Lucas 22
Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs VC
1 Na Fangatasae, ne toaa Diu ki da 'ania beret ne nao ta isi ai, nia dao karangi naa nai.
1 Aproximava-se a festa dos pães sem fermento, chamada Páscoa.
2 'Uri nai, waa baita ni foa ki, ma waa toolangaidoo 'ana taki ki, daka manata naa uria sau agwa lae 'ana sa Disas, sulia kera maungia lau gu 'ada toae ki.
2 Os príncipes dos sacerdotes e os escribas buscavam um meio de matar Jesus, mas temiam o povo.
3 Ma Saetan ka ruufia naa manata lana sa Diudas 'Iskariot, ta waa 'ana akwala ma roo waa kwairooi bae sa Disas ki.
3 Entretanto, Satanás entrou em Judas, que tinha por sobrenome Iscariotes, um dos Doze.
4 Seeri, sa Diudas ka lea naa siana waa baita ni foa ki, ma toa gwaungai ki 'ana waa neki kera lio sulia Beukaua loo, ma ka saea na fuada nia kai 'adomi kera uri dau lana sa Disas.
4 Judas foi procurar os príncipes dos sacerdotes e os oficiais para se entender com eles sobre o modo de lho entregar.
5 Ma kera ka ele 'asia naa daka fale malefo naa fuana.
5 Eles se alegraram com isso, e concordaram em lhe dar dinheiro.
6 Sa Diudas ka kwai ala faafi fai kera, sui nia ka safali lio naa uria tasi kada ne gwau uri ka falea sa Disas 'i 'abada.
6 Também ele se obrigou. E buscava ocasião oportuna para o trair, sem que a multidão o soubesse.
7 'I seeri guu, ka dao naa 'afa dani 'ana fafangaa loko toaa Diu ki da 'ania beret ne nao ta isi ai. Ma fa sato nai lau gu ne da saungia na wela sifsif nai ai 'ana ade akau lae fua Fangatasae.
7 Raiou o dia dos pães sem fermento, em que se devia imolar a Páscoa.
8 Sa Disas ka odua naa sa Bita fainia sa Dion ka bae 'urii fuadaru, “Muru lea kau 'i nao muru ka ade akau naa 'ana doo ki maasi kameli, uri kolu ka fanga 'ana Fangatasae.”
8 Jesus enviou Pedro e João, dizendo: Ide e preparai-nos a ceia da Páscoa.
9 Keeru ka ledi 'urii 'ana sa Disas, “'I fai gu ne 'oe dooria kaari kai ade akau 'ana doo nai ki ai?”
9 Perguntaram-lhe eles: Onde queres que a preparemos?
10 Sa Disas olisi keeru ka bae 'urii, “Kada muru dao kau lao maefera baita loko, kamuru kai dao tona tii waa 'e tamaa kufidoo ni ngali kafo lae gwau'abana. Sa wala nai naa ne muru kai lea 'i burina uria luma ne nia lea ka ruu 'i laona.
10 Ele respondeu: Ao entrardes na cidade, encontrareis um homem carregando uma bilha de água; segui-o até a casa em que ele entrar,
11 Muru ka bae 'urii fuana waa ne luma nia nai, ‘Na waa toolangaidoo nia ledi 'urii mai 'ani 'oe: Kadaluma fai ne nau fai waa kwairooi nau ki meli kai 'ania Fangatasae ai?’
11 e direis ao dono da casa: O Mestre pergunta-te: Onde está a sala em que comerei a Páscoa com os meus discípulos?
12 Ma waa nai kai faatainia kadaluma 'i langi, kula ne nia ade akau sui na ai, ma muru kai ade akau 'ana fanga ki 'i seeri.”
12 Ele vos mostrará no andar superior uma grande sala mobiliada, e ali fazei os preparativos.
13 'Uri nai, keeru ka lea naa, ma keeru ka dao tona doo ki tiifau ilingia naa doo bae sa Disas nia saea fuadaru. Ma keeru ka ade akau naa 'ana fanga 'i seeri.
13 Foram, pois, e acharam tudo como Jesus lhes dissera; e prepararam a Páscoa.
14 Nia dao naa 'ana kada fuana 'ani lana na Fafangaa 'ana Tasalae, ma sa Disas fainia 'aboosol nia ki, daka too naa 'ana kula ni fanga lae.
14 Chegada que foi a hora, Jesus pôs-se à mesa, e com ele os apóstolos.
15 Ma nia ka bae 'urii fuada, “Nau ku dooria 'asia naa 'ani lana Fangatasae nee fai kamolu, sui fatai nau kufi nonifii 'akua.
15 Disse-lhes: Tenho desejado ardentemente comer convosco esta Páscoa, antes de sofrer.
16 Ma nau ku saea fua molu, nia 'afitai nau ku 'ania lau Fangatasae nee fai kamolu, lelea ka dao guu kada nia mamana 'i lao 'initoaa God.”
16 Pois vos digo: não tornarei a comê-la, até que ela se cumpra no Reino de Deus.
17 Sui sa Disas ka ngalia na titiu, ma ka tangoa God. Sui nia ka bae 'urii fuada, “Molu ka ngalia, ma molu ka 'ado kwaimani ai 'i sabitamolu.
17 Pegando o cálice, deu graças e disse: Tomai este cálice e distribuí-o entre vós.
18 Nau ku saea fuamolu, 'ita 'i tari'ina ka oli 'alaa, nau kusi kuufia lau na waen nee, lelea ka dao guu lao 'initoaa God.”
18 Pois vos digo: já não tornarei a beber do fruto da videira, até que venha o Reino de Deus.
19 Sui sa Disas ka ngalia na beret, ma ka tangoa God, sui nia ka niia, ma ka falea fuada. Ma ka bae 'urii, “Na noniku naa ne nau ku falea fuamolu nee. Molu 'ania ka lelea firi 'ana manata too laku lae.”
19 Tomou em seguida o pão e depois de ter dado graças, partiu-o e deu-lho, dizendo: Isto é o meu corpo, que é dado por vós; fazei isto em memória de mim.
20 'I burina kera fanga 'uri nai sui, nia ngalia lau guu titiui waen nai, ka bae 'urii, “Na 'abuku naa ne, ne nia igwa uri kamolu. Nia naa ne faangasia na alangaia falu.
20 Do mesmo modo tomou também o cálice, depois de cear, dizendo: Este cálice é a Nova Aliança em meu sangue, que é derramado por vós...
21 “Liotoi fasi! Na waa ne kai fale nau fuana malimae nau ki, nia too gu 'ana fai kamolu 'i seki lao fanga laa nee.
21 Entretanto, eis que a mão de quem me trai está à mesa comigo.
22 Sulia ni nau, na 'Alakwa nia Wane, nau kwai mae ilingia ne God nia dooria fuaku. Sui boroi nia kai ta'aa 'asia naa fuana waa ne nia fale nau fuana malimae nau ki!”
22 O Filho do Homem vai, segundo o que está determinado, mas ai daquele homem por quem ele é traído!
23 Ma daka safali ledi kwailiu naa 'ani kera ki 'i matangada uria sa tii ada ne kai ilia si doo nai.
23 Perguntavam então os discípulos entre si quem deles seria o que tal haveria de fazer.
24 Ma na waa kwairooi nia ki daka olisusuu 'i matangada kwailiu uri sa tii ada ne nia kai 'inito fuada sui gu 'ana.
24 Surgiu também entre eles uma discussão: qual deles seria o maior.
25 Ma sa Disas ka bae 'urii fuada, “Kamolu saitomana na waa 'inito kera ki toaa nao lau Diu ki da too 'ana rigitae ma daka suumainia 'asia naa toaa kera ki fua ili lana doori lada ki. Ma daka dooria wane ki daka sae kera 'ana wane gwaungai ki.
25 E Jesus disse-lhes: Os reis dos pagãos dominam como senhores, e os que exercem sobre eles autoridade chamam-se benfeitores.
26 Sui ma ni kamolu gu ne nao molu si ilia lau si doo nai 'i matangamolu. Waa ne baita fuamolu ka abulo tu'uu, ma waa ne kwaitalai fuamolu na waa ni rao kamolu gwana.
26 Que não seja assim entre vós; mas o que entre vós é o maior, torne-se como o último; e o que governa seja como o servo.
27 'Uri nai, waa tee gu ne nia 'initoa? Waa ne gooru daka ngali fanga mai fuana, ma nao waa ne rao fanga ma ka ngali fanga mai? Na waa ne gooru daka ngali fanga mai fuana ne nia 'initoa. Sui boroi 'ana, nau ku faarongo kamolu, nau waa ne ku nii matangamolu, nau na waa ni rao kamolu.
27 Pois qual é o maior: o que está sentado à mesa ou o que serve? Não é aquele que está sentado à mesa? Todavia, eu estou no meio de vós, como aquele que serve.
28 “Kamolu molu too kwaimani mai fai nau 'ana si kada 'ana ilitooa nau ki tiifau.
28 E vós tendes permanecido comigo nas minhas provações;
29 Lea na Maa nau nia faa tiifau naa 'ana 'initoae fuaku, nau boroi kwai faa lau guu 'initoae fuamolu,
29 eu, pois, disponho do Reino a vosso favor, assim como meu Pai o dispôs a meu favor,
30 uri molu ka fanga ma molu ka kuu kwaimani 'amolu fai nau lao 'initoaa nau. Kamolu molu kai gooru kwaimani 'ana 'inito lae fai nau, ma molu kai 'inito fua taafuli fiiwane ma roo fiiwane sarenga neki 'Israel.”
30 para que comais e bebais à minha mesa no meu Reino e vos senteis em tronos, para julgar as doze tribos de Israel.
31 Sui sa Disas ka bae 'urii fuana sa Bita, “Saemon Bita wala! 'Oe waa kwairooi. God nia faolomainia naa Saetan, fasi uri kai ili uria kai tagalongai kamolu tiifau faasi nau, ilingia waa ne nia rao 'i lao ole fuana 'egwe lana miga doo diana ki faasia na tadidoo ta'ae ki.
31 Simão, Simão, eis que Satanás vos reclamou para vos peneirar como o trigo;
32 Ka 'uri nai boroi 'ana wala Saemon, nau ku foa fuamu, fasi uri ne nao 'oe 'osi olifaiburi lau 'ana fiitooa 'oe. Ma 'ana kada 'oe manata oli lau mai uri nau, 'oko faangasia toaa kwairooi nau.”
32 mas eu roguei por ti, para que a tua confiança não desfaleça; e tu, por tua vez, confirma os teus irmãos.
33 Ma sa Bita nia luua ka 'urii, “Aofia 'ae, nau ku kwaimaakwalii sui guu 'akua uri lea lae fai 'oe 'i lao lookafo ma fuana maea lae fai 'oe!”
33 Pedro disse-lhe: Senhor, estou pronto a ir contigo tanto para a prisão como para a morte.
34 Ma sa Disas nia luua ka 'urii, “Bita wala, nau ku faarongo 'oe, 'i tari'ina lao fa rodo nee, 'i nao 'ana karai kai angi, 'oko tofe nau olu si kada 'oko saea 'oe ulafusia nau.”
34 Jesus respondeu-lhe: Digo-te, Pedro, não cantará hoje o galo, até que três vezes hajas negado que me conheces.
35 Sui sa Disas ka ledi 'urii 'ana waa kwairooi nia ki, “'Uri nai ma kada bae nau ku fale kamolu kau, ma nao kamolu kasi too 'ana ta malefo, ma nao ta wai, ma nao ta tae butu, 'urii bae kamolu oli kukuru 'ana ta doo bae?”
35 Depois ajuntou: Quando vos mandei sem bolsa, sem mochila e sem calçado, faltou-vos porventura alguma coisa? Eles responderam: Nada.
36 Ma sa Disas ka bae 'urii, “Sui boroi 'ana tari'ina, lea sa tii ne nia too 'ana ta malefo ma nao ta wai, nia ka ngalia na mone 'ana. Ma sa tii ne nao kasi too 'ana ta 'ile ni firu, nia ka foli 'ana maku baita nia, ma ka folia ta 'ile 'ana.
36 Mas agora, disse-lhes ele, aquele que tem uma bolsa, tome-a; aquele que tem uma mochila, tome-a igualmente; e aquele que não tiver uma espada, venda sua capa para comprar uma.
37 Nau ku saea doo neki fuamolu, sulia na kekeda laa Abu bae nia bae suli nau 'urii, ‘Kera koni nia fainia waa ta'aa ki.’ Doo nai kai fuli naa fuaku, sulia na kekeda laa ki sui guu suli nau kai fuli mamana naa.”
37 Pois vos digo: é necessário que se cumpra em mim ainda este oráculo: E foi contado entre os malfeitores {Is 53,12}. Com efeito, aquilo que me diz respeito está próximo de se cumprir.
38 Ma na waa kwairooi nia ki daka bae 'urii, “Aofia wala, suai fasi, kolu too naa 'ana roo 'ile ni firu ki 'i see ne!”
38 Eles replicaram: Senhor, eis aqui duas espadas. Basta, respondeu ele.
39 Sa Disas fainia na waa kwairooi nia ki, kera faasia naa toaa baita nai, ma daka lea naa uria fa uo kera 'ailia 'ana 'Olif, ilingia ne 'ita daka ilia mai.
39 Conforme o seu costume, Jesus saiu dali e dirigiu-se para o monte das Oliveiras, seguido dos seus discípulos.
40 Ma kada kera dao 'ana si kula nai, nia ka bae 'urii fuada, “Molu ka foa, ade lea na ilitooe ki ka linge kamolu.”
40 Ao chegar àquele lugar, disse-lhes: Orai para que não caiais em tentação.
41 Sui sa Disas nia ka 'idu tu'uu gu 'ana kau faasi kera ka bobola fainia 'ui lae 'ana si fau ka dao ai, nia ka booruru 'i saegano ka foa.
41 Depois se afastou deles à distância de um tiro de pedra e, ajoelhando-se, orava:
42 Nia ka bae 'urii, “Maa 'ae, lelea doori lamu naa ne, 'oko lafua 'amu nonifiie ne faasia nau. Sui boroi 'ana, nao lau na kwaidooria nau, boroi ma sulia kwaidooria 'oe lau 'ana.”
42 Pai, se é de teu agrado, afasta de mim este cálice! Não se faça, todavia, a minha vontade, mas sim a tua.
43 Ma tii 'ensel faasia 'i langi nia dao mai, ma ka faarakea naa.
43 Apareceu-lhe então um anjo do céu para confortá-lo.
44 Ma liona ka fii 'asia naa, nia ka foa tetede lau. Ma na 'i'ide ne 'i nonina 'u'udu ka 'asia 'i saegano ka mala ta gwigwise 'abu.
44 Ele entrou em agonia e orava ainda com mais instância, e seu suor tornou-se como gotas de sangue a escorrer pela terra.
45 Ma kada nia tatae faasia na foa lae, nia ka oli siana na waa kwairooi nia ki. Kera maleu 'ada, sulia kera makeso tasa sulia kera liodila.
45 Depois de ter rezado, levantou-se, foi ter com os discípulos e achou-os adormecidos de tristeza.
46 Ma sa Disas ka bae 'urii fuada, “'Urifita ne kamolu ka maleu rowane? Molu tatae, ma molu ka foa, ade lea na ilitooe ki ka linge kamolu.”
46 Disse-lhes: Por que dormis? Levantai-vos, orai, para não cairdes em tentação.
47 Kada manga sa Disas nia bae 'ua gu 'ana fai kera, tii figue baita daka dao na mai. Ma tii waa 'ana waa kwairooi nia baki, ne satana sa Diudas, nia ne talaida mai. Ma nia ka dao mai siana sa Disas, ma ka nonoia naa.
47 Ele ainda falava, quando apareceu uma multidão de gente; e à testa deles vinha um dos Doze, que se chamava Judas. Achegou-se de Jesus para o beijar.
48 Sui boroi 'ana sa Disas ka bae 'urii fuana, “Wala Diudas 'ae, 'oe fale nau, na 'Alakwa nia Wane, fuana malimae nau ki 'ana nonoi laku?”
48 Jesus perguntou-lhe: Judas, com um beijo trais o Filho do Homem!
49 Ma kada na waa kwairooi ki kera too fainia sa Disas, daka suai doo nai, daka bae 'urii, “Wala Aofia! Alu kameli kumuli kera 'ana 'ile ni firue kameli ki, ma nao 'utaa?”
49 Os que estavam ao redor dele, vendo o que ia acontecer, perguntaram: Senhor, devemos atacá-los à espada?
50 Ma tii waa ada, ka kwaea tii waa ni rao nia waa foa ni gwau, ma ka kwae muusia naa na bali alinga aolo nia.
50 E um deles feriu o servo do príncipe dos sacerdotes, decepando-lhe a orelha direita.
51 Guu sa Disas ka bae 'urii, “Too na 'ana!” Ma nia ka samo tona alingana waa nai, ma ka guraa naa alingana.
51 Mas Jesus interveio: Deixai, basta. E, tocando na orelha daquele homem, curou-o.
52 Sui sa Disas ka bae fuana waa baita ni foa ki, ma waa neki kera folo suusia Beukaua loo, ma tai waa baite ki lau guu ne kera lea mai uri dau lana, nia ka 'urii, “'Uri nai ma, nau ta waa garo nao nee, uri kamolu ka dau raunga mai uri nau?
52 Voltando-se para os príncipes dos sacerdotes, para os oficiais do templo e para os anciãos que tinham vindo contra ele, disse-lhes: Saístes armados de espadas e cacetes, como se viésseis contra um ladrão.
53 Nau ku too guu 'akua siamolu 'i lao Beukaua loo sulia fa dani 'oro ki, sui boroi nao kamolu si sasi guu uria dau laku. Sui boroi 'ana si kada kamolu naa ne, uri kamolu ka rao naa 'ana tetedea Saetan, na waa ne 'inito 'ana rorodoe.”
53 Entretanto, eu estava todos os dias convosco no templo, e não estendestes as mãos contra mim; mas esta é a vossa hora e do poder das trevas.
54 Sui daka daua naa sa Disas, ma daka talaia naa 'i lao luma nia waa foa ni gwau. Ma sa Bita ka 'isi tau lau gu 'ana kau 'i buri.
54 Prenderam-no então e conduziram-no à casa do príncipe dos sacerdotes. Pedro seguia-o de longe.
55 Ma kera 'ukunia tii era 'i tofungana kula ni too lae 'i lao labu 'ana luma nai, ma sa Bita ka gooru lau guu fainia toaa ne kera too kakalia na ere nai.
55 Acenderam um fogo no meio do pátio, e sentaram-se em redor. Pedro veio sentar-se com eles.
56 Ma kada tii wela keni saari ni rao nai nia suana sa Bita ne gooru seeri karangia era nai, nia ka lio filoa 'ua guu ka bae 'urii, “Na waa nee nia too lau guu mai fainia sa Disas ne!”
56 Uma criada percebeu-o sentado junto ao fogo, encarou-o de perto e disse: Também este homem estava com ele.
57 Sui boroi sa Bita ka tofe ka 'urii, “Wala wela keni nee wala, nau kusi saitomana na waa nai!”
57 Mas ele negou-o: Mulher, não o conheço.
58 Ma nao si tau lau guu 'i burina, tii waa ka suana sa Bita ka bae lau guu 'urii, “'Oe ta waa lau guu ada ne!”
58 Pouco depois, viu-o outro e disse-lhe: Também tu és um deles. Pedro respondeu: Não, eu não o sou.
59 Ma nao si tau lau guu 'i burina, tii waa lau ka bae tetede ka 'urii, “Nia mamana. Na waa ne nia too lau guu fainia sa Disas, sulia nia lau guu na waa faasia 'i Galilii ne!”
59 Passada quase uma hora, afirmava um outro: Certamente também este homem estava com ele, pois também é galileu.
60 Sui boroi sa Bita nia luua ka 'urii, “See wala nee, nau ku ulafusia doo na 'oe bae sulia nai wala!”
60 Mas Pedro disse: Meu amigo, não sei o que queres dizer. E no mesmo instante, quando ainda falava, cantou o galo.
61 Ma na Aofia ka abulo, ka lio 'o'olo na kau fuana sa Bita. Ma sa Bita ka manata naa tona baea bae na Aofia nia saea fuana bae 'urii, “'I nao sui fatai karai kafi 'ai, 'oe 'oko olu fa tofe laku 'oko saea 'o lalafusi nau.”
61 Voltando-se o Senhor, olhou para Pedro. Então Pedro se lembrou da palavra do Senhor: Hoje, antes que o galo cante, negar-me-ás três vezes.
62 Ma sa Bita ka ruu na kau 'i maa, ma ka angi baita lea ka igigele guu, sulia liona 'e dila 'asia naa.
62 Saiu dali e chorou amargamente.
63 Ma na waa ni firu ki ne kera folo kalia sa Disas, kera ka 'onionga 'ani nia, ma daka nangasia.
63 Entretanto, os homens que guardavam Jesus escarneciam dele e davam-lhe bofetadas.
64 Ma daka kani bokotaa na maana, ma daka ledia daka 'urii, “'Oe saea fasi sa tii ne fidali 'oe nai?”
64 Cobriam-lhe o rosto e diziam: Adivinha quem te bateu!
65 Ma daka saea baea ta'aa 'oro ki lau guu fuana.
65 E injuriavam-no ainda de outros modos.
66 Ma uri 'uubongi kada nia dani naa, na toa gwaungai kera toaa Diu ki, ma na waa baita ni foa ki, ma na waa toolangaidoo 'ana taki ki, kera ka bae ofu naa, ma daka talaia naa sa Disas siada.
66 Ao amanhecer, reuniram-se os anciãos do povo, os príncipes dos sacerdotes e os escribas, e mandaram trazer Jesus ao seu conselho.
67 Ma daka bae 'urii fuana, “'Oe faarongo kameli fasi wala. Nia sae 'oe naa ne Kraes bae 'oi dao na mai fua faamauri lameli lae nee, ma nao ni 'oe nao?”
67 Perguntaram-lhe: Dize-nos se és o Cristo! Respondeu-lhes ele: Se eu vo-lo disser, não me acreditareis;
68 Ma lea nau ku ledi kamolu uria tii si doo, nia 'afitai molu ka luua ne.
68 e se vos fizer qualquer pergunta, não me respondereis.
69 Sui boroi nia 'ita 'i tari'ina ka oli 'alaa, nau, na 'Alakwa nia Wane, nau kwai too 'i bali 'aba aolo nia God 'ana tetede tasa, ma nau kui 'inito fainia.”
69 Mas, doravante, o Filho do Homem estará sentado à direita do poder de Deus.
70 Ma kera tiifau guu daka ledia daka 'urii, “'Uri nai ma 'oe naa ne 'Alakwa nia God?”
70 Então perguntaram todos: Logo, tu és o Filho de Deus? Respondeu: Sim, eu sou.
71 Ma daka bae 'urii, “Nao kolu si dooria naa tasi baea uri kolu ka faamamane nia lau. Sulia kolu tala rongo naa nai, nia tala saea nia 'Alakwa God!”
71 Eles então exclamaram: Temos nós ainda necessidade de testemunho? Nós mesmos o ouvimos da sua boca.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.