Lucas 5
Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs NTLH
1 Tii fa dani, sa Disas nia uu 'i ninimana 'osi baita 'i Galilii ka toolangaidoo, toaa 'oro mamana guu da koni kali nia uri rongo lana bae lana God daka kwaisangirii guu.
1 Certo dia Jesus estava na praia do lago da Galileia, e a multidão se apertava em volta dele para ouvir a mensagem de Deus.
2 Nia ka lio kau ka suana roo baru nai ki waa ni dee lae ki da faasida gu 'ada 'i maana malitikwa nai kada da taufia ada furai kera ki.
2 Ele viu dois barcos no lago, perto da praia. Os pescadores tinham saído deles e estavam lavando as redes.
3 Ma sa Disas ka lea kau ka raa 'i lao baru sa Saemon, ka saea fuana ka usungai tu'uu kau ai uri matakwa. Sui sa Disas ka gooru mai 'i lao baru nai, ka toolangaidoo naa fua konia nai.
3 Jesus entrou num dos barcos, o de Simão, e pediu que ele o afastasse um pouco da praia. Então sentou-se e começou a ensinar a multidão.
4 Ma kada nia toolangaidoo fua konia nai lelea ka sui naa, nia ka bae 'urii fua sa Saemon fai tai waa lau lao baru nai, “Molu usungainia kau baru nee ka lea tau kau uri lao matakwa koso loko, sui molu ka dingalua naa furai kamolu ki uri alasi lana sakwari ki.”
4 Quando acabou de falar, Jesus disse a Simão:
5 Sui sa Saemon olisi nia ka bae 'urii fuana, “'Oo waa ni toolangaidoo 'ae, kameli mone, meli ilitoi mai dee lae sulia fa rodo lalau bae sui kau, ta kaa sakwari boroi dodoloa meli ka deea guu. Sui boroi 'ana, nau kwai dingalua furai sulia ne 'oe saea naa.”
5 Simão respondeu: — Mestre, nós trabalhamos a noite toda e não pescamos nada. Mas, já que o senhor está mandando jogar as redes, eu vou obedecer.
6 Ma kada kera dingalua kau furai nai ki, kera daka alasia sakwari 'e 'oro mamana guu, lelea furai ki boroi ka sali muu naa.
6 Quando eles jogaram as redes na água, pescaram tanto peixe, que as redes estavam se rebentando.
7 Kera ka karumainia na mai toa kwaimani kera ni dee lae ki 'i lao ta baru lau guu lao 'osi nai, uri kera ka lea mai uri kwai'adomi lae 'ana kwai lana sakwari nai ki fai kera.
7 Então fizeram um sinal para os companheiros que estavam no outro barco a fim de que viessem ajudá-los. Eles foram e encheram os dois barcos com tanto peixe, que os barcos quase afundaram.
8 Ma kada sa Saemon Bita 'e suai si doo nai 'e fuli, nia ka booruru 'i maa 'aena sa Disas, ka bae na 'urii, “'O Aofia 'ae, lea tau 'amu kau faasi nau, sulia nau waa ku abulo ta'aa.”
8 Quando Simão Pedro viu o que havia acontecido, ajoelhou-se diante de Jesus e disse: — Senhor, afaste-se de mim, pois eu sou um pecador!
9 Sa Saemon fai toa kwaimani nia ki, daka kwele 'asia naa 'ana sakwari 'oro ne kera deea nai.
9 Simão e os outros que estavam com ele ficaram admirados com a quantidade de peixes que haviam apanhado.
10 Ma sa Demes fai sa Dion, roo 'alakwa sa Sebedii ki ne daru lea kwaimani fai sa Saemon, keeru lau guu daru kwele lau gu 'ana doo nai. Ma sa Disas ka bae 'urii fua sa Saemon, “Nao 'osi mau lau Saemon. 'Ita 'i tari'ina ka oli 'alaa, 'oe 'oi deea lau na 'amu wane fua faamamane lana God, nao lau sakwari 'urii.”
10 Tiago e João, filhos de Zebedeu, que eram companheiros de Simão, também ficaram muito admirados. Então Jesus disse a Simão:
11 Ma 'ana si kada kera lea kau daka dao 'i sara, kera faasia iole nai sulia one fai 'okona doe ki tiifau ka tio nada 'i seeri, daka lea nada fai sa Disas.
11 Eles arrastaram os barcos para a praia, deixaram tudo e seguiram Jesus.
12 Tii fa dani, kada sa Disas 'e nii 'ana lao tii maefera baita 'ana bali fera nai, tii waa na furo 'e saungia, ne too 'i seeri 'e suana sa Disas. Nia ka lea mai dao ka booruru ka tio na fafo maana 'i saegano 'ae sa Disas, ka bae kwai amasi fuana ka 'urii, “'Oo Aofia 'ae, lea sae 'o ala gu 'amu faafia, nau ku dooria 'asia naa 'oko gura nau uri noniku ka falu 'ana.”
12 Certa vez Jesus estava numa cidade onde havia um homem que tinha o corpo todo coberto de lepra. Quando viu Jesus, o leproso se ajoelhou diante dele, encostou o rosto no chão e pediu: — Senhor, eu sei que o senhor pode me curar se quiser!
13 'I seeri, sa Disas 'e fale 'aba kau ka dau tona nonina, ka bae 'urii, “Diana 'asia naa, nau ku ala faafia. Alu nonimu 'e falu 'ana.” Ma tona nia lio boroi ka suai furo bae 'e sui naa fasi nonina 'i seeri 'ua guu.
13 Jesus estendeu a mão, tocou nele e disse: No mesmo instante a lepra desapareceu.
14 'Uri nai sui, sa Disas ka saea fua waa nai uri ka oli na 'ana ma ka bae 'urii fuana, “'Oe oli kau, na faarongo lana ta waa 'ana doo neki, 'e nao 'osi ilia 'ua. Na faatai lana 'ana nonimu sia waa ni foa, uri ka lio filoa ne 'oe 'akwaa naa, nia 'ana ne 'o lea kau 'oko ilia. Ma 'oko falea afuafua bae taki nia sa Mosis saea, uri toae ka faamamanea ne 'oe 'akwaa ma nonimu ka falu naa.”
14 Então Jesus lhe deu esta ordem:
15 Ma sui boroi 'ana sa Disas ka luia faarongo talo lae 'ana doo nai ki, na ununue sulia nia 'e talofia sui naa kula 'oro nai ki. Ma toaa 'oro ki kera ka lea na mai fua fafurongo lana toolangaidooa nia ki, ma fua nia ka guraa mataie kera ki.
15 Mas as notícias a respeito de Jesus se espalhavam ainda mais, e muita gente vinha para ouvi-lo e para ser curada das suas doenças.
16 Sa Disas nia kai lea walude faasi kera uri si kada kula gwau ki, uri ka aroaro fuana, nia ka foa ki 'ana ai.
16 Porém Jesus ia para lugares desertos e orava.
17 Tii fa dani lau guu, sa Disas 'e toolangaidoo 'ana fua konia nai 'ana tii si kula nai. Kada nia toolangaidoo 'ana 'uri nai, na Faarisii ki fai na waa toolangaidoo lae 'ana taki sa Mosis, kera da gooru kwaimani lau guu fai konia nai 'i seeri. Kera da lea mai fasi maefera ki sui gu 'ana lao bali lolofaa 'i Galilii fai bali lolofaa 'i Diudia, ma faasia lau guu na maefera baita loo 'i Durusalem. Ma 'ana kada nai, na mamanaa God ka sifo faafia sa Disas fua gura lana toaa matai ki.
17 Um dia Jesus estava ensinando, e alguns fariseus e alguns mestres da Lei estavam sentados perto dele. Eles tinham vindo de todas as cidades da Galileia e da Judeia e também de Jerusalém. O poder do Senhor estava com Jesus para que ele curasse os doentes.
18 Lio boroi, waa nai ki daka tamaa mai tii waa bae 'afumae kwaea 'ana gwegwele daka dao na fai nia. Kera ka sasi kalia ruu lae fai nia 'ana mae uri beu, uri daka egwalaa 'i 'aena sa Disas fua gura lana, ka 'afitai.
18 Alguns homens trouxeram um paralítico deitado numa cama e estavam querendo entrar na casa e colocá-lo diante de Jesus.
19 Sulia na 'oroa nai 'e kwaisuusi ma kera ka dao toi ka 'afitai uri ruu lae kau fainia 'ana mae, kera ka oli daka raa fai nia uri fafo beu. Ma daka sufungia fafo beu nai daka faakosolangainia fai gwegwele da ngali nia mai ai ka koso mai ka too naa 'i saegano sia sa Disas.
19 Porém, por causa da multidão, não conseguiram entrar com o paralítico. Então o carregaram para cima do telhado. Fizeram uma abertura nas telhas e o desceram na sua cama em frente de Jesus, no meio das pessoas que estavam ali.
20 Ma kada nia 'e suana faamamana laa nai kera too ai, nia ka bae 'urii fua waa 'aena mae nai, “Wala, nau ku manata lukea naa ade garoa 'oe ki.”
20 Jesus viu que eles tinham fé e disse ao paralítico:
21 'I seeri, na waa toolangaidoo baki fai Faarisii baki, kera suai daka 'ugalia naa sa Disas daka bae 'urii, “Nee wala, ma nia sa tii fatai nee uri ka ili si doo nai? Nia faabolatainia naa fai God nai! Doo 'e abu wane gwana 'uri nia si ilia nai! God taifilia naa ne nia tala'ana manata luke lana ade garoa ki 'uri nai!”
21 Os mestres da Lei e os fariseus começaram a pensar: — Quem é este homem que
22 Sa Disas 'e filoa gu 'ana doo ne kera da bae sulia. Nia ka ledi kera ka 'urii, “Nee? Uri tee ne molu ka leditoi si doo bae nau ku ilia kau bae?”
22 Porém Jesus sabia o que eles estavam pensando e disse:
23 Guu nia ka bae 'urii fuada, “Nau lea ku bae gu 'aku 'urii fua sa wala nee, ‘Nau ku manata lukea naa ade garoa 'oe ki,’ tara 'afitai molu ka lio balafana guu ne nau ku too 'ana rigitae fua manata luke lana ade garoa ki sui. Ma lea nau ku bae 'urii fuana ‘'O tatae 'i langi, 'oko tala fali 'oko lea naa,’ taari molu lio balafana.”
23 O que é mais fácil dizer ao paralítico: “Os seus pecados estão perdoados” ou “Levante-se e ande”?
24 Guu nia ka bae na 'urii fua waa 'aena mae nai, “Uri molu ka lio filoa ni nau 'Alakwa nia Wane, ku too 'ana rigitae fua manata luke lana abulo ta'aa lae ki, nau ku saea fuamu, 'o tatae 'i langi 'oko ngalia ifitai 'oe nee 'oko oli 'amu fera kamu.”
24 Pois vou mostrar a vocês que eu, o Então disse ao paralítico:
25 Ma tona 'i seeri, na konia nai da lio boroi waa bae 'e tatae ka uu naa, sui ka ngalia ifitai bae nia tio mai fafona ka lea na 'ana 'i fera, ma ka tangoa na 'ana God.
25 No mesmo instante o homem se levantou diante de todos, pegou a cama e foi para casa, louvando a Deus.
26 Ma na konia nai tiifau kera daka kwele 'asia naa daka mau ma daka tangoa God. Ma daka bae 'urii, “Doo ni kwele lae ki nai ne kolu suai na mai tari'ina nee rowane.”
26 Todos ficaram muito admirados; e, cheios de medo, louvaram a Deus, dizendo: — Que coisa maravilhosa nós vimos hoje!
27 Burina si doo nai, sa Disas ka lea na kau 'ana ta bali 'e'ete fasi seeri, guu ka suana tii waa ni koni lana malefo 'ana takisi, ne satana sa Lifae, kada nia gooru kai rao 'ana lao kasi beu ni takisi lae 'i seeri. Sa Disas ka bae 'urii fuana, “'O lea mai buriku.”
27 Depois disso Jesus saiu e viu um cobrador de impostos, chamado Levi , sentado no lugar onde os impostos eram pagos. Jesus lhe disse:
28 Sa Lifae 'e tatae 'i seeri, ka faasia doo nia ki tiifau ka tio naa, ka lea na 'ana fai sa Disas.
28 Levi se levantou, deixou tudo e seguiu Jesus.
29 Da lea kau da dao 'i luma kera sa Lifae, nia ka rao 'ana tii fanga lae baita fua sa Disas. Toaa 'oro ni koni lana malefo 'ana takisi ma tai toaa 'oro ni ilidoo garo ki lau guu, da fanga kwaimani fai sa Disas 'i seeri.
29 Então Levi fez para Jesus uma grande festa na sua casa. Havia ali muitos cobradores de impostos, e outras pessoas estavam sentadas com eles.
30 'Uri nai guu, na Faarisii ki fai Waa toolangaidoo 'ana taki ki daka 'uga naa. Ma daka bae 'urii fua waa kwairooi nia sa Disas ki, “Nia nao si bobola uria 'oko fanga kwaimani 'amu fai toaa ni koni lana malefo 'ana takisi nee ma toaa abulo ta'aa 'e'ete neki lau guu 'urii.”
30 Os fariseus e os mestres da Lei, que eram do partido dos fariseus, ficaram zangados com os discípulos de Jesus e perguntaram: — Por que vocês comem e bebem com os cobradores de impostos e com outras pessoas de má fama?
31 Sa Disas nia luu kera ka bae 'urii, “Toaa da too diana ki gu 'ada, nao dasi kwai 'atoi guu 'ana waa ni kwai gurai lae. Toaa matai ki 'ana ne da kwai 'atoi 'ana waa ni kwai gurai lae.
31 Jesus respondeu:
32 Nau ku lea lau 'aku mai uria 'aili lana toaa abulo ta'aa ki uria daka lukasia abulo ta'aa laa kera ki ne, nao lau toaa da 'o'olo ki gu 'ada.”
32 Eu não vim para
33 Tai waa da bae 'urii fua sa Disas, “'Ana kada 'oro ki, toaa kwairooi nia sa Dion ki kera da foa daka abufanga, ma toaa kwairooi kera Faarisii ki boroi da ade lau gu 'uri nai. Sui 'utaa ne toaa kwairooi 'oe ki daka fanga gu 'ada ma lea ka nao dasi ili gu 'uri nai?”
33 Algumas pessoas disseram a Jesus: — Os discípulos de João Batista jejuam muitas vezes e fazem orações, e os discípulos dos
34 Sa Disas 'e luu kera ka bae 'urii, “Toaa ne da too ni elea 'ada fai fungao noni fanga kwaimania 'ana lumae, nia nao si bobola fua molu ka suumai kera fua abufanga lae kada ne fungao too kwaimani 'ua gu 'ana fai kera.
34 Jesus respondeu:
35 Si kada uri talai lana kau fungao fasi toa kwaimani nia ki doo kai dao mai na. 'Ana kada nai fatai ne toa kwaimani nia ki dai liodila 'i burina ai ma dafi abufanga. Doo ne adea ma ka nao si bobola gu fua toaa kwairooi nau ki daka abufanga 'ua nai. Suli tee ne nau ku too kwaimani 'ua gu 'aku fai kera nee.”
35 Mas chegará o tempo em que o noivo será tirado do meio deles; então sim eles vão jejuar!
36 Sa Disas nia bae 'uri nai sui ka falea lau tii si baea ni tarifula lae fuada ka bae 'urii, “Doo nai talafana bae sae 'oe 'iria si 'aba maku falu ngalia 'oko taia lau maana si 'aba maku kwali nai. Lea 'oe ade 'uri nai, tara 'oe 'o saketoa lau gu 'amu maku falu nai, ma si kula falu nai 'o taia boroi maa si maku kwali ka nao si kwaialami lau guu.
36 Jesus fez também esta comparação:
37 Na waen falu boroi nao si diana lau guu uri daka ongia lao kufidoo kwali. Lea da ade 'uri nai, tara si kada na waen falu nai nia ngingisula nia kai bosea kufidoo nai. Si kada na kufidoo nai nia bose ma ka foga, na waen falu nai ka kisitai naa ma na kufidoo kwali nai daka 'ui nada ai.
37 Ninguém põe vinho novo em
38 Na waen falu daka ongia lau guu lao kufidoo falu uri na kufidoo nai ma na waen nai daru ka tio diana sui guu. Na nununa kufidoo ni ongi kafo lae ma ongi lana waen ai 'ana 'ungana nanigot.|src="LB00145B_892x417.jpg" size="col" ref="Luk 5:38"
38 Não. Vinho novo deve ser posto em odres novos.
39 “Waa ne kuufia waen kwali nee ka too na sulia, 'afitai ka dooria lau kuufi lana waen falu nee, suli 'e manata 'urii, ‘Na waen totoonao nee 'ana ne kuufi lana mamasia ka tasa.’”
39 E ninguém quer vinho novo depois de beber vinho velho, pois diz: “O vinho velho é melhor.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.