Lucas 17

Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Sa Disas ka bae 'urii fuana waa kwairooi nia ki, “Doo neki da kai talaia wane uri abulo ta'aa lae, kera lea na mai uri wane 'afitai ka nao lau. Sui boroi 'ana ta, tara nia kai ta'aa kai tasa fua tii ne nia talaia wane uri abulo ta'aa lae!
1 Jesus disse aos seus discípulos:
2 Nia diana lea sa daka kani kulua ta maefau baita tasa 'i luana ma lea daka kulufauna lao asi kwasi, fasi ade lea nia ka talaia ta wane 'ana wane malania nau neki uri lukasi lana manata mamana laa nia 'ani nau.
2 Seria melhor para essa pessoa que ela fosse jogada no mar com uma grande pedra de moinho amarrada no pescoço do que fazer com que um destes pequeninos peque.
3 Molu ka fiia!
3 Tenham cuidado! Se o seu irmão pecar, repreenda-o; se ele se arrepender, perdoe.
4 Aia, ma lea nia ka ilia tasi doo ka garo fuamu 'ana fiu si kada ki lao fa sato ma ka lea sui gu mai siamu 'ana si kada nai ki ma ka bae 'urii, ‘Nau ku bulasi manataa naa faasia garo laa nau ku ilia fuamu,’ 'oko manata luke nia lau guu 'ana fiu si kada nai ki.”
4 Se pecar contra você sete vezes num dia e cada vez vier e disser: “Me arrependo”, então perdoe.
5 'I seeri na 'aboosol ki daka bae 'urii fuana Aofia, “Kameli dooria 'oko ilia manata mamana laa kameli ka baita ka 'idu lau!”
5 Os apóstolos pediram ao Senhor: — Aumente a nossa fé.
6 Sa Disas ka bae 'urii, “Lea sae manata mamana laa 'oe nia tu'uu boroi 'ana mala 'ana ta miga mastad tu'uu 'isi, lea sae 'oe bae 'urii fua ta 'ai baita boroi 'ana 'uri loko, ‘'O kwaikutu 'amu fai lalimu ki sui guu fasi seki, 'oko lea kau fubaa lao asi.’ Tara nia kai ade gwana sulia bae lamu nai.
6 E ele respondeu:
7 “Kamolu, lea sae ta wane 'amolu too 'ana ta wane ni rao ma nia lea ka anobataa mai ola 'oe, ma nao ka lio mai sulia sifsif 'oe ki, sui ka oli mai ka dao 'i fera. Si kada nai nia rao ka lede nia 'asia naa sui oli mai ka dao 'i luma nai, tee ne 'oe kai saea fasi 'i nao fuana uri ili lana? Na fanga lae ne lea doo 'oe 'ali'ali 'oko 'aili nia fasi 'amu 'i nao uri nia ka ilia?
7 Jesus disse:
8 Nao! 'Oe bae lau 'amu 'urii fuana, ‘Lea kau 'o naare fanga fasi fuaku sui lea 'oko ofi falu sui 'oko ngali mai fanga nau ki uri ku fanga aku. Burina 'oe ilia doo nai ki sui fatai, 'oe 'ofi fanga ma 'ofi kuu 'amu.’
8 Claro que não! Pelo contrário, você dirá: “Prepare o jantar para mim, ponha o avental e me sirva enquanto eu como e bebo. Depois você pode comer e beber.”
9 Tee ne adea na waa baita nai ka nao si tangoa gu wane ni rao nia? Suli na wane ni rao nai nia ilia gwana si raoa ne da odu nia 'ua gu uria ma ka nao si ilia gu tasi doo ne 'idu lau kau 'i fafona.
9 Por acaso o empregado merece agradecimento porque obedeceu às suas ordens?
10 Talafamolu lau gu nai. Si kada molu ilia 'aini raoa nee sui guu God nia odu kamolu uria lelea ka sui naa, molu ka bae gwamolu 'urii, ‘Kameli nao guu tai wane 'initoa suli kameli toaa uri ili lana gwana si raoa neki God nia odu kameli ki uria.’”
10 Assim deve ser com vocês. Depois de fazerem tudo o que foi mandado, digam: “Somos empregados que não valem nada porque fizemos somente o nosso dever.”
11 Si kada sa Disas nia lea uria 'i Durusalem, nia lea ka liu matangana bali lolofaa 'i Samaria fai lolofaa 'i Galilii.
11 Jesus continuava viajando para Jerusalém e passou entre as regiões da Samaria e da Galileia.
12 Si kada nia dao 'ana tii maefera nai, tii akwala waa furo saungi kera ki daka lea mai siana dao daka uu tau gwada mai,
12 Quando estava entrando num povoado, dez leprosos foram se encontrar com ele. Eles pararam de longe
13 daka 'a'ai mai daka 'urii, “Disas waa baita 'ae, 'o manatai kameli mai!”
13 e gritaram: — Jesus, Mestre, tenha pena de nós!
14 Si kada sa Disas nia suada kau, nia ka bae 'urii fuada, “Lea kau molu ka faatainia nonimolu siana waa ni foa God ki, uri daka faamamanea ne nonimolu ki maafo ma ka falu naa.” Ma si kada kera lea na kau 'uri nai, na furo nai ka sigi naa faasi kera tiifau.
14 Jesus os viu e disse: Quando iam pelo caminho, eles foram curados.
15 Sui ta tii wane 'ani kera nia suana nonina nai dodoloa diana naa, nia ka oli mai ka akwa baita 'ana tango lana God.
15 E, quando um deles, que era samaritano , viu que estava curado, voltou louvando a Deus em voz alta.
16 Ma nia ka 'asi nia ka tio fafo maana lao saegano 'i maa 'aena sa Disas ka tango nia. Nia wane 'i Samaria lau gwana, nao lau wane Diu.
16 Ajoelhou-se aos pés de Jesus e lhe agradeceu.
17 Sui sa Disas ka bae 'urii, “Kamolu tii akwala fono bae nau ku gura kamolu. Ma ta sikwa waa lau da nii fai?
17 Jesus disse:
18 Nau nao kwasi suana ta wane 'ani kera si oli na mai uri tango lana God. Taifilia wane Samaria nee lau gwana ne nia oli mai ka tangoa God nee!”
18 Por que somente este estrangeiro voltou para louvar a Deus?
19 Sa Disas ka bae 'urii fuana, “Tatae, oli 'oko lea 'amua. God nia gura 'oe naa suli 'oe manata mamana.”
19 E Jesus disse a ele:
20 Si kada Faarisii ki da ledia sa Disas uria si kada tee God kai 'inito fua toaa nia ki ai, nia luu kera ka 'urii,
20 Alguns fariseus perguntaram a Jesus quando ia chegar o Reino de Deus . Ele respondeu:
21 Ma ta waa boroi nao si bae gu 'urii, ‘Liotoi 'amolu 'initoaa bae God gu ne!’ Ma nao ka 'urii, ‘Nia gu loko!’ Sulia 'initoaa God 'e nii gu 'ana 'i matangamolu.”
21 Ninguém vai dizer: “Vejam! Está aqui” ou “Está ali”. Porque o Reino de Deus está dentro de vocês.
22 Sui sa Disas ka bae 'urii fuana waa kwairooi nia ki, “Si kada nau kui oli mai, kamolu molu kai dooria sua lana fa dani nau, 'Alakwa nia Wane, ma sui boroi nia kai 'afitai fuamolu uri suai lae.
22 Então ele disse aos discípulos:
23 Ma toae ki kera kai bae 'urii fuamolu, ‘Liotoi fasi, Kraes bae gu loko 'e nii lobaa!’ Ma nao daka 'urii, ‘Liotoi fasi, nia ne nii gu 'ana nee!’ Kera daka ade boroi 'ada 'uri nai, kamolu nao molu si roo suli kera uria nani kwailiu lae.
23 Alguns vão dizer a vocês: “Olhem aqui” ou “Olhem ali”; porém não saiam para procurá-lo.
24 Sulia dao laku mai, 'Alakwa nia Wane, 'afitai ka agwa kaaroa lau ma kai mala 'ana kwakwange binamaaru ma folaa lana ka 'etea lofona mamangaa loo, ma toae ki daka suai sui gu 'ada.
24 Porque, assim como o relâmpago brilha de uma ponta do céu até a outra, assim será no dia em que o Filho do Homem vier.
25 Ma sui ta, 'i nao sui fatai doo nai kafi fuli, nau kwai nonifii fasi, ma toaa nee 'i tari'ina kera dai susubutai nau fasi 'ada.
25 Mas primeiro ele precisa sofrer e ser rejeitado pelo povo de hoje.
26 Si kada nau kui oli mai ai, nia kai 'uria lau guu si kada bae sa Noa.
26 Como foi no tempo de Noé, assim também será nos dias de antes da vinda do Filho do Homem.
27 Si kada bae sa Noa, na toae ki sui gu 'ana kera roo 'ada 'ana fanga lae ma kuu lae, 'afee ma araie lelea ka dao guu 'afa dani sa Noa 'e raa lao faka bae, ma kafo bae ka fungu ka olo faafi kera daka funu tiifau.
27 Todos comiam e bebiam, e os homens e as mulheres casavam, até o dia em que Noé entrou na barca. Depois veio o dilúvio e matou todos.
28 Nia kai 'uria lau guu si kada bae sa Lot. Si kada bae sa Lot, na toae ki sui gu 'ana kera roo lau guu 'ana fanga lae ma kuu lae, daka folia doo ki ma daka foli 'ana doo kera ki, daka fasi doo, daka saungai ma daka tole luma.
28 A mesma coisa aconteceu no tempo de Ló. Todos comiam e bebiam, compravam e vendiam, plantavam e construíam.
29 Ma sui, fa dani sa Lot 'e faasia fera 'i Sodom, na era bae fai erafau 'a'ako bae ka 'asia faasia 'i langi ka sarufi kera daka funu tiifau.
29 No dia em que Ló saiu de Sodoma, choveu do céu fogo e enxofre e matou todos.
30 Talafana lau guu si doo kai fuli 'afa dani nau kui oli mai kui dao faatai ai nai.
30 Assim será o dia em que o Filho do Homem aparecer.
31 “Ma 'afa dani nai si doo nai ki fuli, waa ne too mai 'i maa, nao si oli lau mai luma uri ngali lana 'okodoo nia. Ma waa ne nii mai maa ole, nao si oli lau mai fera uri 'okodoo nia.
31 Aí quem estiver em cima da sua casa, no terraço, desça, e fuja logo, e não perca tempo entrando na casa para pegar as suas coisas. E quem estiver no campo não volte para casa.
32 Manata toi fasi doo bae fuli 'ana 'afe bae sa Lot.
32 Lembrem da mulher de Ló.
33 Waa ne sasi ngangata uri dau ngasi lae 'ana mauria nia lao molaagali, nia kai mae. Aia, ma waa ne lukatainia kau mauria nia lao molaagali, nia kai mauri.
33 A pessoa que procura os seus próprios interesses nunca terá a vida verdadeira; mas quem esquece a si mesmo terá a vida verdadeira.
34 Nau ku faarongo kamolu, 'afa rodo nai nau kui dao ai, lea ta roo waa keeru tio 'ana tii ifitai, ta waa nau kui ngalia, ta ruana waa ka ore naa.
34 Naquela noite duas pessoas estarão dormindo numa mesma cama. Eu afirmo a vocês que uma será levada, e a outra, deixada.
35 — ausente —
35 Duas mulheres estarão moendo trigo juntas: uma será levada, e a outra, deixada.
36 — ausente —
36 [Naquele dia, dois homens estarão trabalhando na fazenda: um será levado, e o outro, deixado.]
37 Ma 'i seeri, waa kwairooi sa Disas ki daka ledia daka 'urii, “Wala Aofia 'ae, doo nai ki lea doo daka fuli gu 'i fai nai?”
37 Então os discípulos perguntaram: — Senhor, onde vai ser isso? Ele respondeu:

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.