Lucas 15
Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs NTLH
1 'Ana tii si kada, waa ni koni lana malefo 'ana takisi ki ma tai toaa abulo ta'aa lau, kera koni mai sia sa Disas uri fafurongo lana.
1 Certa ocasião, muitos cobradores de impostos e outras pessoas de má fama chegaram perto de Jesus para o ouvir.
2 'I seeri, na Faarisii ki fai waa ni toolangaidoo 'ana taki ki, daka safali 'uga naa daka 'urii, “Sa wala nee gonia mai 'aini toaa abulo ta'aa nee ka fanga kwaimani na 'ana fai kera, 'o 'e nao si 'o'olo fua ili lana!”
2 Os fariseus e os mestres da Lei criticavam Jesus, dizendo: — Este homem se mistura com gente de má fama e toma refeições com eles.
3 'Uri nai, sa Disas ka unu sulia tii si tarifulaa fuada ka 'urii,
3 Então Jesus contou esta parábola :
4 “Lea ta waa too 'ana tii talanga sifsif, ma ta tii doo ka nao'ana, nia kai faasia sikwa taafuli ma sikwa doo neki da too ki, daka too ni fanga laa 'ada 'i seeri, ma nia ka lea ka nani naa burina tii doo ne nao'ana nai lelea ka dao tona guu.
4 — Se algum de vocês tem cem ovelhas e perde uma, por acaso não vai procurá-la? Assim, deixa no campo as outras noventa e nove e vai procurar a ovelha perdida até achá-la.
5 Ma si kada nia dao tona, nia ka ele 'asia naa ka tamaa,
5 Quando a encontra, fica muito contente e volta com ela nos ombros.
6 ka oli na mai fainia. Lea mai 'e dao, ka 'ailia mai toaa da too kwai karangi 'ani nia ki ma ruana nia ki, daka koni na mai nia ka bae 'urii fuada, ‘Nau ku ele 'asia naa, sulia ku dao tona naa sifsif nau bae nao'ana. Nia ne kamolu ka ele kwaimani 'amolu fai nau!’”
6 Chegando à sua casa, chama os amigos e vizinhos e diz: “Alegrem-se comigo porque achei a minha ovelha perdida.”
7 Ma sa Disas ka bae lau 'urii, “Nau ku faarongo kamolu, na ele laa ne fuli lao fera 'i salo faafia ta tii waa abulo ta'aa boroi lea nia luka 'ana abulo ta'aa laa nia ki ma ka abulo talea God, nia 'e baita tasa ka talua lau ele lae sulia sikwa akwala ma sikwa waa neki da 'o'olo ki.”
7 — Pois eu lhes digo que assim também vai haver mais alegria no céu por um pecador que se arrepende dos seus pecados do que por noventa e nove pessoas boas que não precisam se arrepender.
8 Sa Disas ka bae lau 'ana ta tarifulaa ka 'urii, “Lea ta wela keni nia too 'ana tii taafuli seleni ma ta tii fa doo ka nao'ana. Nia kai faasarua kwesu ma kai salofia luma nia, uri nanisi tiifau lae ai uri fa seleni nai lelea nia ka suai guu.
8 Jesus continuou:
9 Ma si kada nia suai naa, nia ka 'ailia toaa kwaimani nia ki, ma toaa kera too kwaimani ki ka bae 'urii fuada, ‘Nau ku ele 'asia naa sulia ku suai naa fa seleni nau bae 'e nao'ana. Nia ne kamolu ka ele kwaimani 'amolu fai nau!’”
9 E, quando a encontra, convida as amigas e vizinhas e diz: “Alegrem-se comigo porque achei a minha moeda perdida.”
10 Sa Disas ka bae lau gu 'urii, “Nau ku faarongo kamolu, talafana lau guu si doo God fai 'ensel nia ki lao fera 'i salo da ilia nai. Kera da ele 'asia naa faafia lea ta tii waa abulo ta'aa boroi 'e luka 'ana garoa nia ki ma ka abulo talea God.”
10 — Pois eu digo a vocês que assim também os anjos de Deus se alegrarão por causa de um pecador que se arrepende dos seus pecados.
11 Sa Disas ka bae lau guu 'ana ta tarifulaa ka 'urii, “Tii waa nai fai roo 'alakwa nia ki kera too 'ada.
11 E Jesus disse ainda:
12 Totoo, waa nai 'i buri ka bae 'urii fuana maa keeru, ‘Maa 'ae, 'o faa na mai kula 'i sataku 'ana suadooa kolu fuaku.’ 'Uri nai, waa nai ka tolingia naa suadooa kera ka faa naa kula 'e naisata ki 'ana roo 'alakwa nia ki fuadaru.
12 Certo dia o mais moço disse ao pai: “Pai, quero que o senhor me dê agora a minha parte da herança.”
13 Aia, 'i burina ta bara fa dani sui, waa bae 'i buri ka koni tiifau 'ana bali suadooa 'i satana, ka ngalia ka lea na 'ana bali fera tau. Nia lea kau dao seeri ka taulangai tiifau 'ana malefo nia ki 'ana tooa ni oewanea lae.
13 Poucos dias depois, o filho mais moço ajuntou tudo o que era seu e partiu para um país que ficava muito longe. Ali viveu uma vida cheia de pecado e desperdiçou tudo o que tinha.
14 Ma kada nia 'e taulangainia malefo nia lelea ka sui atafu naa, na uni fioloa talingai 'asia naa ka liu lao bali nai ma nia ka nao si too naa 'ana tasi doo lau.
14 — O rapaz já havia gastado tudo, quando houve uma grande fome naquele país, e ele começou a passar necessidade.
15 Nia ka lea uri ledi raoa lae siana tii waa 'ana fera nai, ma waa nai ka faa tii si raoa bilia fuana uri sua lae sulia boso nia ki.
15 Então procurou um dos moradores daquela terra e pediu ajuda. Este o mandou para a sua fazenda a fim de tratar dos porcos.
16 Ma nia ka dooria naa 'ani lana duaa boso ki, sulia nao ta waa si faa naa tasi fanga fuana.
16 Ali, com fome, ele tinha vontade de comer o que os porcos comiam, mas ninguém lhe dava nada.
17 Sui totoo tii si kada manata lana 'i tala'ana ka oli ka manata 'urii, ‘Na toaa ni rao nia maa nau da 'oro, ma sui boroi 'ana kera fanga diana daka abusu ka sui guu. Ma nau ne ku fiolo kui mae naa nee!
17 Caindo em si, ele pensou: “Quantos trabalhadores do meu pai têm comida de sobra, e eu estou aqui morrendo de fome!
18 Kaa diana ku oli 'aku siana maa nau. Ku lea kau dao siana ku bae 'urii naku fuana: 'O maa 'ae, nau ku ade garo 'asia naa 'i maana God, ma 'i maamu lau guu.
18 Vou voltar para a casa do meu pai e dizer: ‘Pai, pequei contra Deus e contra o senhor
19 Nau nao kusi tala'ana naa 'oko saea lau nau 'alakwa 'oe. 'O suaku na 'amu mala waa ni rao 'oe gu 'ana.’
19 e não mereço mais ser chamado de seu filho. Me aceite como um dos seus trabalhadores.’ ”
20 Nia ka sulatatae 'i seeri, ka oli na mai siana maa nia.
20 Então saiu dali e voltou para a casa do pai.
21 Ma sui 'alakwa nia ka bae 'urii fuana, ‘'O maa 'ae, nau ku ade garo 'asia naa 'i maana God ma 'i maamu lau guu. Nau nao kusi tala'ana naa 'oko saea lau nau 'alakwa 'oe.’
21 E o filho disse: “Pai, pequei contra Deus e contra o senhor e não mereço mais ser chamado de seu filho!”
22 Sui boroi 'ana maa nia ka 'ai naa uria na toaa ni rao nia ki ka 'urii, ‘Molu 'ali'ali kau lae molu ngalia mai na maku tikwa liu lana talingaia bae molu ka faa ruufi nia ai. Molu ka alua fa kokome ki 'abana fai butu ki 'aena.
22 — Mas o pai ordenou aos empregados: “Depressa! Tragam a melhor roupa e vistam nele. Ponham um anel no dedo dele e sandálias nos seus pés.
23 Lea sui, lae molu ka saungia buluka kafi baita diana bae uri kolu ka fanga kwaimani kolu ka ele 'akolua.
23 Também tragam e matem o bezerro gordo. Vamos começar a festejar
24 Sulia 'alakwa nau nee, nia mala bae sae nia mae naa ma sui ka mauri lau ne. Ka nao'ana naa ma sui kolu ka suana lau.’ 'Uri nai guu, kera ka safalia naa ele lae ma fanga kwaimania nai.
24 porque este meu filho estava morto e viveu de novo; estava perdido e foi achado.”
25 “'Ana kada nai, waa ulunao nia bae 'e nii 'ua mai lao ole ka nao oli mai si dao 'ua. Ma kada nia oli mai ka dao karangia guu lume, nia ka rongoa naa angi lana 'au 'ana wae lae nonina fafangaa nai.
25 — Enquanto isso, o filho mais velho estava no campo. Quando ele voltou e chegou perto da casa, ouviu a música e o barulho da dança.
26 Nia ka 'ailia kau tii waa 'ana toaa ni rao nai ki, ka ledia uri tee ne kera waelia 'au ai.
26 Então chamou um empregado e perguntou: “O que é que está acontecendo?”
27 Waa nai luua ka bae 'urii, ‘Na saasimu bae loko oli mai ka dao naa 'i fera, ma maa 'oe ka saungia naa buluka kafi baita diana bae, sulia nia suana saasimu 'e mauri gu 'ana oli mai ka dao lau.’
27 — O empregado respondeu: “O seu irmão voltou para casa vivo e com saúde. Por isso o seu pai mandou matar o bezerro gordo.”
28 Ma sui, ulunao nai rakena ka sasu 'asia naa, ka ote nia naa 'ana ruu lae mai luma. Maa nia ka ruu mai 'i maa, ka radi kalia naa uri ruu lae mai luma.
28 — O filho mais velho ficou zangado e não quis entrar. Então o pai veio para fora e insistiu com ele para que entrasse.
29 Nia ka luua maa nia ka bae 'urii, ‘'Oe suai fasi 'amu nee, nau ku rao mai fuamu mala ta gwa waa ni rao 'oe gu 'ana sulia fa ngali 'oro neki ma ku roo mai sulia bae lamu. Ma sui ka nao 'osi faa guu ta kaa nanigot boroi 'ana fuaku, uri nau fai toaa kwaimani nau ki meli ka fanga kwaimani ma meli ka ele 'ameli ai!
29 Mas ele respondeu: “Faz tantos anos que trabalho como um escravo para o senhor e nunca desobedeci a uma ordem sua. Mesmo assim o senhor nunca me deu nem ao menos um cabrito para eu fazer uma festa com os meus amigos.
30 Ma sui, na 'alakwa 'oe nee doo ne taulangainia sui naa suadooa 'oe fuana wela keni olodola ki, kada nia oli mai ka dao 'i fera, 'oe 'oko saungia fatai buluka kafi baita diana bae fuana!’
30 Porém esse seu filho desperdiçou tudo o que era do senhor, gastando dinheiro com prostitutas. E agora ele volta, e o senhor manda matar o bezerro gordo!”
31 Maa nia ka luua ka 'urii, ‘'Alakwa nau 'ae, 'oe naa ne too ngado siaku 'i fera, ma doo nau neki tiifau doo 'oe ki gu 'ana ne.
31 — Então o pai respondeu: “Meu filho, você está sempre comigo, e tudo o que é meu é seu.
32 Aia, ma saasimu si doo 'e bobola naa fai ili lana fuana loko meli ilia 'ana ele lae sulia dao lana mai. Sulia nia mala bae sae nia 'e mae naa ma sui ka mauri lau. Ma nia ka nao'ana naa, sui ma kolu ka suana lau.’”
32 Mas era preciso fazer esta festa para mostrar a nossa alegria. Pois este seu irmão estava morto e viveu de novo; estava perdido e foi achado.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.