Mateus 24

Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Si kada sa Disas bae 'uri nai lelea ka sui naa, nia ka lea na kau fasi beukaua bae, na toa kwairooi nia ki kera tae mai daka bae 'urii fuana, “'O suana fasi 'amua na saungia neki 'ana beukaua nee wala! Sua lada diana 'asia naa!”
1 Jesus saiu do templo e, enquanto caminhava, seus discípulos aproximaram-se dele para lhe mostrar as construções do templo.
2 Sa Disas ka bae 'urii fuada, “Iuka. Kamolu suana saungaia neki sui gu nee? Bobongi Beukaua nee kai atoli tiifau lelea nao tasi aba fau boroi si tio guu fafo ruana si doo.”
2 "Vocês estão vendo tudo isto? ", perguntou ele. "Eu lhes garanto que não ficará aqui pedra sobre pedra; serão todas derrubadas".
3 Si kada sa Disas 'e gooru 'ana gwauna fa uo 'i 'Olif, na toa kwairooi nia ki da lea mai daka too kwaimani 'ada fai nia taifili kera. Ma kera daka ledia sa Disas daka 'urii, “'I anita ne doo nai ki 'oe saea fuameli nai ka fuli? Ma tee ki gu ne dai fuli uri ka faatainia si kada 'oe oli mai, fai nia si kada na fera ne 'i saegano kai sui naa?”
3 Tendo Jesus se assentado no monte das Oliveiras, os discípulos dirigiram-se a ele em particular e disseram: "Dize-nos, quando acontecerão essas coisas? E qual será o sinal da tua vinda e do fim dos tempos? "
4 Sa Disas 'e luu kera ka 'urii, “Molu ka fiia, ade lea ta waa ka suke kamolu.
4 Jesus respondeu: "Cuidado, que ninguém os engane.
5 Suli waa 'oro dai dao mai 'ana sataku uri suke lamolu lae ma kera dai bae 'urii, ‘Nau na Kraes bae gu ne!’ Ma si kada kera da ili 'uri nai, na toaa 'oro ne kera da kai faamamanea suke laa kera nai.
5 Pois muitos virão em meu nome, dizendo: ‘Eu sou o Cristo! ’ e enganarão a muitos.
6 Ma ta doo lau guu, kamolu molu kai rongoa tabusu lana firue ki karangi kamolu, ma na ununua suli firue ki 'ana bali fera tau ki dai liu. Nia ka 'uri nai boroi 'ana, kamolu nao molu si mau lau 'ana doo nai ki. Doo da kai fuli ki naa nai, 'afitai ka nao lau. Ma sui boroi 'ana, na 'isi lana fera ne 'i saegano nia nao 'ua nai.
6 Vocês ouvirão falar de guerras e rumores de guerras, mas não tenham medo. É necessário que tais coisas aconteçam, mas ainda não é o fim.
7 Totoo na fere ki kera da kai alasi kera kwailiu. Ma na uni fioloe ki da kai liu, ma na anuanu ki da kai 'igia 'ana bali fera 'e'ete ki sui.
7 Nação se levantará contra nação, e reino contra reino. Haverá fomes e terremotos em vários lugares.
8 Na doo nai ki na safali lana 'ua gwana 'afitaia ki nai, mala 'ana fiiwela lae si kada safali lana 'ua gwana kau ma baita lana ka nii 'ua mai.
8 Tudo isso será o início das dores.
9 “Tasi doo ne kai fuli lau guu mai ne toaa 'ana maefera 'e'ete ki sui gwana lao fera ne 'i saegano dai susubutai kamolu, faafia ne kamolu toaa nau. Ma kera dai dau kamolu, ma dai fale kamolu 'i 'abana malimae kamolu ki uri kwae lamolu ma saumaeli lamolu naa.
9 "Então eles os entregarão para serem perseguidos e condenados à morte, e vocês serão odiados por todas as nações por minha causa.
10 Ma toaa 'oro ne kera manata mamana 'ani nau, kera dai kakasa 'ana manata mamana laa kera. Ma toae ki kera dai malimae 'ani kera kwailiu. Ma kera dai falea toaa God ki 'i 'abana malimae ki.
10 Naquele tempo muitos ficarão escandalizados, trairão e odiarão uns aos outros,
11 Ma 'ana si kada nai, na brofet 'oro ni suke lae dai dao mai, ma kera da kai sukea toaa 'oro ma daka talai 'e'ete na 'ani kera 'ana lea lae sulia toolangaidoo laa garo ki.
11 e numerosos falsos profetas surgirão e enganarão a muitos.
12 Ma kera dai ilia doo garo 'oro tasa. Ma nunufana doo nai ki, na liosaua kera toaa 'oro nia kai gwagwari lau gwana.
12 Devido ao aumento da maldade, o amor de muitos esfriará,
13 Ma sui boroi 'ana ka 'uri nai, lea sa tii ne nia ngado 'ana tooa nia fua God lelea ka dao 'isi lana doo nai ki, God kai faamauri nia.
13 mas aquele que perseverar até o fim será salvo.
14 Ma si faarongoa diana nee suli 'initoaa God, kera dai faarongo talo ai lao fera ne 'i saegano sui gwana fua toae ki sui. Burina fatai si doo nai 'e fuli, nia kafi dao 'ana 'isi lana fera ne 'i saegano.
14 E este evangelho do Reino será pregado em todo o mundo como testemunho a todas as nações, e então virá o fim.
15 “Ma ni kamolu molu kai suana doo sua bae tara kera da kai faa uua lao lalo abu loo. Ma na doo nai ka faasuaa beu abu nia God, ma God ka lukasia naa beu nia. Doo nai brofet Daniel nia bae mai sulia 'ana kada 'i nao.” (Si baea fua tii ne nia teemai, nia 'urii: 'Oko saitoma diana 'ana malutana doo nai.)
15 "Assim, quando vocês virem ‘o sacrilégio terrível’, do qual falou o profeta Daniel, no lugar santo — quem lê, entenda —
16 “Lelea molu suai naa doo nai 'e fuli, tii ne 'oe too lao bali lolofaa 'i Diudia 'oko tafi 'ali'ali naa uri agwa lae suli uo loki.
16 então, os que estiverem na Judéia fujam para os montes.
17 Ma tii ne nii kau 'i maa 'ana luma nia, nia 'ali'ali ka tafi naa. Ma nao nia oli si ruu lau kau 'i luma, uri dora lae lau 'ana sasi lae fai ngali lana tasi doo ne nii mai luma.
17 Quem estiver no telhado de sua casa não desça para tirar dela coisa alguma.
18 Ma tii ne nia nii 'ua mai lao ola nia, nao nia si oli lau mai luma uri maku nia ki ade ka faadora nia.
18 Quem estiver no campo não volte para pegar seu manto.
19 Doo ki dai ta'aa ka tasa 'ana si kada nai fua keni faasusu ki ma ai da kulua ki, suli kera dao toi kai 'afitai tasa uri tafi 'ali'ali lae.
19 Como serão terríveis aqueles dias para as grávidas e para as que estiverem amamentando!
20 Molu foa uri ka nao molu si tafi lau 'ana si kada uni gwagwarie ma nao 'afa sato Sabat.
20 Orem para que a fuga de vocês não aconteça no inverno nem no sábado.
21 Suli na ta'aa laa nai kai talua ta'aa laa ki sui ne toaa lao fera ne 'i saegano da saitomana ki mai, 'ita kada God saungainia doo ki sui ma ka lea mai ka dao 'i tari'ina. Ma ka nao tasi ta'aa laa lau 'i buri ne kai 'uria lau si doo nai.
21 Porque haverá então grande tribulação, como nunca houve desde o princípio do mundo até agora, nem jamais haverá.
22 Ma lea God nao si faa kurusia si kada nai 'ana ta'aa laa nai, nia kai 'afitai tasa uri ta waa kai mauri ai. Ma sui uri ka diana fua toaa ne God fili kera ki sui naa, nia kai faa kurusia gwana si kada nai.
22 Se aqueles dias não fossem abreviados, ninguém sobreviveria; mas, por causa dos eleitos, aqueles dias serão abreviados.
23 “Tasi doo lau guu 'ana si kada nai ki nii 'ua mai, lea ta waa bae 'urii fuamolu, ‘Lea molu suana 'amolua na Kraes bae gu ne nii agwa gwana 'i luma nee,’ ma nao ka bae 'urii, ‘Nia 'e nii gwana lao fera kwasi loko,’ kamolu nao molu si faamamanea.
23 Se, então, alguém lhes disser: ‘Vejam, aqui está o Cristo! ’ ou: ‘Ali está ele! ’, não acreditem.
24 Suli na Kraes susuke ma na brofet susuke ki kera da kai dao mai ma da kai ilia fafaataia talingai ki ma doo kwaibalatana ki. Ma kera dai bae 'urii, ‘Nau na Kraes bae naa ne,’ ma nao daka bae 'urii, ‘Nau ta brofet lau gu ne.’ 'Uri nai guu kera daka sasi naa uri talai garo lae 'ana toaa ne God fili kera ki sui naa, ma sui boroi ka 'afitai naa fuada.
24 Pois aparecerão falsos cristos e falsos profetas que realizarão grandes sinais e maravilhas para, se possível, enganar até os eleitos.
25 Kamolu rongo nai, doo nai ki nao dasi fuli 'ua mai ma sui boroi 'ana nau ku faarongo kamolu na kau 'ana taue, uri molu ka saitoma diana ai.
25 Vejam que eu os avisei antecipadamente.
26 — ausente —
26 "Assim, se alguém lhes disser: ‘Ele está lá, no deserto! ’, não saiam; ou: ‘Ali está ele, dentro da casa! ’, não acreditem.
27 — ausente —
27 Porque assim como o relâmpago sai do Oriente e se mostra no Ocidente, assim será a vinda do Filho do homem.
28 “Na oli laku mai 'afitai ka agwa fasi ta waa. Nia kai mala bae lea si kula na doo mae 'e nii ai, na 'asungaa ki daka koni faafia 'i seeri, 'afitai ka agwa.
28 Onde houver um cadáver, aí se ajuntarão os abutres.
29 “'I burina fatai kada ne nonifiia nai ki da sui,
29 "Imediatamente após a tribulação daqueles dias ‘o sol escurecerá, e a lua não dará a sua luz; as estrelas cairão do céu, e os poderes celestes serão abalados’.
30 “'Ana si kada nai guu, si mamalafooa nau Wela nia Wane, ka sakatafa faatai naa 'i lofona salo. Ma 'ana si kada nai lau guu, na toae ki tiifau lao fera ne 'i saegano kera dai angi, sulia da suaku nau ku dao mai fafona dasa loo 'i mamangaa, maku dao mai lao rigita lae fai nia kwanga laa baita.
30 "Então aparecerá no céu o sinal do Filho do homem, e todas as nações da terra se lamentarão e verão o Filho do homem vindo nas nuvens do céu com poder e grande glória.
31 Ma na 'ensel ki kera kai ufia bungu kai angi baita uri koni lana toaa nau ki ne ku filida sui naa. 'Ana kada nai, nau kwai odua mai 'ensel nau ki, uri kera kai konia mai toaa nau ki tiifau faasia na fera neki tiifau lao fera ne 'i saegano.”
31 E ele enviará os seus anjos com grande som de trombeta, e estes reunirão os seus eleitos dos quatro ventos, de uma a outra extremidade dos céus.
32 'I seeri guu, sa Disas ka bae na sulia tii tarifulaa ka 'urii, “Molu manata fasi sulia na 'ai fig ki, kada lea molu suana sarana nia fufurua, tama si kada nia uni sato 'e karangi dao naa nai.
32 "Aprendam a lição da figueira: quando seus ramos se renovam e suas folhas começam a brotar, vocês sabem que o verão está próximo.
33 Talafana lau guu, kada kamolu suana nonifiia nai ki dao na mai, tama kamolu saitomana oli laku mai nia karangi naa nai.
33 Assim também, quando virem todas estas coisas, saibam que ele está próximo, às portas.
34 Ku faarongo 'isi 'ani kamolu, na unita wane nee 'i tari'ina kera dai mauri 'ua gwada doo nai ki ka fuli.
34 Eu lhes asseguro que não passará esta geração até que todas essas coisas aconteçam.
35 Na doo loki tiifau lao salo loo fai nia lao fera ne 'i saegano kera dai sui gwada. Sui ma bae laku nia 'afitai ka sui.
35 O céu e a terra passarão, mas as minhas palavras jamais passarão".
36 “Nao ta waa si saitomana fa sato ma nao si kada sato nau kwai dao ai. Na 'ensel ki ka nao dasi saitomana, ma ni nau, na 'Alakwa Nia Wane boroi, nao kwasi saitomana lau guu si kada nai. God na Maa taifili nia gu ne nia saitomana.
36 "Quanto ao dia e à hora ninguém sabe, nem os anjos dos céus, nem o Filho, senão somente o Pai.
37 Si kada nau kwai oli mai nia kai mala lau guu si doo bae fuli lao fa sato bae sa Noa.
37 Como foi nos dias de Noé, assim também será na vinda do Filho do homem.
38 Si kada bae sui guu igwa baita bae ka dao naa, na toae ki kera fanga ni elea ma daka kuu gwaulilinge 'ada. Kera daka falekeni ma daka folikeni ki 'ada lelea ka dao guu 'afa sato bae sa Noa nia raa lao baru baita nia bae.
38 Pois nos dias anteriores ao dilúvio, o povo vivia comendo e bebendo, casando-se e dando-se em casamento, até o dia em que Noé entrou na arca;
39 Ma kera daka ulafusia gwada saea sa tasi doo kai fuli, ma daka ade 'uri nai lelea ka dao gu 'ana kada ne igwa baita bae dao ka lau kera naa. Talafana lau guu si doo kai fuli kada nau kwai oli mai nai.
39 e eles nada perceberam, até que veio o dilúvio e os levou a todos. Assim acontecerá na vinda do Filho do homem.
40 'Ana kada nai, lelea ta roo waa daru ka rao kwaimani boroi 'i lao tii ola, ta waa nau kwai ngalia, ta ruana waa kwai faasia ka too gwana.
40 Dois homens estarão no campo: um será levado e o outro deixado.
41 Ma lelea ta roo wela keni daru ka rao fanga kwaimani boroi 'ana tii si kula, ta wela keni nau kwai ngalia, ta ruana ai nau kwai faasia ka too gwana.
41 Duas mulheres estarão trabalhando num moinho: uma será levada e a outra deixada.
42 Too molu ka kwaimaakwalii ma molu ka lilio diana, sulia kamolu ulafusia fa sato tee ne nau, na 'Alakwa nia wane, nau kwai dao ai.
42 "Portanto, vigiem, porque vocês não sabem em que dia virá o seu Senhor.
43 Molu ka manata toi si doo 'urii, lelea na wane 'ana lume 'e saitomana gwana si kada ne waa bebeli kai dao uri beli lae, nia kai lilio diana ma 'afitai ka ekwatainia waa nai ka belia 'okodoo nia 'i luma.
43 Mas entendam isto: se o dono da casa soubesse a que hora da noite o ladrão viria, ele ficaria de guarda e não deixaria que a sua casa fosse arrombada.
44 Doo ne adea guu, kamolu lau guu molu kwaimaakwali diana, sulia ni nau, 'Alakwa nia wane kwai dao mai 'ana si kada ne nao molu si fiia kwai dao ai.”
44 Assim, também vocês precisam estar preparados, porque o Filho do homem virá numa hora em que vocês menos esperam.
45 “Kamolu nee, molu mala 'ana waa ni rao ne liotoo ma ka rao noni maabe. Na waa ni rao ne liotoo ma ka rao noni maabe, na waa baita nia kai alu nia uri lio lae suli toaa ni rao ki lao luma nia, uri ka sangoni kera 'ana si kada kera ni fanga lae ki.
45 "Quem é, pois, o servo fiel e sensato, a quem seu senhor encarrega dos de sua casa para lhes dar alimento no tempo devido?
46 Aia, ma lelea na waa baita nai 'e dao mai ma ka suana nia ka ilia naa doo nai ki, nia ka diana 'asia naa fuana.
46 Feliz o servo a quem seu senhor encontrar fazendo assim quando voltar.
47 Nau ku faarongo mamana 'ani kamolu, na waa baita nai tara nia kai alu sa wala nai ka lio sulia doo nia ki tiifau.
47 Garanto-lhes que ele o encarregará de todos os seus bens.
48 “Sui ma, lea sa nia ta waa ni rao ta'aa gwana, nia ka manata gwana 'urii, ‘Na waa baita nau, dao lana mai 'e tau 'ua.’
48 Mas suponham que esse servo seja mau e diga a si mesmo: ‘Meu senhor se demora’,
49 'I seeri nia ka safali kwae maana gwana toa ni rao nai ki ma ka lea ka kuu 'ana fai toa da kuu lilinge ki.
49 e então comece a bater em seus conservos e a comer e a beber com os beberrões.
50 Ma na waa baita nia nai ka dao naa 'afa dani sa wala nai 'e nao si fiia lau gwana ma ka nao si kwaimaakwali guu maasia.
50 O senhor daquele servo virá num dia em que ele não o espera e numa hora que não sabe.
51 Na waa baita nia nai kai falea kwakwaea ta'aa ka tasa fua sa wala nai, ma kai odu nia naa uri lea ka too fai nia toa kwaisukei ki ma kera dai too na 'ada 'ana angia ma didi didilifoe.”
51 Ele o punirá severamente e lhe dará lugar com os hipócritas, onde haverá choro e ranger de dentes".

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.