Mateus 24

Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Si kada sa Disas bae 'uri nai lelea ka sui naa, nia ka lea na kau fasi beukaua bae, na toa kwairooi nia ki kera tae mai daka bae 'urii fuana, “'O suana fasi 'amua na saungia neki 'ana beukaua nee wala! Sua lada diana 'asia naa!”
1 Jesus saiu do pátio do Templo, e, quando já estava indo embora, os seus discípulos chegaram perto dele e chamaram a sua atenção para os edifícios do Templo.
2 Sa Disas ka bae 'urii fuada, “Iuka. Kamolu suana saungaia neki sui gu nee? Bobongi Beukaua nee kai atoli tiifau lelea nao tasi aba fau boroi si tio guu fafo ruana si doo.”
2 Então ele disse:
3 Si kada sa Disas 'e gooru 'ana gwauna fa uo 'i 'Olif, na toa kwairooi nia ki da lea mai daka too kwaimani 'ada fai nia taifili kera. Ma kera daka ledia sa Disas daka 'urii, “'I anita ne doo nai ki 'oe saea fuameli nai ka fuli? Ma tee ki gu ne dai fuli uri ka faatainia si kada 'oe oli mai, fai nia si kada na fera ne 'i saegano kai sui naa?”
3 Jesus estava sentado no monte das Oliveiras. Então os discípulos chegaram perto dele e lhe perguntaram em particular: — Conte para nós quando é que isso vai acontecer. Que sinal haverá para mostrar que chegou o tempo de o senhor voltar e de tudo acabar?
4 Sa Disas 'e luu kera ka 'urii, “Molu ka fiia, ade lea ta waa ka suke kamolu.
4 Jesus respondeu:
5 Suli waa 'oro dai dao mai 'ana sataku uri suke lamolu lae ma kera dai bae 'urii, ‘Nau na Kraes bae gu ne!’ Ma si kada kera da ili 'uri nai, na toaa 'oro ne kera da kai faamamanea suke laa kera nai.
5 Porque muitos vão aparecer fingindo ser eu e dizendo: “Eu sou o
6 Ma ta doo lau guu, kamolu molu kai rongoa tabusu lana firue ki karangi kamolu, ma na ununua suli firue ki 'ana bali fera tau ki dai liu. Nia ka 'uri nai boroi 'ana, kamolu nao molu si mau lau 'ana doo nai ki. Doo da kai fuli ki naa nai, 'afitai ka nao lau. Ma sui boroi 'ana, na 'isi lana fera ne 'i saegano nia nao 'ua nai.
6 Não tenham medo quando ouvirem o barulho de batalhas ou notícias de guerras. Tudo isso vai acontecer, mas ainda não será o fim.
7 Totoo na fere ki kera da kai alasi kera kwailiu. Ma na uni fioloe ki da kai liu, ma na anuanu ki da kai 'igia 'ana bali fera 'e'ete ki sui.
7 Uma nação vai guerrear contra outra, e um país atacará outro. Em vários lugares haverá falta de alimentos e tremores de terra.
8 Na doo nai ki na safali lana 'ua gwana 'afitaia ki nai, mala 'ana fiiwela lae si kada safali lana 'ua gwana kau ma baita lana ka nii 'ua mai.
8 Essas coisas serão como as primeiras dores de parto.
9 “Tasi doo ne kai fuli lau guu mai ne toaa 'ana maefera 'e'ete ki sui gwana lao fera ne 'i saegano dai susubutai kamolu, faafia ne kamolu toaa nau. Ma kera dai dau kamolu, ma dai fale kamolu 'i 'abana malimae kamolu ki uri kwae lamolu ma saumaeli lamolu naa.
9 — Depois vocês serão presos e entregues para serem maltratados e vocês serão mortos. Todos os odiarão por serem meus seguidores.
10 Ma toaa 'oro ne kera manata mamana 'ani nau, kera dai kakasa 'ana manata mamana laa kera. Ma toae ki kera dai malimae 'ani kera kwailiu. Ma kera dai falea toaa God ki 'i 'abana malimae ki.
10 Nessa época muitos vão abandonar a sua fé e vão trair e odiar uns aos outros.
11 Ma 'ana si kada nai, na brofet 'oro ni suke lae dai dao mai, ma kera da kai sukea toaa 'oro ma daka talai 'e'ete na 'ani kera 'ana lea lae sulia toolangaidoo laa garo ki.
11 Então muitos falsos
12 Ma kera dai ilia doo garo 'oro tasa. Ma nunufana doo nai ki, na liosaua kera toaa 'oro nia kai gwagwari lau gwana.
12 A maldade vai se espalhar tanto, que o amor de muitos esfriará;
13 Ma sui boroi 'ana ka 'uri nai, lea sa tii ne nia ngado 'ana tooa nia fua God lelea ka dao 'isi lana doo nai ki, God kai faamauri nia.
13 mas quem ficar firme até o fim será salvo.
14 Ma si faarongoa diana nee suli 'initoaa God, kera dai faarongo talo ai lao fera ne 'i saegano sui gwana fua toae ki sui. Burina fatai si doo nai 'e fuli, nia kafi dao 'ana 'isi lana fera ne 'i saegano.
14 E a boa notícia sobre o
15 “Ma ni kamolu molu kai suana doo sua bae tara kera da kai faa uua lao lalo abu loo. Ma na doo nai ka faasuaa beu abu nia God, ma God ka lukasia naa beu nia. Doo nai brofet Daniel nia bae mai sulia 'ana kada 'i nao.” (Si baea fua tii ne nia teemai, nia 'urii: 'Oko saitoma diana 'ana malutana doo nai.)
15 E Jesus continuou:
16 “Lelea molu suai naa doo nai 'e fuli, tii ne 'oe too lao bali lolofaa 'i Diudia 'oko tafi 'ali'ali naa uri agwa lae suli uo loki.
16 Então, os que estiverem na região da Judeia, que fujam para os montes.
17 Ma tii ne nii kau 'i maa 'ana luma nia, nia 'ali'ali ka tafi naa. Ma nao nia oli si ruu lau kau 'i luma, uri dora lae lau 'ana sasi lae fai ngali lana tasi doo ne nii mai luma.
17 Quem estiver em cima da sua casa, no terraço, que fuja logo e não entre para pegar as suas coisas.
18 Ma tii ne nia nii 'ua mai lao ola nia, nao nia si oli lau mai luma uri maku nia ki ade ka faadora nia.
18 E quem estiver no campo, que não volte para casa a fim de buscar as suas roupas.
19 Doo ki dai ta'aa ka tasa 'ana si kada nai fua keni faasusu ki ma ai da kulua ki, suli kera dao toi kai 'afitai tasa uri tafi 'ali'ali lae.
19 Ai das mulheres grávidas e das mães com criancinhas naqueles dias!
20 Molu foa uri ka nao molu si tafi lau 'ana si kada uni gwagwarie ma nao 'afa sato Sabat.
20 Orem a Deus para que vocês não tenham de fugir no inverno ou no sábado .
21 Suli na ta'aa laa nai kai talua ta'aa laa ki sui ne toaa lao fera ne 'i saegano da saitomana ki mai, 'ita kada God saungainia doo ki sui ma ka lea mai ka dao 'i tari'ina. Ma ka nao tasi ta'aa laa lau 'i buri ne kai 'uria lau si doo nai.
21 Porque naqueles dias haverá um sofrimento tão grande como nunca houve desde que Deus criou o mundo; e nunca mais acontecerá uma coisa igual.
22 Ma lea God nao si faa kurusia si kada nai 'ana ta'aa laa nai, nia kai 'afitai tasa uri ta waa kai mauri ai. Ma sui uri ka diana fua toaa ne God fili kera ki sui naa, nia kai faa kurusia gwana si kada nai.
22 Porém Deus diminuiu esse tempo de sofrimento. Se não fosse assim, ninguém seria salvo. Mas, por causa do povo que Deus escolheu para salvar, esse tempo será diminuído.
23 “Tasi doo lau guu 'ana si kada nai ki nii 'ua mai, lea ta waa bae 'urii fuamolu, ‘Lea molu suana 'amolua na Kraes bae gu ne nii agwa gwana 'i luma nee,’ ma nao ka bae 'urii, ‘Nia 'e nii gwana lao fera kwasi loko,’ kamolu nao molu si faamamanea.
23 — Portanto, se alguém disser para vocês: “Vejam! O
24 Suli na Kraes susuke ma na brofet susuke ki kera da kai dao mai ma da kai ilia fafaataia talingai ki ma doo kwaibalatana ki. Ma kera dai bae 'urii, ‘Nau na Kraes bae naa ne,’ ma nao daka bae 'urii, ‘Nau ta brofet lau gu ne.’ 'Uri nai guu kera daka sasi naa uri talai garo lae 'ana toaa ne God fili kera ki sui naa, ma sui boroi ka 'afitai naa fuada.
24 Porque aparecerão falsos profetas e falsos messias, que farão milagres e maravilhas para enganar, se possível, até o povo escolhido de Deus.
25 Kamolu rongo nai, doo nai ki nao dasi fuli 'ua mai ma sui boroi 'ana nau ku faarongo kamolu na kau 'ana taue, uri molu ka saitoma diana ai.
25 Prestem atenção! Eu estou lhes dizendo tudo isso, antes que aconteça.
26 — ausente —
26 — E, se disserem: “Vejam! Ele está no deserto”, não vão lá. Ou ainda: “Vejam! Ele está escondido aqui”, não acreditem.
27 — ausente —
27 Porque, assim como o relâmpago risca o céu, do nascente até o poente, assim será a vinda do
28 “Na oli laku mai 'afitai ka agwa fasi ta waa. Nia kai mala bae lea si kula na doo mae 'e nii ai, na 'asungaa ki daka koni faafia 'i seeri, 'afitai ka agwa.
28 — Onde estiver o corpo de um morto, aí se ajuntarão os urubus.
29 “'I burina fatai kada ne nonifiia nai ki da sui,
29 Jesus disse:
30 “'Ana si kada nai guu, si mamalafooa nau Wela nia Wane, ka sakatafa faatai naa 'i lofona salo. Ma 'ana si kada nai lau guu, na toae ki tiifau lao fera ne 'i saegano kera dai angi, sulia da suaku nau ku dao mai fafona dasa loo 'i mamangaa, maku dao mai lao rigita lae fai nia kwanga laa baita.
30 Então o sinal do
31 Ma na 'ensel ki kera kai ufia bungu kai angi baita uri koni lana toaa nau ki ne ku filida sui naa. 'Ana kada nai, nau kwai odua mai 'ensel nau ki, uri kera kai konia mai toaa nau ki tiifau faasia na fera neki tiifau lao fera ne 'i saegano.”
31 A grande trombeta tocará, e ele mandará os seus anjos para os quatro cantos da terra. E os anjos reunirão os escolhidos de Deus de um lado do mundo até o outro.
32 'I seeri guu, sa Disas ka bae na sulia tii tarifulaa ka 'urii, “Molu manata fasi sulia na 'ai fig ki, kada lea molu suana sarana nia fufurua, tama si kada nia uni sato 'e karangi dao naa nai.
32 Jesus disse ainda:
33 Talafana lau guu, kada kamolu suana nonifiia nai ki dao na mai, tama kamolu saitomana oli laku mai nia karangi naa nai.
33 Assim também, quando virem acontecer essas coisas, fiquem sabendo que o tempo está perto, pronto para começar.
34 Ku faarongo 'isi 'ani kamolu, na unita wane nee 'i tari'ina kera dai mauri 'ua gwada doo nai ki ka fuli.
34 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: essas coisas vão acontecer antes de morrerem todos os que agora estão vivos.
35 Na doo loki tiifau lao salo loo fai nia lao fera ne 'i saegano kera dai sui gwada. Sui ma bae laku nia 'afitai ka sui.
35 O céu e a terra desaparecerão, mas as minhas palavras ficarão para sempre.
36 “Nao ta waa si saitomana fa sato ma nao si kada sato nau kwai dao ai. Na 'ensel ki ka nao dasi saitomana, ma ni nau, na 'Alakwa Nia Wane boroi, nao kwasi saitomana lau guu si kada nai. God na Maa taifili nia gu ne nia saitomana.
36 Jesus continuou, dizendo:
37 Si kada nau kwai oli mai nia kai mala lau guu si doo bae fuli lao fa sato bae sa Noa.
37 A vinda do
38 Si kada bae sui guu igwa baita bae ka dao naa, na toae ki kera fanga ni elea ma daka kuu gwaulilinge 'ada. Kera daka falekeni ma daka folikeni ki 'ada lelea ka dao guu 'afa sato bae sa Noa nia raa lao baru baita nia bae.
38 Pois, antes do dilúvio, o povo comia e bebia, e os homens e as mulheres casavam, até o dia em que Noé entrou na barca.
39 Ma kera daka ulafusia gwada saea sa tasi doo kai fuli, ma daka ade 'uri nai lelea ka dao gu 'ana kada ne igwa baita bae dao ka lau kera naa. Talafana lau guu si doo kai fuli kada nau kwai oli mai nai.
39 Porém não sabiam o que estava acontecendo, até que veio o dilúvio e levou todos. Assim também será a vinda do Filho do Homem.
40 'Ana kada nai, lelea ta roo waa daru ka rao kwaimani boroi 'i lao tii ola, ta waa nau kwai ngalia, ta ruana waa kwai faasia ka too gwana.
40 — Naquele dia dois homens estarão trabalhando na fazenda: um será levado, e o outro, deixado.
41 Ma lelea ta roo wela keni daru ka rao fanga kwaimani boroi 'ana tii si kula, ta wela keni nau kwai ngalia, ta ruana ai nau kwai faasia ka too gwana.
41 Duas mulheres estarão no moinho moendo trigo: uma será levada, e a outra, deixada.
42 Too molu ka kwaimaakwalii ma molu ka lilio diana, sulia kamolu ulafusia fa sato tee ne nau, na 'Alakwa nia wane, nau kwai dao ai.
42 Fiquem vigiando, pois vocês não sabem em que dia vai chegar o seu Senhor.
43 Molu ka manata toi si doo 'urii, lelea na wane 'ana lume 'e saitomana gwana si kada ne waa bebeli kai dao uri beli lae, nia kai lilio diana ma 'afitai ka ekwatainia waa nai ka belia 'okodoo nia 'i luma.
43 Lembrem disto: se o dono da casa soubesse quando ia chegar o ladrão, ficaria vigiando e não deixaria que a sua casa fosse arrombada.
44 Doo ne adea guu, kamolu lau guu molu kwaimaakwali diana, sulia ni nau, 'Alakwa nia wane kwai dao mai 'ana si kada ne nao molu si fiia kwai dao ai.”
44 Por isso vocês também fiquem vigiando, pois o Filho do Homem chegará na hora em que vocês não estiverem esperando.
45 “Kamolu nee, molu mala 'ana waa ni rao ne liotoo ma ka rao noni maabe. Na waa ni rao ne liotoo ma ka rao noni maabe, na waa baita nia kai alu nia uri lio lae suli toaa ni rao ki lao luma nia, uri ka sangoni kera 'ana si kada kera ni fanga lae ki.
45 Jesus disse ainda:
46 Aia, ma lelea na waa baita nai 'e dao mai ma ka suana nia ka ilia naa doo nai ki, nia ka diana 'asia naa fuana.
46 Feliz aquele empregado que estiver fazendo isso quando o patrão chegar!
47 Nau ku faarongo mamana 'ani kamolu, na waa baita nai tara nia kai alu sa wala nai ka lio sulia doo nia ki tiifau.
47 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o patrão vai colocá-lo como encarregado de toda a sua propriedade.
48 “Sui ma, lea sa nia ta waa ni rao ta'aa gwana, nia ka manata gwana 'urii, ‘Na waa baita nau, dao lana mai 'e tau 'ua.’
48 Mas, se o empregado for mau, pensará assim: “O meu patrão está demorando muito para voltar.”
49 'I seeri nia ka safali kwae maana gwana toa ni rao nai ki ma ka lea ka kuu 'ana fai toa da kuu lilinge ki.
49 Então começará a bater nos seus companheiros, e a comer, e a beber com os bêbados.
50 Ma na waa baita nia nai ka dao naa 'afa dani sa wala nai 'e nao si fiia lau gwana ma ka nao si kwaimaakwali guu maasia.
50 E o patrão voltará no dia em que o empregado menos espera e na hora que ele não sabe.
51 Na waa baita nia nai kai falea kwakwaea ta'aa ka tasa fua sa wala nai, ma kai odu nia naa uri lea ka too fai nia toa kwaisukei ki ma kera dai too na 'ada 'ana angia ma didi didilifoe.”
51 Aí o patrão mandará cortar o empregado em pedaços e o condenará a ir para o lugar aonde os hipócritas vão. Ali ele vai chorar e ranger os dentes de desespero.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.