Mateus 19
Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs ARA
1 Kada sa Disas bae mai lelea ka sui, nia ka lea na kau faasia bali lolofaa 'i Galilii, ka lea na kau lao bali lolofaa 'i Diudia, ka ulu folosia kafo 'i Diodan uri bali loko ai.
1 E aconteceu que, concluindo Jesus estas palavras, deixou a Galileia e foi para o território da Judeia, além do Jordão.
2 Ma na toaa 'oro 'asia naa daka lea naa 'i burina, ma sa Disas ka guraa toaa 'oro 'ana bali nai ne da matai ki ma kera daka 'akwaa sui guu.
2 Seguiram-no muitas multidões, e curou-as ali.
3 Ma tai Faarisii daka lea lau gu mai uri na ilitoo lana gwada sa Disas. Ma daka ledia, daka 'urii, “Nia 'o'olo gwana 'ana taki sa Mosis uri waa ka lukasia 'afe nia fua mamalana gwana si doo ne nia dooria?”
3 Vieram a ele alguns fariseus e o experimentavam, perguntando: É lícito ao marido repudiar a sua mulher por qualquer motivo?
4 Sa Disas luuda ka 'urii, “Nee rowaa, kamolu nao molu si teemainia guu lao kekeda laa Abu? Na kekeda laa Abu nia bae 'urii, ‘'Ana safali laa mai, God nia saungainia wela wane fai nia wela keni.’
4 Então, respondeu ele: Não tendes lido que o Criador, desde o princípio, os fez homem e mulher
5 Ma na kekeda laa Abu ka bae lau guu 'urii, ‘Fafona si doo nai, wane kai faasia maa nia fai gaa nia, ka 'ado fai nia 'afe nia, ma keeru ka tiidooa naa.’
5 e que disse:
6 Nao lau roo doo 'e'ete ki, na tiidoe naa. Doo ne adea guu, doo ne God nia kani faafia sui naa, nao ta waa si lukea lau.”
6 De modo que já não são mais dois, porém uma só carne. Portanto, o que Deus ajuntou não o separe o homem.
7 Ma na Faarisii ki daka ledi nia lau daka bae 'urii, “Si baea fifii sa Mosis falea mai nia saea na wane saitomana ka lukasia gwana 'afe nia, lea nia kedaa leta fua lukasi lana 'afe nia ma ka fale sui naa 'i 'abana 'afe nia. Sui 'utaa ne 'oko saea doo nai abu?”
7 Replicaram-lhe: Por que mandou, então, Moisés dar carta de divórcio e repudiar?
8 Sa Disas ka bae 'urii fuada, “Sa Mosis nia faolomainia fuamolu toaa Diu ki uri lukasi lana 'afe kamolu ki sulia manatamolu nia sadi 'asia naa. Sui ma 'i nao mai kada God nia saungainia wane fai keni, nao nia si 'uri nai.
8 Respondeu-lhes Jesus: Por causa da dureza do vosso coração é que Moisés vos permitiu repudiar vossa mulher; entretanto, não foi assim desde o princípio.
9 Ma nau ku saea fuamolu, lea ta wane 'e lukasia 'afe nia ma sui 'afe nia ka nao si kaubare guu ma wane nai ka adea lau ta keni 'e'ete, sa wala nai nia kaubarea naa.”
9 Eu, porém, vos digo: quem repudiar sua mulher, não sendo por causa de relações sexuais ilícitas, e casar com outra comete adultério [e o que casar com a repudiada comete adultério].
10 Burina sa Disas nia bae 'uri nai fuada tiifau, toa kwairooi nia ki daka bae 'urii fuana, “Ma lea nia 'afitai 'asia naa fua waa arai fai nia 'afe nia 'uri nai, nia diana fua kera daka too boroi 'ada fasi arai lae ma 'afe lae.”
10 Disseram-lhe os discípulos: Se essa é a condição do homem relativamente à sua mulher, não convém casar.
11 Ma sa Disas ka 'urii fuada, “Wane 'oro ki nao dasi saitoma diana 'ana si doo mamana nai sulia arai lae. Ma sui boroi bara wane guu ne God falea liotoo lae fuada uri kera daka filoa toolangaidoo laa nai.
11 Jesus, porém, lhes respondeu: Nem todos são aptos para receber este conceito, mas apenas aqueles a quem é dado.
12 Nau ku saea si doo nai sulia tai wane nao dasi arai, sulia safali 'ana kada kera futa mai doo ki nao si 'o'olo lao nonida, nia ne ilia nao kera dasi bobola fai nia arai lae. Ma tai wane nao dasi arai sulia na wane ki gwana ne da saungai buri 'ana nonida ma ka nao kera dasi bobola fai nia arai lae. Ma tai wane nao kera dasi arai uri kera ka rao tii bali naa fua God. Ma na wane ne kera tala'ana kera ka arai, alu kera da lea 'ada sulia na toolangaidoo laa nee sulia arai lae.”
12 Porque há eunucos de nascença; há outros a quem os homens fizeram tais; e há outros que a si mesmos se fizeram eunucos, por causa do reino dos céus. Quem é apto para o admitir admita.
13 Ma 'i burina si doo nai, tai wane daka ngalia mai wela tu'uu ki siana sa Disas, uri nia ka alu 'aba faafida, ma ka foa faafida. Ma na toa kwairooi nia ki daka ngatafida.
13 Trouxeram-lhe, então, algumas crianças, para que lhes impusesse as mãos e orasse; mas os discípulos os repreendiam.
14 Ma sa Disas ka bae 'urii fuada, “Molu faolomainia wela tu'uu neki da lea 'ada mai siaku, nao molu si luida lau. Suli na 'initoaa God na doo nia 'ana toaa ne da faatu'uu kera 'i tala'ada mala 'ana wela tu'uu.”
14 Jesus, porém, disse: Deixai os pequeninos, não os embaraceis de vir a mim, porque dos tais é o reino dos céus.
15 Sui sa Disas ka alu 'aba faafia wela tu'uu nai ki, ka faadiana kera. Sui, ka lea naa 'ana.
15 E, tendo-lhes imposto as mãos, retirou-se dali.
16 'Ana tii si kada, tii waa daraa 'e lea mai siana sa Disas, ka ledi 'urii, “Wala waa toolangaidoo 'ae, tasi tee diana gu ne nau kwai ilia uri ku too 'ana mauria firi?”
16 E eis que alguém, aproximando-se, lhe perguntou: Mestre, que farei eu de bom, para alcançar a vida eterna?
17 Sa Disas ka bae 'urii fuana, “'Utaa ne 'oko ledi nau uria doo diane ki wala? Taifilia God gu ne diana. Lea 'oe dooria 'oko too 'ana mauria firi, 'oko ade sulia taki ki.”
17 Respondeu-lhe Jesus: Por que me perguntas acerca do que é bom? Bom só existe um. Se queres, porém, entrar na vida, guarda os mandamentos.
18 Ma sa wala nai ka ledia lau sa Disas ka 'urii, “Taki tee ki nai wala?”
18 E ele lhe perguntou: Quais? Respondeu Jesus: Não matarás, não adulterarás, não furtarás, não dirás falso testemunho;
19 Ma 'oko sae'inito 'ana maa 'oe fai gaa 'oe. 'Oko liosau 'ana ta wane kau ka ilingia lau guu ne 'oe liosau 'ani 'oe tala'amu.”
19 honra a teu pai e a tua mãe e amarás o teu próximo como a ti mesmo.
20 Sui sa wala nai ka bae 'urii fua sa Disas, “Doo ku ilia sui ki naa nai. Tee lau ne nao kwasi ilia 'ua?”
20 Replicou-lhe o jovem: Tudo isso tenho observado; que me falta ainda?
21 Ma sa Disas 'e luu nia ka 'urii, “Lea 'oe dooria 'oko too 'o'olo tiifau, lea kau 'oko faafoli 'ana doo 'oe ki tiifau, ngalia malefo nai, 'oko falea fuana toaa neana ki, sui 'oko too na 'amu 'ana suadooa 'i salo. Sui fatai 'ofi lea mai buriku.”
21 Disse-lhe Jesus: Se queres ser perfeito, vai, vende os teus bens, dá aos pobres e terás um tesouro no céu; depois, vem e segue-me.
22 Ma kada wane daraa nai 'e rongoa doo nai ki, na manatana ka 'asia naa, ma nia ka lea na 'ana, sulia nia wane suadoo 'asia naa.
22 Tendo, porém, o jovem ouvido esta palavra, retirou-se triste, por ser dono de muitas propriedades.
23 Ma sa Disas ka bae 'urii fuana toa kwairooi nia ki, “Nau ku saea fuamolu, nia 'afitai tasa fua wane suadoo kera daka ruu 'i lao 'initoaa God.
23 Então, disse Jesus a seus discípulos: Em verdade vos digo que um rico dificilmente entrará no reino dos céus.
24 Ma nau ku saea lau guu fuamolu, nia 'afitai tasa fua kamel ka ruu sulia maekwadaa tu'uu 'aena 'ogile. Nia 'afitai ka tasa lau fua ta wane suadoo ka ruu lao 'initoaa God.”
24 E ainda vos digo que é mais fácil passar um camelo pelo fundo de uma agulha do que entrar um rico no reino de Deus.
25 Aia, ma kada toa kwairooi nia ki kera rongoa doo nai ki, kera daka kwele 'asia naa, daka bae 'urii, “Ma lea nia 'afitai lelea ka 'uri nai naa fua waa suadoo, sii sa tii naa ne tala'ana ka mauri nai rowaa?”
25 Ouvindo isto, os discípulos ficaram grandemente maravilhados e disseram: Sendo assim, quem pode ser salvo?
26 Sa Disas abulo ka lio kau fuana toa kwairooi nia ki ka bae 'urii, “Na wane 'ana ne nia 'afitai fua 'ana mauria firi, ma God nao nia si 'afitai guu fuana. Na doo ki sui guu nia walude gwana 'ana God.”
26 Jesus, fitando neles o olhar, disse-lhes: Isto é impossível aos homens, mas para Deus tudo é possível.
27 'Ana kada nai, sa Bita ka ledia sa Disas ka 'urii, “Ma kameli mone 'utaa? Suli kameli meli faasia sui na mai suadooa kameli baki tiifau, ma meli ka lea na mai burimu. 'Uri nai tee ne God kai faa fuameli?”
27 Então, lhe falou Pedro: Eis que nós tudo deixamos e te seguimos; que será, pois, de nós?
28 Ma sa Disas 'e luua fuada ka 'urii, “Ku faarongo 'isi 'ani kamolu, kada God kai saungai falu 'ana doo ki sui guu, nau, na 'Alakwa Nia Wane, kwai gooru 'ana fuligoorua ni 'inito laa nau uri didi lana toae ki sui. 'Ana kada nai, kamolu akwala ma roo waa kwairooi nau neki, molu kai gooru kwaimani fai nau 'ana didi lana akwala ma roo kwalafaa neki 'Israel.
28 Jesus lhes respondeu: Em verdade vos digo que vós, os que me seguistes, quando, na regeneração, o Filho do Homem se assentar no trono da sua glória, também vos assentareis em doze tronos para julgar as doze tribos de Israel.
29 Aia, ma waa ne faasia luma nia, ma toolana ki, ma waiwane nia ki, ma maa nia fai nia gaa nia, ma wela nia ki, ma nao saegano nia, sulia nia lea 'i buriku, na waa nai nia kai todaa doo 'oro diana ka talua lau doo baki nia too ki ai 'i nao. Ma nia kai too lau guu 'ana mauria firi.
29 E todo aquele que tiver deixado casas, ou irmãos, ou irmãs, ou pai, ou mãe [ou mulher], ou filhos, ou campos, por causa do meu nome, receberá muitas vezes mais e herdará a vida eterna.
30 Ma toaa 'oro ne kera 'inito 'i tari'ina, kera dai siofaa, ma toaa 'oro ne kera da siofaa 'i tari'ina, kera dai 'inito.”
30 Porém muitos primeiros serão últimos; e os últimos, primeiros.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.