Mateus 14
Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs NTLH
1 'Ana tasi kada 'ana kada nai ki lau guu, sa Herod 'Antibas na waa gwaungai nai fua lolofaa 'i Galilii nia rongo sulia doo 'e fuli ki lao raoa nia sa Disas.
1 Naquele tempo Herodes, o governador da Galileia, ouviu falar a respeito de Jesus.
2 Nia ka bae 'urii fuana toaa da rao kwaimani fai kera ki, “Wane ne, nia alamia sa Dion waa faasiuabu bae 'oto ne nia mauri lau nee? Nia ne ka ilia lau na doo kwaibalatana neki nee!”
2 Então ele disse aos seus funcionários: — Esse homem é João Batista, que foi ressuscitado. Por isso esse homem tem poder para fazer milagres.
3 — ausente —
3 Pois Herodes tinha mandado prender João, amarrar as suas mãos e jogá-lo na cadeia. Ele havia feito isso por causa de Herodias, esposa do seu irmão Filipe.
4 — ausente —
4 Pois João Batista tinha dito muitas vezes a Herodes: “Pela nossa Lei você é proibido de casar com Herodias!”
5 'Ana kada sa Dion too lao lookafo, sa Herod 'e dooria 'asia naa saungi lana, ma sui ka mau lau gwana 'ana toae ki, sulia kera faamamanea sa Dion nia ta waa 'ana brofet ki.
5 Herodes queria matá-lo, mas tinha medo do povo, pois eles achavam que João era profeta .
6 Sui 'ana tii fa dani, sa Herod ka saungainia tii fafangaa baita fuana manata toi lae fa dani nia futa ai. Lao fafangaa nai, na saari ni Herodias nia lea mai ka wae fuana sa Herod fai nia toa kwaimani nia ki uri daka bubungia 'ada. Kada sa Herod nia liotona saari nai wae, nia ka ele 'asia naa sulia.
6 No dia do aniversário de Herodes, a filha de Herodias dançou diante de todos, e ele gostou tanto,
7 Ma nia 'e bae alangai 'afitai sui na mai fuana saari nai ka 'urii, “Nau kwai falea ta tee boroi 'ana ne 'oe gani nau uria.”
7 que prometeu à moça: — Juro que darei tudo o que você me pedir!
8 Aia, gaa nia saari nai 'e saea sui na mai fua saari nia ka 'urii, “'O gani, 'oko bae 'urii, ‘Nau ku dooria 'oko faa mai gwauna sa Dion waa faasiuabu bae fuaku 'ana kada nai 'ua guu. 'Oko alua mai fafona ta labenga.’” Ma na saari nia ka ili na sulia.
8 Seguindo o conselho da sua mãe, ela pediu: — Quero a cabeça de João Batista num prato, agora mesmo!
9 Ma kada sa Herod 'e rongoa si doo nai, nia ka liodila tasa. Sui boroi ma nia ka ilia naa, sulia nia saea sui naa, ma toa kwaimani nia ki boroi daka rongoa sui naa.
9 O rei Herodes ficou triste, mas, por causa do juramento que havia feito na frente dos convidados, ordenou que o pedido da moça fosse atendido.
10 Ma nia ka odua wane ni rao nia ki daka lea naa lao lookafo daka sigimuusia na mai gwauna sa Dion waa faasiuabu bae.
10 E mandou que cortassem a cabeça de João Batista, na cadeia.
11 Ma daka ngalia na mai gwauna sa Dion daka alua mai lao labenge daka faa na fuana saari ni Herodias. Ma na saari nai ka ngalia dao ka faa na fua gaa nia.
11 Aí trouxeram a cabeça num prato, entregaram para a moça, e ela a levou para a sua mãe.
12 Kada na toa kwairooi sa Dion ki kera rongoa si doo nai, kera lea mai daka ngalia nonina lea daka saufinia naa lao kilu gwau. Sui, kera ka lea daka faarongoa sa Disas 'ana doo ne fuli nai.
12 Então os discípulos de João vieram, levaram o corpo dele e o sepultaram. Depois foram contar isso a Jesus.
13 'Ana si kada sa Disas nia rongoa si doo nai fuli 'ana sa Dion nai, nia fai nia toa kwairooi nia ki da tae aroaro lao baru daka lea faasia 'i seeri uria tii si kula gwau nai taifili kera. Ma sui, na toaa 'oro nai ki daka rongo alinga ai ne sa Disas nia lea nai, kera daka faasia 'i seeri ma daka nani lau gu kau 'i burina.
13 Ao saber o que havia acontecido, Jesus saiu dali num barco e foi sozinho para um lugar deserto. Mas as multidões souberam onde ele estava, vieram dos seus povoados e o seguiram por terra.
14 Sa Disas, si kada nia lea kau ka koso 'i bali loko, nia ka suana konia baita nai da nii na 'i seeri. Sa Disas nia ka manatai kera nia ka guraa naa toaa matai ki nii 'ani kera.
14 Quando Jesus saiu do barco e viu aquela grande multidão, ficou com muita pena deles e curou os doentes que estavam ali.
15 Nia ade 'uri nai lelea kau dao 'i saulafi, na toa kwairooi nia ki daka lea mai dao siana daka bae 'urii, “Si kula nee nia gwau ka nao si too karangia guu tai maefera ma ka karangi kai rodo naa 'urii, 'oe odua konia nee da oli 'ua 'ada 'ana si kada nai uri kera lea daka foli fanga 'ada ki 'ana tai maefera.”
15 De tardinha, os discípulos chegaram perto de Jesus e disseram: — Já é tarde, e este lugar é deserto. Mande essa gente embora, a fim de que vão aos povoados e comprem alguma coisa para comer.
16 Sa Disas nia luu kera ka 'urii, “Doo sae kera daka lea fatai nao na. Kamolu ne molu sangoni kera.”
16 Mas Jesus respondeu:
17 Kera da luu nia daka 'urii, “Na lima kafa beret fai nia roo ka gwa sakwari gu ne nii siameli nee.”
17 Eles disseram: — Só temos aqui cinco pães e dois peixes.
18 Sa Disas ka bae 'urii fuada, “Molu ngalia mai doo nai ki seki.”
18 — Pois tragam para mim! — disse Jesus.
19 Sui nia ka saea fuana konia nai uri daka gooru ngado 'i saegano fafo kiras nai. Sa Disas nia ka rao uri lima kafa beret baki ma roo ka gwa sakwari baki, nia ka lio 'alaa 'i langi ka bae tangoa God. Nia ka nii tu'uu 'afa beret baki sui ka falea fuana toa kwairooi nia ki daka tolingia naa fuana toaa nai ki.
19 Então mandou o povo sentar-se na grama. Depois pegou os cinco pães e os dois peixes, olhou para o céu e deu graças a Deus. Partiu os pães, entregou-os aos discípulos, e estes distribuíram ao povo.
20 Na toaa nai ki tiifau daka fanga lelea daka abusu gwada fasi fanga nai. Sui na toa kwairooi nia ki kera daka konia naa oretana fanga nai fua lao tii taafuli kukudu ma roo kukudu sarenga ki lelea daka fungu sui guu.
20 Todos comeram e ficaram satisfeitos, e os discípulos ainda recolheram doze cestos cheios dos pedaços que sobraram.
21 Na konia nai da 'ani fanga nai, na wane ki gwana, kera 'ada lima tooni wane. Na keni ki ma na wela tu'uu ki, nao dasi idu gu 'ani kera.
21 Os que comeram foram mais ou menos cinco mil homens, sem contar as mulheres e as crianças.
22 Ma 'i burina si doo nai, sa Disas nia ka odua toa kwairooi nia ki kera ka eta na 'i nao uria ta bali 'ana 'osi nai lao baru. Ma nia ka 'aruburi kau uri ka odua konia nai daka lea 'ada.
22 Logo depois, Jesus ordenou aos discípulos que subissem no barco e fossem na frente para o lado oeste do lago, enquanto ele mandava o povo embora.
23 'I burina konia nai da oli ki sui naa, nia taifili nia ka raa gwauna tii fa toloa nai uri ka foa 'ana 'i seeri. Ma 'afa saulafia nai nia ka too gwana taifili nia 'i seeri.
23 Depois de mandar o povo embora, Jesus subiu um monte a fim de orar sozinho. Quando chegou a noite, ele estava ali, sozinho.
24 'Ana tii si kada nai gwana, na baru bae fai nia toa kwairooi nia ki 'e lea ka nii tau naa faasia 'i sara, ma na nanafo ka kwaea naa sulia nia naofia koburu.
24 Naquele momento o barco já estava no meio do lago. E as ondas batiam com força no barco porque o vento soprava contra ele.
25 Lelea dao 'i 'uubongi karangi dani naa, sa Disas nia talau kau fafona kafo ka lea na kau siana toa kwairooi nia ki.
25 Já de madrugada, entre as três e as seis horas, Jesus foi até lá, andando em cima da água.
26 Kada kera suana nia talau mai 'i fafona kafo, kera ka mau 'asia naa. Ma kera ka 'ai daka 'urii, “Toa nee 'ae, ma tii anoedoo loko!” Ma kera ka mau daka ararai guu.
26 Quando os discípulos viram Jesus andando em cima da água, ficaram apavorados e exclamaram: — É um fantasma! E gritaram de medo.
27 'I seeri sa Disas 'ali'ali ka bae 'urii kau fuada, “Nao molu si mau. Nau gwana ne.”
27 Nesse instante Jesus disse:
28 Ma sa Bita 'e luua ka 'urii, “Aofia 'ae, lea 'oe mamana naa na, 'oko saea mai nau ku talau fafo kafo ku lea kau siamu.”
28 Então Pedro disse: — Se é o senhor mesmo, mande que eu vá andando em cima da água até onde o senhor está.
29 Sa Disas ka bae 'urii, “Lea mai.”
29 — Venha! — respondeu Jesus. Pedro saiu do barco e começou a andar em cima da água, em direção a Jesus.
30 Ma sui kada nia liotoi koburu nai baita, nia ka mau lau gwana ka safali kuruu naa 'i lao kafo. Ma nia ka 'ai ka 'urii, “Aofia, faamauri nau!”
30 Porém, quando sentiu a força do vento, ficou com medo e começou a afundar. Então gritou: — Socorro, Senhor!
31 Ma 'ali'ali guu sa Disas ka fale 'aba na kau uri nia, ka dau 'ana 'abana, ma ka bae 'urii, “Na fiitooa 'oe nia tu'uu 'asia naa. Ma uri tee ne 'oko manata sala 'ani nau?”
31 Imediatamente Jesus estendeu a mão, segurou Pedro e disse:
32 Ma 'ana kada keeru raa naa 'i lao baru, na koburu ka aroaro naa.
32 Então os dois subiram no barco, e o vento se acalmou.
33 'Uri nai guu toa ne kera nii 'i lao baru, kera daka faa'inito nia daka 'urii, “'Oe naa ne 'Alakwa nia God mamana!”
33 E os discípulos adoraram Jesus, dizendo: — De fato, o senhor é o Filho de Deus!
34 Kera daka toofolo lao 'osi lea kau daka koso 'ana tii maefera kera saea 'ana Genesaret.
34 Jesus e os discípulos atravessaram o lago e chegaram à região de Genesaré.
35 Ma na toaa 'ana maefera nai ki, kera ka lio saitomana sa Disas. Ma kera ka faarongoa lau tai maefera ki 'ana sa Disas, uri toaa ki, kera daka talaia mai toaa matai kera ki siana. Ma kera ka ngalia na mai toaa matai 'oro siana.
35 Ali o povo reconheceu Jesus e avisou todos os doentes das regiões vizinhas. Então muitas pessoas levaram doentes a ele,
36 Ma toae ki daka ledia sa Disas uri ka faolomainia toaa kera ki ne da matai uri kera ka samo tona 'ada tatagwarana maku nia. Ma 'i seeri, toae ki sui gwana ne kera samo tona maku nia, kera daka 'akwaa naa.
36 pedindo que deixasse que os doentes pelo menos tocassem na barra da sua roupa. E todos os que tocavam nela ficavam curados.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.