Mateus 27
Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs BKJ
1 Lao 'uubongi maakafukafua 'ua guu, na waa baita ni foa nai ki tiifau fai nia toa gwaungai ki, kera da alakwaifaafi sui naa uri saumaeli lana sa Disas.
1 E, chegando a manhã, todos os principais sacerdotes e os anciãos do povo tomaram conselho contra Jesus, para o matarem.
2 Kera daka kani nia sui daka talaia naa sia sa Baelat waa nai lio suli bali lolofaa nai.
2 E eles maniatando-o, levaram-no e o entregaram a Pôncio Pilatos, o governador.
3 Si kada sa Diudas, waa nai 'e falea sa Disas 'i 'abana malimae ki, nia suai kera alu fua mae lana naa sa Disas, nia ka manata oli lau. Ma nia ka olitainia lau gwana olu finita seleni baki fua waa baita ni foa ki ma toa gwaungai ki. Ma ka bae 'urii fuada,
3 Então Judas, o que o traíra, vendo que ele fora condenado, arrependeu-se e devolveu as trinta moedas de prata aos principais sacerdotes e anciãos,
4 “Nau gu ne ku abulo ta'aa naa, suli tee ne ku falea gwaku waa 'o'olo nee fua malimae ki uri daka saungi nia.”
4 dizendo: Eu pequei, traindo o sangue inocente. E eles disseram: O que é isso para nós? Vê tu isto.
5 Ma sa Diudas ka 'ui gwana kau 'ana malefo nai ki lao beukaua loo, sui ka lea na 'ana. 'I seeri, nia lea kau ka tala lio nia ka mae naa.
5 E ele lançou as moedas de prata no templo, e partindo, foi enforcar-se.
6 Ma na waa baita ni foa ki daka gweea seleni nai ki sui daka bae 'urii, “Malefo nee nia abu 'ana taki kolu uri alu lae lao wai malefo nee 'ana beukaua nee. Suli na malefo nee, na malefo dai sauwane uria ne.”
6 E os principais sacerdotes, tomando as moedas de prata, disseram: Não é lícito colocá-las no tesouro, porque são preço de sangue.
7 Kera daka alaofu naa uri daka ngali malefo nai daka folia 'ana tii si gano siana tii waa ni saungai sosoben lae 'ana saegano. Si gano nai, kera daka alu naa uri kula ni saufini wane lae fua toaa 'i sara ki ne nao lau toaa Diu ki.
7 E, tomando conselho, compraram com elas o campo de um oleiro, para sepultura dos estrangeiros.
8 Si doo nai gu ne adea daka 'ailia satana si gano nai lelea mai ka dao tari'ina 'i Ano 'Abu.
8 Por isso aquele campo tem sido chamado de O Campo de Sangue, até ao dia de hoje.
9 'I seeri guu, si doo bae brofet Dioromaea 'e bae 'uabaa na mai sulia 'ana kada 'i nao ka fuli naa. Bae nia bae 'urii, “Kera da ngalia olu taafuli fa seleni ki, na malefo nai toaa 'Israel da kwaa ai uri foli lana 'ana wane,
9 Então cumpriu-se o que foi dito pelo profeta Jeremias, Dizendo: Eles tomaram as trinta moedas de prata, preço do que foi avaliado, que os filhos de Israel avaliaram,
10 kera daka folia 'ana si gano siana waa ni saungai sosoben lae 'ana saegano, uri ka lea suli si doo God nia saea fuaku.”
10 e deram-nas pelo campo do oleiro, assim como me ordenou o Senhor.
11 Aia ma sa Disas, nia ka uu gwana 'i maana sa Baelat waa nai lio suli bali lolofaa nai. Ma sa wala nai ka ledi 'urii naa 'ana sa Disas, “Nee wala, ma ni 'oe naa ne waa 'inito kera toaa nee Diu?”
11 E Jesus ficou em pé diante do governador; e o governador lhe perguntou, dizendo: És tu o REI DOS JUDEUS? E disse-lhe Jesus: Tu o dizes.
12 Si kada na waa baita ni foa nai ki ma na toa gwaungai nai ki da saea sa Disas nia garo naa, nia nao si olisi kera guu.
12 E ele quando acusado pelos principais sacerdotes e pelos anciãos, nada respondeu.
13 'I seeri sa Baelat ka bae 'urii fuana, “'Oe nao si rongo guu doo 'oro ne da saea 'oe garo ai nee?”
13 Disse-lhe então Pilatos: Não ouves quantas coisas testificam contra ti?
14 Ma sui boroi, sa Disas ka nao si olisia guu ta tii si doo ai. 'Uri nai sa Baelat ka kwele 'asia naa 'ani nia.
14 E ele não respondeu uma palavra sequer, de modo que o governador se admirou muito.
15 Aia, tii si birangaa sa Baelat kai ilia walude 'ana si kada 'ana Fangatasae ne 'ifingi lana ta waa Diu ne toae dooria uri ka ruu 'ana 'i maa fasi lao lookafo.
15 Ora, o governador costumava soltar um preso durante a festa, quem eles escolhessem.
16 'Ana si kada nai, tii waa toaa nai ki sui da saitomana da alu ka nii lao lookafo. Satana waa nai sa Baarabas.
16 E eles tinham então um preso famoso, chamado Barrabás.
17 Doo ne adea guu, si kada nai konia nai 'e koni mai, sa Baelat ka ledi kera. Nia ka 'urii, “Waa tee 'ani keerua ne kamolu dooria nau kwai lukea mai fuamolu, sa Baarabas, ma nao sa Disas ne kera 'ailia 'ana Kraes?”
17 Portanto, estando eles reunidos, Pilatos disse-lhes: Qual quereis que eu vos solte? Barrabás, ou Jesus, chamado Cristo?
18 Nia bae 'uri nai, suli 'e saitomana gwana na waa gwaungai ki da talaia mai sa Disas siana suli manata lada ta'aa sia sa Disas.
18 Pois ele sabia que por inveja o haviam entregado.
19 Si kada sa Baelat 'e gooru naa 'ana kula ni gooru lae uri kwae lana kwautoe ki, 'afe nia 'e falebaea mai ka dao siana ka 'urii, “Nao 'osi ili tasi doo 'ana sa wala nena, suli nau ku dao toi tii 'afitai laa baita 'i tari'ina burina maleubole laa ku maleubolea suli nia.”
19 E, estando ele assentado no tribunal, sua esposa mandou-lhe dizer: Não te envolvas na questão desse justo, porque eu muito sofri hoje em sonho por causa dele.
20 Ma sui, waa baita ni foa ki ma toa gwaungai ki kera daka bae alingana 'ada konia nai uri daka saea sa Baarabas ka too 'ana nao dasi saungi nia lau. Sa Disas 'ana ne da saea uri daka saumaeli nia boroi 'ada.
20 Mas os principais sacerdotes e os anciãos persuadiram à multidão a pedir Barrabás, e para Jesus ser morto.
21 Ma sa Baelat ka ledia lau konia nai ka 'urii, “Sa tii 'ana roo waa neki ne kamolu dooria nau kwai lukea mai fuamolu?”
21 O governador lhes respondeu, dizendo: Qual desses dois quereis vós que eu solte? E eles disseram: Barrabás.
22 Sa Baelat ka bae 'urii, “Ma tee ne nau kwai ilia 'ana sa Disas, ne kera saea 'ana Kraes?”
22 Pilatos disse-lhes: O que então eu farei com Jesus, que se chama Cristo? Eles todos disseram: Seja crucificado.
23 Sa Baelat ka bae lau 'urii, “Tee ne nia ilia ka garo, uri nau ku ade 'uri nai 'ani nia?”
23 E o governador lhes perguntou: Por quê? Que mal ele fez? Mas eles clamaram ainda mais, dizendo: Seja crucificado.
24 Ma si kada sa Baelat 'e suai ne nia bae boroi ka nao si liu naa ma na firu lae boroi ka safali naa, nia ngali kafo ka taufia 'abana 'i maana konia nai sui gwana ka bae 'urii, “Nau ku taufia 'abaku uri ka faatainia ne mae lana sa wala nee nao si tio faafi nau nai. Ni kamolu naa nai nia tio kau faafi kamolu.”
24 Vendo Pilatos que nada conseguia, mas antes que um tumulto fora criado, tomando água, lavou suas mãos diante da multidão, dizendo: Eu sou inocente do sangue desta pessoa justa. Vede vós.
25 Na konia nai sui guu kera luu nia daka 'urii, “Alu mae lana too 'ana faafi kameli fai wela kameli ki mai buri.”
25 E, respondendo todo o povo, disse: O seu sangue seja sobre nós e sobre nossos filhos.
26 'I seeri, sa Baelat ka saea daka 'ifingia naa sa Baarabas fuada. Aia ma sa Disas, sa Baelat ka saea daka kwaea fasi 'ada, sui sa Baelat ka falea naa sa Disas fuada uri daka foto faafia 'ana 'airarafolo.
26 Então lhes soltou Barrabás; e, tendo açoitado Jesus, entregou-o para ser crucificado.
27 'I seeri toa ni omee sa Baelat ki daka talaia na kau sa Disas lao beu sa Baelat, ma na omee nai tiifau ka koni kali sa Disas.
27 Então os soldados do governador levaram Jesus ao pretório, reuniram junto a ele o batalhão de soldados.
28 Ma kera daka lukea maku nia ki sui daka faa ruufi nia 'ana maku baita 'a'abua nai.
28 E, despindo-o, vestiram-lhe um manto escarlate.
29 Sui kera daka 'e'erea na 'e'ere 'oko konala nai sui ngali daka felengainia naa 'i gwauna. Kera daka falea saga 'ai nai nia ka dau ai 'ana 'aba aolo nia uri sua lana ka mala ta waa 'inito, sui kera daka booruru 'i naofana. Ma kera daka 'onionga 'ani nia, daka bae 'urii, “Ele 'asia naa fuamu, 'oe waa 'inito kera toaa Diu!”
29 E eles, trançaram uma coroa de espinhos, a colocaram sobre a sua cabeça, e em sua mão direita uma cana; e, ajoelhando diante dele, o zombavam, dizendo: Salve, Rei dos judeus!
30 Kera daka ngisufi nia, sui daka lafua si 'ai bae fasi lao 'abana daka kwae ai lao gwauna.
30 E, cuspindo nele, tomaram-lhe a cana, e batiam-lhe na cabeça.
31 Si kada kera 'onionga 'ani nia 'uri nai sui, kera daka lukea lau gwada maku bae faasi nia. Sui kera daka faa ruufi nia lau gwada 'ana maku nia ki. 'I seeri kera daka talaia na kau uri foto lae faafi nia 'ana 'airarafolo.
31 E, depois de o terem zombado, tomaram-lhe o manto, e puseram-lhe as suas próprias vestes e o levaram para crucificá-lo.
32 Si kada kera lea na kau 'uri nai, kera daka dao tona tii waa nai fasi fera 'i Saerin, ne satana sa Saemon. Ma kera daka suumainia naa fua sa Saemon uri ka tamaa 'airarafolo nai sa Disas.
32 E saindo, eles encontraram um homem cireneu, chamado Simão, a quem obrigaram a levar a sua cruz.
33 Kera lea kau daka dao naa 'ana si kula nai satana 'i Golgota. (Toolangai lana, “Si kula nia gwa lelete”).
33 E, eles chegando a um lugar chamado Gólgota, que quer dizer: lugar da caveira,
34 Kera dao 'i seeri daka faa waen nai da dolalia fai ta doo 'afae nai fua sa Disas uri ka kuufia. Ma sa Disas 'e mea toi sui ka ote nia kuufia guu.
34 eles deram-lhe para beber vinagre misturado com fel; mas ele, provando-o, não quis beber.
35 Si kada kera foto faafia sa Disas 'ana 'airarafolo ka sui naa, kera daka saso 'ana tii doo mala dais nai uri daka tolingia maku nia ki fuada kwailiu.
35 E eles o crucificaram, e repartiram as suas vestes, lançando a sorte; para que pudesse se cumprir o que foi dito pelo profeta: Eles repartiram entre si as minhas vestes, e sobre a minha túnica lançaram a sorte.
36 Ma kera daka gooru gwada 'i seeri 'ana folo lae kali sa Disas.
36 E, sentando-se, o guardavam ali.
37 Si doo nai da saea kera da saungi sa Disas faafia, da kedaa sui daka alu 'i langi gwauna 'airarafolo nai otofana gwau sa Disas. Si kekeda laa nai 'e bae 'urii, “Sa Disas naa ne, na Waa 'inito bae toaa Diu.”
37 E puseram-lhe por cima da cabeça a sua acusação escrita: ESTE É JESUS, O REI DOS JUDEUS.
38 Ta roo waa beli ki, kera da foto faafi keerua 'ana 'airarafolo ki daka nii kwaimani lau guu fai 'airarafolo sa Disas. Ta doo 'i bali aolo, ma ta ruana doo 'i bali mauli.
38 E foram crucificados com ele dois ladrões, um à direita, e outro à esquerda.
39 Toaa ne da liu 'i seeri ki da bae malawelaa sa Disas, da tatainia gwauda ki daka 'urii,
39 E os que passavam insultavam ele, sacudindo a sua cabeça,
40 “'Oe waa bae 'o saea 'oe kai okosia beukaua loo sui 'oko saungainia lau gwamu suli olu fa dani ki gu nai, aia ma 'o faamauri 'oe fasi tala'amu! Lea 'oe 'Alakwa God mamana guu, 'oko koso mai fasi 'airarafolo nena!”
40 e dizendo: Tu que destróis o templo, e em três dias o reedificas, salva-te a ti mesmo. Se tu és o Filho de Deus, desce da cruz.
41 Na waa baita ni foa ki, na waa toolangaidoo ki 'ana taki ma na toa gwaungai ki kera boroi da ili 'uri nai sui gwada 'ani nia.
41 De igual modo também os principais sacerdotes zombando com os escribas, e anciãos, diziam:
42 Ma daka bae 'urii, “Nia waa bae faamauria toaa 'e'ete 'oro bae nai, ma sui tee ne adea ka nao si faamauri nia 'i tala'ana nai? Nia waa 'inito kera bae toaa Diu ki nai! Aia, alu nia koso fasi mai saegano fasi 'airarafolo loko uri kolu ka manata mamana 'ani nia!
42 A outros salvou; a si mesmo não pode salvar. Se és o Rei de Israel, desça agora da cruz, e nós acreditaremos nele.
43 Nia waa bae saea nia fiitona God nai. Aia lea God doori nia, alu God faamauri nia fasi 'ana si kada nai! Suli nia waa bae kai bae 'urii na, ‘Nau naa ne 'Alakwa nia God!’”
43 Ele confiou em Deus; liberta-o agora, se ele quiser, pois ele disse: Eu sou o Filho de Deus.
44 Na roo waa abulo ta'aa nai ki da foto faafi keerua lau guu 'ana 'airarafolo ki 'i seeri fai sa Disas nai, keerua boroi daru ka saea lau guu si baea ta'aa 'oro ki fuana sa Disas 'uri nai.
44 E também os ladrões, que foram crucificados com ele lançaram o mesmo insulto.
45 Rodo ka rodo faafia faano nai tiifau 'ita 'i tofungana sato ka lea sulia olu kada sato ki.
45 E desde a hora sexta houve trevas sobre toda a terra, até a hora nona.
46 Dao 'ana oluna kada sato, sa Disas 'e 'ai baita ka bae 'urii, “'Ilae, 'Ilae, lema sabaktani.” Nia toolangainia, “God nau 'ae, God nau 'ae, tee ne adea 'oko ekwatai nau naa?”
46 E cerca da hora nona bradou Jesus em alta voz, dizendo: Eli, Eli, lamá sabactâni (isto é, meu Deus, meu Deus, por que tu me abandonaste?).
47 Si kada tai waa 'ana waa nai ki da uu 'i seeri da rongo, kera daka bae 'urii, “Nia 'ai uri sa 'Ilaeja nai.”
47 Alguns dos que estavam ali, ouvindo isso, diziam: Este homem chama por Elias.
48 Ta tii waa ada 'e lae kau asi kada nai 'ua guu ka ngali mai doo mala si lumulumu nai. Nia ka kurumainia lao waen lifoo nai sui ka usufia gwauna saga 'ai nai ka faa 'alaa kau ai uri sa Disas ka notofia.
48 E logo um deles correu, tomou uma esponja, e embebeu-a em vinagre, e, pondo-a em uma cana, dava-lhe de beber.
49 Toa nai sui gwana daka bae 'urii fua sa wala nai, “Too 'ana, nao 'osi ade lau 'uri nai 'ani nia. Alu kolu lio 'akolu fuana, ade lea sa 'Ilaeja ka dao uri faamauri lana.”
49 Os outros disseram: Deixa, vejamos se Elias vem salvá-lo.
50 Ma sa Disas ka 'ai baita lau, sui guu mangona ka liu naa.
50 Jesus, novamente bradando em alta voz, rendeu o espírito.
51 'Ana si kada nai 'ua guu, na maku baita bae taru folosia tofungana beukaua loko, 'e kari 'ana roo bali maku ki, 'ita mai 'i gwauna lelea mai ka sui 'i 'aena. Na anuanu ka 'igi, ma na fau ki ka maga.
51 E eis que o véu do templo se rasgou em dois, de alto a baixo; e tremeu a terra, e fenderam-se as rochas;
52 Na likwafau ni alu wane ki daka 'ifi, ma toaa 'oro nia God ki ne kera mae 'ua naa daka mauri daka tatae lau.
52 e os sepulcros se abriram, e muitos corpos de santos que dormiam foram ressuscitados;
53 Ma kera daka ruu 'i maa fasi lao likwafau kera ki, ma burina sa Disas 'e tatae fasi maea ka sui naa, kera daka dao lao maefera baita abu loo 'i Durusalem daka liu faatai ma toaa 'oro ki daka suada.
53 e, saindo dos sepulcros, depois da sua ressurreição, entraram na cidade santa, e apareceram a muitos.
54 Si kada tii waa ni omee nai 'e gwaungai 'ana tii talangee wane ni firu lae nai, fai nia toa ni firu lae ki lau guu ne kera too ni folo laa 'i seeri kera da suana anuanu nai ma daka suana doo 'oro nai ki da fuli nai, kera daka mau 'asia naa. Ma kera daka 'ai baita daka bae 'urii, “Nia mamana 'asia naa, nia 'Alakwa God naa bae!”
54 Ora, o centurião e os que com ele guardavam a Jesus, vendo o terremoto e as coisas que haviam sucedido, tiveram grande temor, e disseram: Verdadeiramente este era o Filho de Deus.
55 Na wela keni 'oro ki da nii seeri, ne kera gooru tau kau daka bubu gwada kau. Kera ai da lea kwaimani ki mai fai sa Disas 'ita mai Galilii ka lea mai uri ili lana si raoe ki 'adomi nia.
55 E estavam ali muitas mulheres, olhando de longe, que tinham seguido Jesus desde a Galileia para o servir.
56 Ta ai 'ada ne ni Meri ai fasi maefera 'i Magdala, ni Meri ai bae gaa sa Demes fai nia sa Diosef, na 'initai 'afe sa Sebedii fai tai ai lau.
56 Entre as quais estavam Maria Madalena, e Maria, mãe de Tiago e de José, e a mãe dos filhos de Zebedeu.
57 Si kada faanoe karangi rodo naa, tii waa suadoo nai fasi maefera 'i 'Arimatea 'e lea mai ka dao. Waa nai satana sa Diosef, ta waa lau guu 'ana toaa kwairooi sa Disas.
57 Ao anoitecer, veio um homem rico de Arimateia, chamado José, que também era discípulo de Jesus.
58 Nia lea ka ledia sa Baelat uri ka tagi suli noni sa Disas. Sa Baelat ka saea naa fua toa nia ki kera lea daka faa na fuana.
58 E ele foi a Pilatos e pediu o corpo de Jesus. Então Pilatos mandou que o corpo lhe fosse entregue.
59 Sa Diosef 'e ngalia noni sa Disas lea ka 'afua 'ana 'aba maku kwakwaoa falu nai,
59 E José, tomando o corpo, envolveu-o em pano limpo de linho,
60 sui nia ngali ka alua naa lao likwafau falu nia nai da garua lao ilifau nai. Nia 'e taraa mai 'aba fau baita nai ka fonokia 'ana maana likwafau baita nai, sui ka lea na 'ana faasia.
60 e o deitou no seu próprio túmulo novo, que havia esculpido em rocha; e, rodando uma grande pedra para a porta do sepulcro, partiu.
61 Ni Meri ai bae fasi 'i Magdala ma ta ruana Meri bae lau, keerua daru ka gooru gwadaru 'i maana likwafau nai.Na nununa likwafau ni alu wane mae fai na reba fau fua bilaki lana ai.|src="LB00329B_765x457_497x297.jpg" size="span" ref="Matiu 27:61"
61 E estavam ali Maria Madalena e a outra Maria, assentadas defronte do sepulcro.
62 Fa dani 'i burina, ne fa dani Sabat naa, na waa baita ni foa ki, fai Faarisii ki kera lea daka dao sia sa Baelat.
62 No dia seguinte, que seguiu o dia da preparação, reuniram-se os principais sacerdotes e os fariseus perante Pilatos,
63 Ma kera daka bae 'urii fuana, “Waa baite kani 'ae, kameli meli manata toi si kada bae sa wala bae mauri 'ua, doo nia na waa ni suke bae 'ua guu, nia bae ka 'urii, ‘Burina olu fa dani, nau kwai tatae fasi maea!’
63 dizendo: Senhor, lembramo-nos de que aquele enganador, quando ainda vivo, disse: Depois de três dias eu vou ressuscitar.
64 Doo ne adea guu, 'o saea fasi fua toa 'oe ki uri kera daka folo diana kali likwafau loko lelea ka dao guu 'ana oluna fa dani. Lelea nao, tara toa kwairooi nia ki sa wala bae kera dai ngali agwa 'ana nonina ma dai saufinia. Sui kera dai sukea toae ki dai saea sa Disas nia tatae naa fasi maea. Ma lea kera ili si doo nai, nia kai ta'aa ka talua fatai suke laa nai sa wala nai ilia mai 'ana toae ki 'i nao.”
64 Ordena, portanto, que o sepulcro seja protegido até ao terceiro dia, para não suceder que, vindo os discípulos à noite, o furtem e digam ao povo: Ele está ressuscitado dentre os mortos; e assim o último erro será pior do que o primeiro.
65 Ma sa Baelat ka 'urii fuada, “Aia lea nia 'uri nai, kamolu 'ua guu molu kai talaia kau bali 'ana omee nau nee, molu ka folo diana 'ua guu kalia likwafau nai, 'ana tasi ade laa ne molu saitomana molu kai ilia nia ka lau.”
65 Disse-lhes Pilatos: Tendes a guarda; Ide e protegei o máximo possível.
66 Nia 'uri nai guu, kera lea daka folo diana naa kali likwafau nai uri ka lau. Kera daka alua naa tii si mamalafooa ni lio lae uria lea ta waa ka 'idua, 'ana sabi 'ana likwafau nai. Ma kera daka alua waa ni folo lae ki daka folo lau guu kalia.
66 Assim eles foram, e tornaram o sepulcro seguro, selando a pedra, e deixando ali a guarda.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.