Mateus 19

Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Kada sa Disas bae mai lelea ka sui, nia ka lea na kau faasia bali lolofaa 'i Galilii, ka lea na kau lao bali lolofaa 'i Diudia, ka ulu folosia kafo 'i Diodan uri bali loko ai.
1 Quando Jesus terminou de dizer essas coisas, deixou a Galileia e foi para a região da Judeia, a leste do rio Jordão.
2 Ma na toaa 'oro 'asia naa daka lea naa 'i burina, ma sa Disas ka guraa toaa 'oro 'ana bali nai ne da matai ki ma kera daka 'akwaa sui guu.
2 Grandes multidões o seguiram, e ele curou os enfermos.
3 Ma tai Faarisii daka lea lau gu mai uri na ilitoo lana gwada sa Disas. Ma daka ledia, daka 'urii, “Nia 'o'olo gwana 'ana taki sa Mosis uri waa ka lukasia 'afe nia fua mamalana gwana si doo ne nia dooria?”
3 Alguns fariseus apareceram e tentaram apanhar Jesus numa armadilha, perguntando: “Deve-se permitir que um homem se divorcie de sua mulher por qualquer motivo?”.
4 Sa Disas luuda ka 'urii, “Nee rowaa, kamolu nao molu si teemainia guu lao kekeda laa Abu? Na kekeda laa Abu nia bae 'urii, ‘'Ana safali laa mai, God nia saungainia wela wane fai nia wela keni.’
4 “Vocês não leram as Escrituras?”, respondeu Jesus. “Elas registram que, desde o princípio, o Criador ‘os fez homem e mulher’
5 Ma na kekeda laa Abu ka bae lau guu 'urii, ‘Fafona si doo nai, wane kai faasia maa nia fai gaa nia, ka 'ado fai nia 'afe nia, ma keeru ka tiidooa naa.’
5 e disse: ‘Por isso o homem deixa pai e mãe e se une à sua mulher, e os dois se tornam um só’.
6 Nao lau roo doo 'e'ete ki, na tiidoe naa. Doo ne adea guu, doo ne God nia kani faafia sui naa, nao ta waa si lukea lau.”
6 Uma vez que já não são dois, mas um só, que ninguém separe o que Deus uniu.”
7 Ma na Faarisii ki daka ledi nia lau daka bae 'urii, “Si baea fifii sa Mosis falea mai nia saea na wane saitomana ka lukasia gwana 'afe nia, lea nia kedaa leta fua lukasi lana 'afe nia ma ka fale sui naa 'i 'abana 'afe nia. Sui 'utaa ne 'oko saea doo nai abu?”
7 Eles perguntaram: “Então por que Moisés disse na lei que o homem poderia dar à esposa um certificado de divórcio e mandá-la embora?”.
8 Sa Disas ka bae 'urii fuada, “Sa Mosis nia faolomainia fuamolu toaa Diu ki uri lukasi lana 'afe kamolu ki sulia manatamolu nia sadi 'asia naa. Sui ma 'i nao mai kada God nia saungainia wane fai keni, nao nia si 'uri nai.
8 Jesus respondeu: “Moisés permitiu o divórcio apenas como concessão, pois o coração de vocês é duro, mas não era esse o propósito original.
9 Ma nau ku saea fuamolu, lea ta wane 'e lukasia 'afe nia ma sui 'afe nia ka nao si kaubare guu ma wane nai ka adea lau ta keni 'e'ete, sa wala nai nia kaubarea naa.”
9 E eu lhes digo o seguinte: quem se divorciar de sua esposa, o que só poderá fazer em caso de imoralidade, e se casar com outra, cometerá adultério”.
10 Burina sa Disas nia bae 'uri nai fuada tiifau, toa kwairooi nia ki daka bae 'urii fuana, “Ma lea nia 'afitai 'asia naa fua waa arai fai nia 'afe nia 'uri nai, nia diana fua kera daka too boroi 'ada fasi arai lae ma 'afe lae.”
10 Os discípulos de Jesus disseram: “Se essa é a condição do homem em relação à sua mulher, é melhor não casar!”.
11 Ma sa Disas ka 'urii fuada, “Wane 'oro ki nao dasi saitoma diana 'ana si doo mamana nai sulia arai lae. Ma sui boroi bara wane guu ne God falea liotoo lae fuada uri kera daka filoa toolangaidoo laa nai.
11 “Nem todos têm como aceitar esse ensino”, disse Jesus. “Só aqueles que recebem a ajuda de Deus.
12 Nau ku saea si doo nai sulia tai wane nao dasi arai, sulia safali 'ana kada kera futa mai doo ki nao si 'o'olo lao nonida, nia ne ilia nao kera dasi bobola fai nia arai lae. Ma tai wane nao dasi arai sulia na wane ki gwana ne da saungai buri 'ana nonida ma ka nao kera dasi bobola fai nia arai lae. Ma tai wane nao kera dasi arai uri kera ka rao tii bali naa fua God. Ma na wane ne kera tala'ana kera ka arai, alu kera da lea 'ada sulia na toolangaidoo laa nee sulia arai lae.”
12 Alguns nascem eunucos, alguns foram feitos eunucos por outros e alguns a si mesmos se fazem eunucos por causa do reino dos céus. Quem puder, que aceite isso.”
13 Ma 'i burina si doo nai, tai wane daka ngalia mai wela tu'uu ki siana sa Disas, uri nia ka alu 'aba faafida, ma ka foa faafida. Ma na toa kwairooi nia ki daka ngatafida.
13 Certo dia, trouxeram crianças para que Jesus pusesse as mãos sobre elas e orasse em seu favor, mas os discípulos repreendiam aqueles que as traziam.
14 Ma sa Disas ka bae 'urii fuada, “Molu faolomainia wela tu'uu neki da lea 'ada mai siaku, nao molu si luida lau. Suli na 'initoaa God na doo nia 'ana toaa ne da faatu'uu kera 'i tala'ada mala 'ana wela tu'uu.”
14 Jesus, porém, disse: “Deixem que as crianças venham a mim. Não as impeçam, pois o reino dos céus pertence aos que são como elas”.
15 Sui sa Disas ka alu 'aba faafia wela tu'uu nai ki, ka faadiana kera. Sui, ka lea naa 'ana.
15 Então, antes de ir embora, pôs as mãos sobre a cabeça delas e as abençoou.
16 'Ana tii si kada, tii waa daraa 'e lea mai siana sa Disas, ka ledi 'urii, “Wala waa toolangaidoo 'ae, tasi tee diana gu ne nau kwai ilia uri ku too 'ana mauria firi?”
16 Um homem veio a Jesus com a seguinte pergunta: “Mestre, que boas ações devo fazer para obter a vida eterna?”.
17 Sa Disas ka bae 'urii fuana, “'Utaa ne 'oko ledi nau uria doo diane ki wala? Taifilia God gu ne diana. Lea 'oe dooria 'oko too 'ana mauria firi, 'oko ade sulia taki ki.”
17 “Por que você me pergunta sobre o que é bom?”, perguntou Jesus. “Há somente um que é bom. Se você deseja entrar na vida eterna, guarde os mandamentos.”
18 Ma sa wala nai ka ledia lau sa Disas ka 'urii, “Taki tee ki nai wala?”
18 “Quais?”, perguntou o homem. Jesus respondeu: “Não mate. Não cometa adultério. Não roube. Não dê falso testemunho.
19 Ma 'oko sae'inito 'ana maa 'oe fai gaa 'oe. 'Oko liosau 'ana ta wane kau ka ilingia lau guu ne 'oe liosau 'ani 'oe tala'amu.”
19 Honre seu pai e sua mãe. Ame o seu próximo como a si mesmo”.
20 Sui sa wala nai ka bae 'urii fua sa Disas, “Doo ku ilia sui ki naa nai. Tee lau ne nao kwasi ilia 'ua?”
20 “Tenho obedecido a todos esses mandamentos”, disse o homem. “O que mais devo fazer?”
21 Ma sa Disas 'e luu nia ka 'urii, “Lea 'oe dooria 'oko too 'o'olo tiifau, lea kau 'oko faafoli 'ana doo 'oe ki tiifau, ngalia malefo nai, 'oko falea fuana toaa neana ki, sui 'oko too na 'amu 'ana suadooa 'i salo. Sui fatai 'ofi lea mai buriku.”
21 Jesus respondeu: “Se você quer ser perfeito, vá, venda todos os seus bens e dê o dinheiro aos pobres. Então você terá um tesouro no céu. Depois, venha e siga-me”.
22 Ma kada wane daraa nai 'e rongoa doo nai ki, na manatana ka 'asia naa, ma nia ka lea na 'ana, sulia nia wane suadoo 'asia naa.
22 Quando o rapaz ouviu isso, foi embora triste, porque tinha muitos bens.
23 Ma sa Disas ka bae 'urii fuana toa kwairooi nia ki, “Nau ku saea fuamolu, nia 'afitai tasa fua wane suadoo kera daka ruu 'i lao 'initoaa God.
23 Então Jesus disse a seus discípulos: “Eu lhes digo a verdade: é muito difícil um rico entrar no reino dos céus.
24 Ma nau ku saea lau guu fuamolu, nia 'afitai tasa fua kamel ka ruu sulia maekwadaa tu'uu 'aena 'ogile. Nia 'afitai ka tasa lau fua ta wane suadoo ka ruu lao 'initoaa God.”
24 Digo também: é mais fácil um camelo passar pelo buraco de uma agulha que um rico entrar no reino de Deus”.
25 Aia, ma kada toa kwairooi nia ki kera rongoa doo nai ki, kera daka kwele 'asia naa, daka bae 'urii, “Ma lea nia 'afitai lelea ka 'uri nai naa fua waa suadoo, sii sa tii naa ne tala'ana ka mauri nai rowaa?”
25 Ao ouvir isso, os discípulos ficaram perplexos e perguntaram: “Então quem pode ser salvo?”.
26 Sa Disas abulo ka lio kau fuana toa kwairooi nia ki ka bae 'urii, “Na wane 'ana ne nia 'afitai fua 'ana mauria firi, ma God nao nia si 'afitai guu fuana. Na doo ki sui guu nia walude gwana 'ana God.”
26 Jesus olhou atentamente para eles e respondeu: “Para as pessoas isso é impossível, mas tudo é possível para Deus”.
27 'Ana kada nai, sa Bita ka ledia sa Disas ka 'urii, “Ma kameli mone 'utaa? Suli kameli meli faasia sui na mai suadooa kameli baki tiifau, ma meli ka lea na mai burimu. 'Uri nai tee ne God kai faa fuameli?”
27 Então Pedro disse: “Deixamos tudo para segui-lo. Qual será nossa recompensa?”.
28 Ma sa Disas 'e luua fuada ka 'urii, “Ku faarongo 'isi 'ani kamolu, kada God kai saungai falu 'ana doo ki sui guu, nau, na 'Alakwa Nia Wane, kwai gooru 'ana fuligoorua ni 'inito laa nau uri didi lana toae ki sui. 'Ana kada nai, kamolu akwala ma roo waa kwairooi nau neki, molu kai gooru kwaimani fai nau 'ana didi lana akwala ma roo kwalafaa neki 'Israel.
28 Jesus respondeu: “Eu lhes garanto que, quando o mundo for renovado e o Filho do Homem se sentar em seu trono glorioso, vocês, que foram meus seguidores, também se sentarão em doze tronos para julgar as doze tribos de Israel.
29 Aia, ma waa ne faasia luma nia, ma toolana ki, ma waiwane nia ki, ma maa nia fai nia gaa nia, ma wela nia ki, ma nao saegano nia, sulia nia lea 'i buriku, na waa nai nia kai todaa doo 'oro diana ka talua lau doo baki nia too ki ai 'i nao. Ma nia kai too lau guu 'ana mauria firi.
29 E todos que tiverem deixado casa, irmãos, irmãs, pai, mãe, filhos ou propriedades por minha causa receberão em troca cem vezes mais e herdarão a vida eterna.
30 Ma toaa 'oro ne kera 'inito 'i tari'ina, kera dai siofaa, ma toaa 'oro ne kera da siofaa 'i tari'ina, kera dai 'inito.”
30 Contudo, muitos primeiros serão os últimos, e muitos últimos serão os primeiros.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.