Lucas 19
Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs NAA
1 Sa Disas nia dao lao maefera 'i Diorikoo, ma kai tasa lau gu 'ana.
1 Entrando em Jericó, Jesus atravessava a cidade.
2 Ma tii waa satana sa Sakias ta waa baita lau guu 'ana toa ni koni lana malefo 'ana takisi 'e nii seeri, ne nia ta waa suadoo lau guu.
2 Eis que um homem rico, chamado Zaqueu, chefe dos publicanos,
3 Nia 'e dooria ka suana 'ana sa Disas, ma sui ka 'afitai sulia nia waa kukuru 'asia naa ma konia baita nai ka suusi nia.
3 procurava ver quem era Jesus, mas não podia, por causa da multidão, por ser ele de pequena estatura.
4 Ma nia ka lae 'ali'ali naa 'i nao 'ana konia nai, lae ka raa sulia 'ai nai da 'ailia 'ana Sikamoo, uria ka suana 'ana sa Disas sulia nia kai liu kau sulia taala nai.
4 Então, correndo adiante, subiu num sicômoro a fim de ver Jesus, porque ele havia de passar por ali.
5 Kada sa Disas lea kau ka liu seeri, nia lio 'alaa kau ka suana sa Sakias, ka bae 'urii fuana, “Wala Sakias, koso 'ali'ali mai, sulia 'i tari'ina nau kwai dao 'i luma kamu.”
5 Quando Jesus chegou àquele lugar, olhando para cima, disse:
6 Sa Sakias ka ele 'asia naa, ka koso 'ali'ali na mai. Nia ka talaia sa Disas ka lea naa uria 'i luma kera.
6 Zaqueu desceu depressa e o recebeu com alegria.
7 Na toaa nai tiifau da suana si doo nai, daka bae buri 'ani nia daka 'urii, “Sa Disas lea naa uria too kwaimani lae fainia waa abulo ta'aa bae nai rowaa.”
7 Todos os que viram isto murmuravam, dizendo que Jesus tinha se hospedado com um homem pecador.
8 Aia, sa Sakias nia tatae ka bae 'urii fuana sa Disas na Aofia, “Aofia 'ae, nau gu ne kwai falea naku ta bali 'ana suadooa nau fuana toaa siofaa ki. Ma lea sae nau ku kwaalia waa ki daka faledoo 'aku ka talua naa kula kai dao ai, nau kwai duua doo kera ki ka dao 'ana fai fa 'idu laa 'i fafona liu lana si doo kera ki.”
8 Zaqueu, por sua vez, se levantou e disse ao Senhor: — Senhor, vou dar a metade dos meus bens aos pobres. E, se roubei alguma coisa de alguém, vou restituir quatro vezes mais.
9 Ma sa Disas ka bae 'urii fuana, “'I tari'ina naa ne God kai faamauria toaa 'oe nee 'i luma 'oe, sulia kera da faamamanea God mala bae kokoo kia sa 'Abraham nia ilia kada 'i nao.
9 Então Jesus lhe disse:
10 Nau, na 'Alakwa nia Wane, ku lea mai uria nani lae uria ma faamauri lana toaa ne kera nao'ada.”
10 Porque o Filho do Homem veio buscar e salvar o perdido.
11 Na konia baita nai da rongoa sui naa doo neki sa Disas bae mai sulia. 'I seeri nia ka unu sulia tii si tarifulaa 'ana kada kera dao karangia naa 'i Durusalem. Nia unu sulia si tarifulaa nai uria ka 'olosia si manata laa kera too ai, ne kera kwaifii 'ada sae sa 'initoaa nia God kai sakatafa faatai gu 'ana 'i seeri.
11 Ouvindo eles estas coisas, Jesus contou uma parábola, visto estar perto de Jerusalém e lhes parecer que o Reino de Deus havia de manifestar-se imediatamente.
12 'Uri nai, nia ka bae 'urii fuada, “Totoo tii waa 'initoa ka lea uria fera tau nai uria daka falea mai 'initoae fuana ma nia oli mai ka 'inito fua fera nia.
12 Por isso, Jesus disse:
13 Ma sui fatai nia kafi lea, nia 'ailia mai tii akwala waa daka lea mai siana. Nia ka falea malefo ki fuada ka bae 'urii, ‘Molu ka rao 'ana malefo neki, uri molu ka todaa lau gu mai tai malefo faafida molu ka rao 'amolu 'uri nai lelea nau oli mai ku dao.’
13 Chamou dez dos seus servos, confiou-lhes dez minas e disse-lhes: “Negociem até que eu volte.”
14 Ma sui toa nia waa 'inito nai, daka rakesasu 'ani nia, daka odua tii waa ka lea 'i burina uri faarongo lana ai, ma daka saea kera da ote kera 'ana waa nai kai 'inito fuada.
14 Mas os seus concidadãos o odiavam e enviaram após ele uma embaixada, dizendo: “Não queremos que este reine sobre nós.”
15 “Aia, ka 'uri nai boroi 'ana, waa 'inito nai kera falea na mai 'initoaa fuana nia ka oli na mai uri 'inito lae fuada. Kada nia oli mai ka dao, nia ka kwaiodui naa uria toa bae nia falea malefo ki fuada uri rao lae ai uri ka lio filoa ta fita si malefo ki lau ne kera todaa 'i maana malefo baki nia faa fuada.
15 — Quando ele voltou, depois de ter tomado posse do reino, mandou chamar os servos a quem tinha dado o dinheiro, a fim de saber quanto tinham conseguido ganhar em seus negócios.
16 Na waa rao totolenao 'e lea mai dao ka bae 'urii, ‘Waa baita kani 'ae, nau ku rao 'ana malefo bae 'oe faa fuaku, ta tii taafuli malefo ne ku todaa lau mai gwauna.’
16 — O primeiro se apresentou e disse: “Senhor, a sua mina rendeu dez.”
17 Waa 'inito nai ka bae 'urii fuana, ‘'Oe na waa 'o rao diana nai. Ma fafona ne 'oe mamana 'ana ili lana si doo tu'uu, nau kwai alu 'oe 'oko lio naa sulia taafuli maefere ki nai.’
17 O senhor lhe disse: “Muito bem, servo bom! E porque você foi fiel no pouco, terá autoridade sobre dez cidades.”
18 Ruana waa ni rao ka lea lau gu mai dao ka bae 'urii fuana waa 'inito, ‘Waa baita kani, nau ku rao 'ana malefo bae 'oe faa fuaku, ta lima malefo ne ku todaa lau mai maana.’
18 — O segundo servo veio e disse: “Senhor, a sua mina rendeu cinco.”
19 Waa 'inito nai ka bae 'urii fuana, ‘'Oe, nau kwai alu 'oe 'oko lio naa sulia lima maefere ki nai.’
19 A este o senhor disse: “Você terá autoridade sobre cinco cidades.”
20 Sui, oluna waa ni rao ka lea lau gu mai dao ka bae 'urii, ‘Waa baita kani, malefo 'oe bae 'o faa fuaku ne tio diana gu 'ana doo 'oe, bae nau ku 'afulalo ai 'ana 'aba maku ma ku sua diana mai sulia ka tio gu 'ana.
20 — Então veio outro servo, dizendo: “Senhor, aqui está a sua mina, que eu guardei embrulhada num lenço.
21 Doo ne adea, sulia ku mau lau gu 'aku 'ani 'oe waa susuala. Ne 'oe 'o ilingia waa ne ngalia si doo ne ta waa lau gu 'ana 'e alua, ma ka konia si fanga ne ta waa lau gu 'ana 'e rao talana.’
21 Porque tive medo do senhor, que é homem rigoroso. O senhor retira o que não depositou e colhe o que não semeou.”
22 Waa 'inito nai ka bae 'urii fuana, ‘Waa rao ta'aa ne ni 'oe. Nau kwai falea kwakwaea 'oe faafia si doo ne 'oe 'ua guu tala saea 'amu nai. 'Oe 'o saea ni nau waa susuala, ma 'oko saea ni nau waa ku ngalia si doo ne ta waa lau gu 'ana 'e alua, ma si fanga ne ta waa lau gu 'ana 'e rao talana.
22 Mas o senhor respondeu: “Servo mau, eu o julgarei usando as suas próprias palavras. Você sabia que eu sou homem rigoroso, que retiro o que não depositei e colho o que não semeei.
23 Nee wala, 'utaa ne kada 'oe manata 'uri nai ma nao 'osi ngalia malefo nau nai 'osi alua 'amu lao banga, uria lelea dao kada nau ku oli mai dao ma nau ku too 'ana tai malefo sarenga 'i maana?’
23 Por que você não pôs o meu dinheiro no banco? E, então, na minha vinda, eu o receberia com juros.”
24 'Uri maana si ade laa nai, waa 'inito nai ka bae na 'urii fuana waa nai ki da uu 'i seeri, ‘Molu ngalia malefo loko faasi nia, molu ka faa 'amolu fuana waa loko kau 'e too 'ana taafuli malefo loko ki.’
24 — E disse aos que estavam ali: “Tirem dele a mina e deem ao que tem as dez.”
25 Kera ka bae 'urii, ‘Waa baita kani 'ae, ma sui nia loko 'e too naa 'ana taafuli malefo ki.’
25 Eles ponderaram: “Senhor, ele já tem dez.”
26 Nia ka bae 'urii, ‘Nau ku faarongo kamolu, waa ne rao noni maabe ka too 'ana doe, kera kai fale fafonaa lau si doo ne nia too ai fuana. Ma waa noni'ela ne nao si too 'ana tasi doo, lea sae ta doo diana ne nia ka too boroi ai, kera kai ngalia faasi nia.
26 Ao que o senhor respondeu: “Pois eu declaro a vocês que a todo o que tem será dado ainda mais; mas ao que não tem, até o que tem lhe será tirado.
27 Aia, si doo fuana toa malimae nau baki bae kera ote kera 'ani nau uri 'inito lae fuada, kamolu talaida mai seki molu ka saungida nau ku tala lio mae lada guu.’”
27 Mas quanto a esses meus inimigos, que não quiseram que eu reinasse sobre eles, tragam-nos aqui e os matem na minha presença.”
28 Burina sa Disas bae 'uri nai ka sui, nia ka eta na 'i nao 'ani kera uria 'i Durusalem.
28 E, depois de dizer isto, Jesus prosseguia a sua viagem para Jerusalém.
29 Ma kada nia dao karangia si maetoaa 'i Betfeis fainia 'i Betanii karangia kafa uo nai 'i 'Olif, nia ka odua ta roo waa 'ana waa ni kwairooi nia ki uria daka lea kau 'i nao. Nia ka bae 'urii fuadaru,
29 E aconteceu que, ao aproximar-se de Betfagé e de Betânia, junto ao monte das Oliveiras, Jesus enviou dois dos seus discípulos,
30 “Kamuru lae fasi kau 'i nao 'ana maefera loko. Kada kamuru dao maa taale ai, kamuru kai suana tii dongki ne kera kania ka uu gu 'ana 'i seeri, ne nao si ngalia 'ua gu mai ta waa 'i fafona. Muru lukea 'oko faasia sui, muru ka talaia mai 'i seeki.
30 dizendo-lhes:
31 Ma lea ta waa ka ledi kamuru ma ka 'urii, ‘Tee ne muru lukea dongki nee uria?’ Muru ka bae 'urii fuana, ‘Na Aofia ne dooria.’”
31 Se alguém perguntar: “Por que o estão desprendendo?”, respondam assim: “Porque o Senhor precisa dele.”
32 Aia, roo waa nai ki daru ka lea naa, ma keeru ka suana doo ki da fuli ka lea gu sulia doo nai ki sa Disas saea kau fuadaru.
32 E, indo os que foram mandados, acharam tudo conforme Jesus lhes tinha dito.
33 Kada keeru lukea guu dongki nai, na toaa nai dongki kera nai daka ledi keerua daka bae 'urii, “Tee ne kamuru lukea kale dongki nee uria?”Na nununa tii doo nai fua ngali doo lae da 'ailia 'ana dongki.|src="HK00033B_765x574_497x373.jpg" size="col" ref="Luk 19:33"
33 Quando eles estavam soltando o jumentinho, os donos do animal disseram: — Por que estão desprendendo o jumentinho?
34 Keerua daru ka bae 'urii, “Na Aofia ne dooria.”
34 Eles responderam: — Porque o Senhor precisa dele.
35 Sui keeru ka talaia na mai siana sa Disas. Dao keerua ka alua maku keerua ki fafona dongki nai, sui daru ka tatae nia ka gooru naa 'i fafona.
35 Então trouxeram o jumentinho até Jesus e, pondo as suas capas sobre o animal, ajudaram Jesus a montar.
36 Ma kada sa Disas nia lea kau 'ana dongki nai, toae ki daka samatainia maku kera ki sulia taale, nia talau ka lea na 'i fafona.
36 À medida que Jesus avançava, as pessoas estendiam as suas capas no caminho.
37 Ma kada nia dao karangia 'i Durusalem 'ana kula ne taala nai koso toli kau uria fa uo 'i 'Olif, na konia baita nai 'ana toaa kwairooi nia ki kera safali daka suungi naa 'ana tango lana God fuana doo kwaibalatana neki kera suana nia ilia ki mai.
37 E, quando Jesus se aproximava da descida do monte das Oliveiras, toda a multidão dos discípulos começou, com muita alegria, a louvar a Deus em alta voz, por todos os milagres que tinham visto.
38 Ma daka bae na 'urii,
38 Diziam: “Bendito é o Rei que vem em nome do Senhor! Paz no céu e glória nas maiores alturas!”
39 Ma tai Faarisii daka nii lau guu 'i seeri, kera ka bae 'urii fuana sa Disas, “Waa toolangaidoo 'ae, saea fuana waa kwairooi 'oe nena ki, kera taaro 'ada wala.”
39 Alguns dos fariseus lhe disseram em meio à multidão: — Mestre, repreenda os seus discípulos!
40 Ma sa Disas 'e luu kera ka 'urii, “Nau ku saea fuamolu, lea sa kera taaro 'ada, na fau neki gu ne kera dai suungi 'ana tango lana God.”
40 Mas Jesus respondeu:
41 Kada sa Disas nia dao karangia naa 'i Durusalem, nia lio kau 'e suana maefere baita loo, angia ka durufi nia naa, sulia liona 'e dila fuana toaa loo 'i lao fera loo.
41 Quando Jesus ia chegando a Jerusalém, vendo a cidade, chorou por ela,
42 Nia ka bae lau guu ka 'urii, “Kamolu nee, lea sae molu ka lio filoa mone 'amolu 'i tari'ina, si doo ne kai talaia waa uri lelea ka too 'ana aroaroe, ka diana ne. Ma sui ka nao, ne kamolu maa molu rorodoa ka nao molu si suai naa nee.
42 dizendo:
43 Si kada ne karangi kai dao na mai nee, si kada naa fuana malimae kamolu ki uri dao kera ka alasia naa fera nee ne, ma kera kai suusi kamolu 'afitai molu ka ruu na 'i maa.
43 Pois virão dias em que os seus inimigos cercarão você de trincheiras e apertarão o cerco por todos os lados;
44 Ma kera kai taga 'ana fera kamolu ma toaa 'i laona ki tiifau. Kai tagabola ta tii si fau boroi si too naa fafona ruana si doo 'ana fera kamolu nee. Kera kai saketoa toaa kamolu ki, sulia kamolu ulafusia 'amolu dao lana mai God siamolu fuana faamauri lamolu.”
44 e vão arrasar você e matar todos os seus moradores. Não deixarão pedra sobre pedra, porque você não reconheceu o tempo em que Deus veio visitá-la.
45 Kada sa Disas nia ruu kau lao Beukaua bae, nia ka taria toaa kera usi ki laona.
45 Depois, entrando no templo, Jesus começou a expulsar os que ali vendiam,
46 Ma nia ka bae 'urii fuada, “Si baea God ne kera kedaa 'uana mai lao buka abu, nia bae 'urii, ‘Na beu nau nee, na beu ni ofu ne.’ Ma sui kamolu ka rokisia oli molu ka alua 'amolu 'ana beu kera toaa ni beli ki.”
46 dizendo-lhes:
47 Ma 'afa dani ki sui gu 'ana, sa Disas nia toolangaidoo 'i lao Beukaua nai. Ma toa baita ni foa ki, ma toa toolangaidoo 'ana taki ki, ma tai toa gwaungai ki lau fuana toaa Diu ki, daka sasi uria saungi lana sa Disas ka mae 'ana.
47 Diariamente, Jesus ensinava no templo. Os principais sacerdotes, os escribas e os maiorais do povo procuravam tirar-lhe a vida,
48 Ma sui ka 'afitai uri ili lana tasi doo 'ani nia, sulia toae ki da roo 'ani nia sulia fa dani ki sui guu 'ana uria fafurongo lana toolangaidoo laa nia.
48 mas não achavam uma forma de fazer isso, porque todo o povo, ao ouvi-lo, era cativado por ele.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.