: — O que é que nós temos com isso? O problema é seu.
5 Ma sa Diudas ka 'ui gwana kau 'ana malefo nai ki lao beukaua loo, sui ka lea na 'ana. 'I seeri, nia lea kau ka tala lio nia ka mae naa.
5 Então Judas jogou o dinheiro para dentro do Templo e saiu. Depois foi e se enforcou.
6 Ma na waa baita ni foa ki daka gweea seleni nai ki sui daka bae 'urii, “Malefo nee nia abu 'ana taki kolu uri alu lae lao wai malefo nee 'ana beukaua nee. Suli na malefo nee, na malefo dai sauwane uria ne.”
6 Os chefes dos sacerdotes pegaram o dinheiro e disseram: — Isto é dinheiro sujo de sangue, e é contra a nossa
7 Kera daka alaofu naa uri daka ngali malefo nai daka folia 'ana tii si gano siana tii waa ni saungai sosoben lae 'ana saegano. Si gano nai, kera daka alu naa uri kula ni saufini wane lae fua toaa 'i sara ki ne nao lau toaa Diu ki.
7 Depois de conversarem sobre o assunto, resolveram usar o dinheiro para comprar o “Campo do Oleiro”, a fim de que servisse como cemitério para os não judeus.
8 Si doo nai gu ne adea daka 'ailia satana si gano nai lelea mai ka dao tari'ina 'i Ano 'Abu.
8 Por isso aquele campo é chamado até hoje de “Campo de Sangue”.
9 'I seeri guu, si doo bae brofet Dioromaea 'e bae 'uabaa na mai sulia 'ana kada 'i nao ka fuli naa. Bae nia bae 'urii, “Kera da ngalia olu taafuli fa seleni ki, na malefo nai toaa 'Israel da kwaa ai uri foli lana 'ana wane,
9 Assim aconteceu o que o profeta Jeremias tinha dito: “Eles pegaram as trinta moedas de prata, o preço que o povo de Israel tinha concordado em pagar por ele,
10 kera daka folia 'ana si gano siana waa ni saungai sosoben lae 'ana saegano, uri ka lea suli si doo God nia saea fuaku.”
10 e as usaram para comprar o campo do oleiro, como o Senhor me havia mandado fazer.”
11 Aia ma sa Disas, nia ka uu gwana 'i maana sa Baelat waa nai lio suli bali lolofaa nai. Ma sa wala nai ka ledi 'urii naa 'ana sa Disas, “Nee wala, ma ni 'oe naa ne waa 'inito kera toaa nee Diu?”
11 Jesus estava em pé diante do Governador, e este o interrogou, dizendo: — Você é o rei dos judeus? Jesus respondeu:
12 Si kada na waa baita ni foa nai ki ma na toa gwaungai nai ki da saea sa Disas nia garo naa, nia nao si olisi kera guu.
12 Mas, quando foi acusado pelos chefes dos sacerdotes e pelos líderes judeus, Jesus não respondeu nada.
13 'I seeri sa Baelat ka bae 'urii fuana, “'Oe nao si rongo guu doo 'oro ne da saea 'oe garo ai nee?”
13 Então Pilatos disse: — Você não está ouvindo as acusações que estão fazendo contra você?
14 Ma sui boroi, sa Disas ka nao si olisia guu ta tii si doo ai. 'Uri nai sa Baelat ka kwele 'asia naa 'ani nia.
14 Porém Jesus não disse nada, e o Governador ficou muito admirado com isso.
15 Aia, tii si birangaa sa Baelat kai ilia walude 'ana si kada 'ana Fangatasae ne 'ifingi lana ta waa Diu ne toae dooria uri ka ruu 'ana 'i maa fasi lao lookafo.
15 Em toda Festa da Páscoa , Pilatos costumava soltar um dos presos, a pedido do povo.
16 'Ana si kada nai, tii waa toaa nai ki sui da saitomana da alu ka nii lao lookafo. Satana waa nai sa Baarabas.
16 Naquela ocasião estava preso um homem muito conhecido, chamado Jesus Barrabás.
17 Doo ne adea guu, si kada nai konia nai 'e koni mai, sa Baelat ka ledi kera. Nia ka 'urii, “Waa tee 'ani keerua ne kamolu dooria nau kwai lukea mai fuamolu, sa Baarabas, ma nao sa Disas ne kera 'ailia 'ana Kraes?”
17 Então, quando a multidão se reuniu, Pilatos perguntou: — Quem é que vocês querem que eu solte: Jesus Barrabás ou este Jesus, que é chamado de
18 Nia bae 'uri nai, suli 'e saitomana gwana na waa gwaungai ki da talaia mai sa Disas siana suli manata lada ta'aa sia sa Disas.
18 Pilatos sabia muito bem que os líderes judeus haviam entregado Jesus porque tinham inveja dele.
19 Si kada sa Baelat 'e gooru naa 'ana kula ni gooru lae uri kwae lana kwautoe ki, 'afe nia 'e falebaea mai ka dao siana ka 'urii, “Nao 'osi ili tasi doo 'ana sa wala nena, suli nau ku dao toi tii 'afitai laa baita 'i tari'ina burina maleubole laa ku maleubolea suli nia.”
19 Enquanto Pilatos estava sentado no tribunal, a sua esposa lhe mandou o seguinte recado: — Não tenha nada a ver com esse homem inocente porque esta noite, num sonho, eu sofri muito por causa dele.
20 Ma sui, waa baita ni foa ki ma toa gwaungai ki kera daka bae alingana 'ada konia nai uri daka saea sa Baarabas ka too 'ana nao dasi saungi nia lau. Sa Disas 'ana ne da saea uri daka saumaeli nia boroi 'ada.
20 Os chefes dos sacerdotes e os líderes judeus convenceram a multidão a pedir ao governador Pilatos que soltasse Barrabás e condenasse Jesus à morte.
21 Ma sa Baelat ka ledia lau konia nai ka 'urii, “Sa tii 'ana roo waa neki ne kamolu dooria nau kwai lukea mai fuamolu?”
21 Então o Governador perguntou: — Qual dos dois vocês querem que eu solte? — Barrabás! — responderam eles.
22 Sa Baelat ka bae 'urii, “Ma tee ne nau kwai ilia 'ana sa Disas, ne kera saea 'ana Kraes?”
22 Pilatos perguntou: — Que farei então com Jesus, que é chamado de Messias? — Crucifica! — responderam todos.
23 Sa Baelat ka bae lau 'urii, “Tee ne nia ilia ka garo, uri nau ku ade 'uri nai 'ani nia?”
23 Ele perguntou: — Que crime ele cometeu? Aí começaram a gritar bem alto: — Crucifica!
24 Ma si kada sa Baelat 'e suai ne nia bae boroi ka nao si liu naa ma na firu lae boroi ka safali naa, nia ngali kafo ka taufia 'abana 'i maana konia nai sui gwana ka bae 'urii, “Nau ku taufia 'abaku uri ka faatainia ne mae lana sa wala nee nao si tio faafi nau nai. Ni kamolu naa nai nia tio kau faafi kamolu.”
24 Então Pilatos viu que não conseguia nada e que o povo estava começando a se revoltar. Aí mandou trazer água, lavou as mãos diante da multidão e disse: — Eu não sou responsável pela morte deste homem. Isso é com vocês.
25 Na konia nai sui guu kera luu nia daka 'urii, “Alu mae lana too 'ana faafi kameli fai wela kameli ki mai buri.”
25 E toda a multidão respondeu: — Que o castigo por esta morte caia sobre nós e sobre os nossos filhos!
26 'I seeri, sa Baelat ka saea daka 'ifingia naa sa Baarabas fuada. Aia ma sa Disas, sa Baelat ka saea daka kwaea fasi 'ada, sui sa Baelat ka falea naa sa Disas fuada uri daka foto faafia 'ana 'airarafolo.
26 Então Pilatos soltou Barrabás, como eles haviam pedido. Depois mandou chicotear Jesus e o entregou para ser crucificado.
27 'I seeri toa ni omee sa Baelat ki daka talaia na kau sa Disas lao beu sa Baelat, ma na omee nai tiifau ka koni kali sa Disas.
27 Depois os soldados de Pilatos levaram Jesus para o Palácio do Governador e reuniram toda a tropa em volta dele.
28 Ma kera daka lukea maku nia ki sui daka faa ruufi nia 'ana maku baita 'a'abua nai.
28 Tiraram a roupa de Jesus e o vestiram com uma capa vermelha.
29 Sui kera daka 'e'erea na 'e'ere 'oko konala nai sui ngali daka felengainia naa 'i gwauna. Kera daka falea saga 'ai nai nia ka dau ai 'ana 'aba aolo nia uri sua lana ka mala ta waa 'inito, sui kera daka booruru 'i naofana. Ma kera daka 'onionga 'ani nia, daka bae 'urii, “Ele 'asia naa fuamu, 'oe waa 'inito kera toaa Diu!”
29 Fizeram uma coroa de ramos cheios de espinhos, e a puseram na sua cabeça, e colocaram um bastão na sua mão direita. Aí começaram a se ajoelhar diante dele e a caçoar, dizendo: — Viva o Rei dos Judeus!
30 Kera daka ngisufi nia, sui daka lafua si 'ai bae fasi lao 'abana daka kwae ai lao gwauna.
30 Cuspiam nele, pegavam o bastão e batiam na sua cabeça.
31 Si kada kera 'onionga 'ani nia 'uri nai sui, kera daka lukea lau gwada maku bae faasi nia. Sui kera daka faa ruufi nia lau gwada 'ana maku nia ki. 'I seeri kera daka talaia na kau uri foto lae faafi nia 'ana 'airarafolo.
31 Depois de terem caçoado dele, tiraram a capa vermelha e o vestiram com as suas próprias roupas. Em seguida o levaram para o crucificarem.
32 Si kada kera lea na kau 'uri nai, kera daka dao tona tii waa nai fasi fera 'i Saerin, ne satana sa Saemon. Ma kera daka suumainia naa fua sa Saemon uri ka tamaa 'airarafolo nai sa Disas.
32 Quando estavam saindo, os soldados encontraram um homem chamado Simão, da cidade de Cirene, e o obrigaram a carregar a cruz de Jesus.
33 Kera lea kau daka dao naa 'ana si kula nai satana 'i Golgota. (Toolangai lana, “Si kula nia gwa lelete”).
33 Eles chegaram a um lugar chamado Gólgota. (Gólgota quer dizer “Lugar da Caveira”.)
34 Kera dao 'i seeri daka faa waen nai da dolalia fai ta doo 'afae nai fua sa Disas uri ka kuufia. Ma sa Disas 'e mea toi sui ka ote nia kuufia guu.
34 Ali deram vinho misturado com fel para Jesus beber. Mas, depois que o provou, ele não quis beber.
35 Si kada kera foto faafia sa Disas 'ana 'airarafolo ka sui naa, kera daka saso 'ana tii doo mala dais nai uri daka tolingia maku nia ki fuada kwailiu.
35 Em seguida os soldados o crucificaram e repartiram as suas roupas entre si, tirando a sorte com dados, para ver qual seria a parte de cada um.
36 Ma kera daka gooru gwada 'i seeri 'ana folo lae kali sa Disas.
36 Depois disso sentaram ali e ficaram guardando Jesus.
37 Si doo nai da saea kera da saungi sa Disas faafia, da kedaa sui daka alu 'i langi gwauna 'airarafolo nai otofana gwau sa Disas. Si kekeda laa nai 'e bae 'urii, “Sa Disas naa ne, na Waa 'inito bae toaa Diu.”
37 Puseram acima da sua cabeça uma tabuleta onde estava escrito como acusação contra ele: “Este é Jesus, o Rei dos Judeus.”
38 Ta roo waa beli ki, kera da foto faafi keerua 'ana 'airarafolo ki daka nii kwaimani lau guu fai 'airarafolo sa Disas. Ta doo 'i bali aolo, ma ta ruana doo 'i bali mauli.
38 Com Jesus, crucificaram também dois ladrões: um à sua direita e o outro à sua esquerda.
39 Toaa ne da liu 'i seeri ki da bae malawelaa sa Disas, da tatainia gwauda ki daka 'urii,
39 Os que passavam por ali caçoavam dele, balançavam a cabeça e o insultavam,
40 “'Oe waa bae 'o saea 'oe kai okosia beukaua loo sui 'oko saungainia lau gwamu suli olu fa dani ki gu nai, aia ma 'o faamauri 'oe fasi tala'amu! Lea 'oe 'Alakwa God mamana guu, 'oko koso mai fasi 'airarafolo nena!”
40 dizendo assim: — Ei, você que disse que era capaz de destruir o Templo e tornar a construí-lo em três dias! Se você é mesmo o Filho de Deus, desça da cruz e salve-se a si mesmo!
41 Na waa baita ni foa ki, na waa toolangaidoo ki 'ana taki ma na toa gwaungai ki kera boroi da ili 'uri nai sui gwada 'ani nia.
41 Os chefes dos sacerdotes, os mestres da Lei e os líderes judeus também caçoavam dele, dizendo:
42 Ma daka bae 'urii, “Nia waa bae faamauria toaa 'e'ete 'oro bae nai, ma sui tee ne adea ka nao si faamauri nia 'i tala'ana nai? Nia waa 'inito kera bae toaa Diu ki nai! Aia, alu nia koso fasi mai saegano fasi 'airarafolo loko uri kolu ka manata mamana 'ani nia!
42 — Ele salvou os outros, mas não pode salvar a si mesmo! Ele é o Rei de Israel, não é? Se descer agora mesmo da cruz, nós creremos nele!
43 Nia waa bae saea nia fiitona God nai. Aia lea God doori nia, alu God faamauri nia fasi 'ana si kada nai! Suli nia waa bae kai bae 'urii na, ‘Nau naa ne 'Alakwa nia God!’”
43 Ele confiou em Deus e disse que era Filho de Deus. Vamos ver se Deus quer salvá-lo agora!
44 Na roo waa abulo ta'aa nai ki da foto faafi keerua lau guu 'ana 'airarafolo ki 'i seeri fai sa Disas nai, keerua boroi daru ka saea lau guu si baea ta'aa 'oro ki fuana sa Disas 'uri nai.
44 E até os ladrões que foram crucificados com Jesus também o insultavam.
45 Rodo ka rodo faafia faano nai tiifau 'ita 'i tofungana sato ka lea sulia olu kada sato ki.
45 Ao meio-dia começou a escurecer, e toda a terra ficou três horas na escuridão.
46 Dao 'ana oluna kada sato, sa Disas 'e 'ai baita ka bae 'urii, “'Ilae, 'Ilae, lema sabaktani.” Nia toolangainia, “God nau 'ae, God nau 'ae, tee ne adea 'oko ekwatai nau naa?”
46 Às três horas da tarde, Jesus gritou bem alto:
47 Si kada tai waa 'ana waa nai ki da uu 'i seeri da rongo, kera daka bae 'urii, “Nia 'ai uri sa 'Ilaeja nai.”
47 Algumas pessoas que estavam ali ouviram isso e disseram: — Ele está chamando Elias.
48 Ta tii waa ada 'e lae kau asi kada nai 'ua guu ka ngali mai doo mala si lumulumu nai. Nia ka kurumainia lao waen lifoo nai sui ka usufia gwauna saga 'ai nai ka faa 'alaa kau ai uri sa Disas ka notofia.
48 Uma dessas pessoas correu e molhou uma esponja em vinho comum, pôs na ponta de um bastão e deu para Jesus beber.
49 Toa nai sui gwana daka bae 'urii fua sa wala nai, “Too 'ana, nao 'osi ade lau 'uri nai 'ani nia. Alu kolu lio 'akolu fuana, ade lea sa 'Ilaeja ka dao uri faamauri lana.”
49 Mas outros disseram: — Espere. Vamos ver se Elias vem salvá-lo!
50 Ma sa Disas ka 'ai baita lau, sui guu mangona ka liu naa.
50 Aí Jesus deu outro grito forte e morreu.
51 'Ana si kada nai 'ua guu, na maku baita bae taru folosia tofungana beukaua loko, 'e kari 'ana roo bali maku ki, 'ita mai 'i gwauna lelea mai ka sui 'i 'aena. Na anuanu ka 'igi, ma na fau ki ka maga.
51 Então a cortina do Templo se rasgou em dois pedaços, de cima até embaixo. A terra tremeu, e as rochas se partiram.
52 Na likwafau ni alu wane ki daka 'ifi, ma toaa 'oro nia God ki ne kera mae 'ua naa daka mauri daka tatae lau.
52 Os túmulos se abriram, e muitas pessoas do povo de Deus que haviam morrido foram ressuscitadas
53 Ma kera daka ruu 'i maa fasi lao likwafau kera ki, ma burina sa Disas 'e tatae fasi maea ka sui naa, kera daka dao lao maefera baita abu loo 'i Durusalem daka liu faatai ma toaa 'oro ki daka suada.
53 e saíram dos túmulos. E, depois da ressurreição de Jesus, entraram em Jerusalém, a Cidade Santa, onde muitos viram essas pessoas.
54 Si kada tii waa ni omee nai 'e gwaungai 'ana tii talangee wane ni firu lae nai, fai nia toa ni firu lae ki lau guu ne kera too ni folo laa 'i seeri kera da suana anuanu nai ma daka suana doo 'oro nai ki da fuli nai, kera daka mau 'asia naa. Ma kera daka 'ai baita daka bae 'urii, “Nia mamana 'asia naa, nia 'Alakwa God naa bae!”
54 O oficial do exército romano e os seus soldados, que estavam guardando Jesus, viram o terremoto e tudo o que aconteceu. Então ficaram com muito medo e disseram: — De fato, este homem era o Filho de Deus!
55 Na wela keni 'oro ki da nii seeri, ne kera gooru tau kau daka bubu gwada kau. Kera ai da lea kwaimani ki mai fai sa Disas 'ita mai Galilii ka lea mai uri ili lana si raoe ki 'adomi nia.
55 Algumas mulheres estavam ali, olhando de longe. Eram as que tinham acompanhado Jesus desde a Galileia e o haviam ajudado.
56 Ta ai 'ada ne ni Meri ai fasi maefera 'i Magdala, ni Meri ai bae gaa sa Demes fai nia sa Diosef, na 'initai 'afe sa Sebedii fai tai ai lau.
56 Entre elas estavam Maria Madalena; Maria, a mãe de Tiago e de José; e a mãe dos filhos de Zebedeu.
57 Si kada faanoe karangi rodo naa, tii waa suadoo nai fasi maefera 'i 'Arimatea 'e lea mai ka dao. Waa nai satana sa Diosef, ta waa lau guu 'ana toaa kwairooi sa Disas.
57 Já era quase noite quando chegou da cidade de Arimateia um homem rico chamado José. Ele também era seguidor de Jesus.
58 Nia lea ka ledia sa Baelat uri ka tagi suli noni sa Disas. Sa Baelat ka saea naa fua toa nia ki kera lea daka faa na fuana.
58 José foi e pediu a Pilatos o corpo de Jesus. E Pilatos mandou que o entregassem a ele.
59 Sa Diosef 'e ngalia noni sa Disas lea ka 'afua 'ana 'aba maku kwakwaoa falu nai,
59 Então José pegou o corpo, enrolou num lençol novo de linho
60 sui nia ngali ka alua naa lao likwafau falu nia nai da garua lao ilifau nai. Nia 'e taraa mai 'aba fau baita nai ka fonokia 'ana maana likwafau baita nai, sui ka lea na 'ana faasia.
60 e o colocou no seu próprio túmulo, que há pouco tempo havia sido cavado na rocha. Depois rolou uma grande pedra para fechar a entrada do túmulo e foi embora.
61 Ni Meri ai bae fasi 'i Magdala ma ta ruana Meri bae lau, keerua daru ka gooru gwadaru 'i maana likwafau nai.Na nununa likwafau ni alu wane mae fai na reba fau fua bilaki lana ai.|src="LB00329B_765x457_497x297.jpg" size="span" ref="Matiu 27:61"
61 Maria Madalena e a outra Maria estavam ali, sentadas em frente do túmulo.
62 Fa dani 'i burina, ne fa dani Sabat naa, na waa baita ni foa ki, fai Faarisii ki kera lea daka dao sia sa Baelat.
62 No dia seguinte, isto é, o dia depois da sexta-feira, os chefes dos sacerdotes e os fariseus se reuniram com Pilatos
63 Ma kera daka bae 'urii fuana, “Waa baite kani 'ae, kameli meli manata toi si kada bae sa wala bae mauri 'ua, doo nia na waa ni suke bae 'ua guu, nia bae ka 'urii, ‘Burina olu fa dani, nau kwai tatae fasi maea!’
63 e disseram: — Governador, nós lembramos que, quando ainda estava vivo, aquele mentiroso disse: “Depois de três dias eu serei ressuscitado.”
64 Doo ne adea guu, 'o saea fasi fua toa 'oe ki uri kera daka folo diana kali likwafau loko lelea ka dao guu 'ana oluna fa dani. Lelea nao, tara toa kwairooi nia ki sa wala bae kera dai ngali agwa 'ana nonina ma dai saufinia. Sui kera dai sukea toae ki dai saea sa Disas nia tatae naa fasi maea. Ma lea kera ili si doo nai, nia kai ta'aa ka talua fatai suke laa nai sa wala nai ilia mai 'ana toae ki 'i nao.”
64 Portanto, mande vigiar bem o túmulo até o terceiro dia, para os discípulos dele não poderem roubar o corpo e depois dizerem ao povo que ele foi ressuscitado. Pois esta última mentira seria pior do que a primeira.
65 Ma sa Baelat ka 'urii fuada, “Aia lea nia 'uri nai, kamolu 'ua guu molu kai talaia kau bali 'ana omee nau nee, molu ka folo diana 'ua guu kalia likwafau nai, 'ana tasi ade laa ne molu saitomana molu kai ilia nia ka lau.”
65 Então Pilatos disse: — Levem estes soldados com vocês e guardem o túmulo o melhor que puderem.
66 Nia 'uri nai guu, kera lea daka folo diana naa kali likwafau nai uri ka lau. Kera daka alua naa tii si mamalafooa ni lio lae uria lea ta waa ka 'idua, 'ana sabi 'ana likwafau nai. Ma kera daka alua waa ni folo lae ki daka folo lau guu kalia.
66 Eles foram, puseram um selo de segurança na pedra e deixaram os soldados ali, guardando o túmulo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.