Lucas 14
Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs VC
1 'Ana tii fa dani Sabati, kada sa Disas 'e lea kau ka fanga 'ana luma tii waa baita 'ana Faarisii ki, waa ki da bubu tu'uu suli nia uria sua lana lea nia ka ilia tasi doo ni bae too lana fainia.
1 Jesus entrou num sábado em casa de um fariseu notável, para uma refeição; eles o observavam.
2 Aia, tii waa roo 'abana ki fai roo 'aena ki da ubu baita 'asia naa, 'e lea mai siana sa Disas.
2 Havia ali um homem hidrópico.
3 Ma sa Disas ka ledia Faarisii ki fai waa ni toolangaidoo lae 'ana taki ki ka 'urii, “Nia sae taki kia 'e faolomainia kolu kai guraa gu 'akolu waa matai 'ana Sabati, ma nao nia luia?”
3 Jesus dirigiu-se aos doutores da lei e aos fariseus: É permitido ou não fazer curas no dia de sábado?
4 Ma sui ka nao kera dasi luu nia guu. Sa Disas ka dau tona waa matai nai ma nia ka 'akwaa lau gu 'ana, sui ka odua ka oli na 'ana.
4 Eles nada disseram. Então Jesus, tomando o homem pela mão, curou-o e despediu-o.
5 Sui sa Disas ka ledia lau toa baita nai ka 'urii, “Aia, lea sae 'oe ta waa 'alakwa 'oe ma nao ta buluka 'amu, nia 'asia lao kilu 'afa dani Sabati, 'oe lae 'oko 'abaa gu 'amu ai?”
5 Depois, dirigindo-se a eles, disse: Qual de vós que, se lhe cair o jumento ou o boi num poço, não o tira imediatamente, mesmo em dia de sábado?
6 Ka nao ta waa ada si bobola fainia ka olisi nia gu 'i seeri.
6 A isto nada lhe podiam replicar.
7 Aia, sa Disas ka suana toaa ne kera kwaiodui kau uri kera 'ana fafangaa nai kera dao naa, ma daka filia sui guu kula ni gooru lae fuana waa 'initoe ki. Ma nia ka falea tii si tarifulaa 'urii fuada,
7 Observando também como os convivas escolhiam os primeiros lugares, propôs-lhes a seguinte parábola:
8 “Kada ta waa nia kwaiodui kau uri 'oe 'oko lea mai 'ana fafangaa 'i luma nia, dao nao 'osi gooru fasi 'amu 'ana kula ni gooru lae fuana waa 'initoe ki. Sulia ade lea nia ka kwaiodui kau ma ta waa ne 'initoa ka talu 'oe fatai ka dao mai 'isi,
8 Quando fores convidado às bodas, não te sentes no primeiro lugar, pois pode ser que seja convidada outra pessoa de mais consideração do que tu,
9 ma waa ne kwaiodui kau fuamuru ka bae 'urii fuamu, ‘'Oe 'idu 'amu fasi seki, uri sa wala nee ka gooru ai.’ Lea 'uri nai, 'oe 'oko 'ide 'asia naa nai, sulia kera 'idu 'oe 'oko gooru naa 'i saegano kula fuana oena wane ki gu 'ana.
9 e vindo o que te convidou, te diga: Cede o lugar a este. Terias então a confusão de dever ocupar o último lugar.
10 Aia, ma lea kera kwaiodui kau uri 'oe, dao 'oko gooru gu 'amu 'i saegano, uria lea kada waa ne kwaiodui kau nia dao suai kafi bae 'urii fuamu, ‘Wala waa nau, 'oe 'idu mai 'oko gooru diana 'i langi.’ 'Uri nai guu, ma nia ka sae'inito na 'ani 'oe 'i maana konia nai sui guu 'ana fanga kwaimania nai.
10 Mas, quando fores convidado, vai tomar o último lugar, para que, quando vier o que te convidou, te diga: Amigo, passa mais para cima. Então serás honrado na presença de todos os convivas.
11 Sulia waa ne faa'inito nia 'i tala'ana, God kai faatu'uu nia, ma waa ne faatu'uu nia 'i tala'ana, God kai faa'inito nia.”
11 Porque todo aquele que se exaltar será humilhado, e todo aquele que se humilhar será exaltado.
12 Sa Disas ka bae lau 'urii fuana waa ne saungainia fafangaa nai, “Kada 'oe 'o saungainia ta fafangaa, nao 'osi kwaiodui uria toaa kwaimani 'oe ki ma toolamu ki gu 'ana, ma nao sae waa suadoo neki molu too kwaimani ki gu 'amolu. Ade lea kera daka ade doo ma daka kwaiodui lau gu mai uri 'oe, ma daka duu langa lau gu 'ada fuamu 'ana doo baki 'oe ilida ki mai fuada.
12 Dizia igualmente ao que o tinha convidado: Quando deres alguma ceia, não convides os teus amigos, nem teus irmãos, nem os parentes, nem os vizinhos ricos. Porque, por sua vez, eles te convidarão e assim te retribuirão.
13 Aia, lea 'oe 'o saungainia fafangaa, 'oko kwaiodui 'amu uria toaa siofaa ki, toaa 'aeda ma 'abada ta'aa ki, ma toaa maarodo ki.
13 Mas, quando deres uma ceia, convida os pobres, os aleijados, os coxos e os cegos.
14 Ma lea 'oe ade 'uri nai, nia ka diana 'asia naa fuamu, sulia toaa nai ki kera nao si tala'ana naa duu langa lae 'ana ta doo fuamu. Ni 'oe, kada God kai tataea toaa 'o'olo ki faasia maea, 'ana kada nai fatai nia kafi duu langa fuamu.”
14 Serás feliz porque eles não têm com que te retribuir, mas ser-te-á retribuído na ressurreição dos justos.
15 Ma 'ana kada nai, tii waa 'ana toa ne kera too 'ana fafangaa, nia rongoa tee ne sa Disas nia saea, nia ka bae 'urii, “'E diana tasa fuana toaa ne kera kai fanga 'ana fafangaa 'i lao 'initoaa nia God.”
15 A estas palavras, disse a Jesus um dos convidados: Feliz daquele que se sentar à mesa no Reino de Deus!
16 Ma sa Disas ka bae 'urii, “Tii waa 'e saungainia fafangaa baita 'ana tii si kada, ma ka kwaiodui uria toaa 'oro daka lea mai 'ana fafangaa nai.
16 Respondeu-lhe Jesus: Um homem deu uma grande ceia e convidou muitas pessoas.
17 Ma kada kera raodoo ka sui naa ma doo ki tiifau ka kwaimaakwalii naa, nia ka odua waa ni rao nia ka lea naa uria talai lana mai toaa ne nia kwaiodui kau uri kera daka lea mai. Uri nia ka bae 'urii fuada, ‘Kamolu lea na mai nai, sulia doo ki kwaimaakwalii sui naa.’
17 E à hora da ceia, enviou seu servo para dizer aos convidados: Vinde, tudo já está preparado.
18 Ma sui kera safali daka fofo naa, daka saea kera 'abarua sui gu 'ada 'ana si doo kwaifa'ogai kera ki ma nao dasi lea gu mai. Ta waa 'e bae 'urii, ‘Nau kufi usia guu tii si gano, ma ku dooria lea kui iroa fasi. Kwaimantai 'asia naa, kusi lea gu kau.’
18 Mas todos, um a um, começaram a escusar-se. Disse-lhe o primeiro: Comprei um terreno e preciso sair para vê-lo; rogo-te me dês por escusado.
19 Ma ruana waa ka bae 'urii, ‘Nau kufi usia gu 'aku taafuli buluka nau, ma ku dooria lea kui ilitoda fasi 'ana raoe. Kwaimantai 'asia naa, kusi lea gu kau.’
19 Disse outro: Comprei cinco juntas de bois e vou experimentá-las; rogo-te me dês por escusado.
20 Oluna waa ka bae 'urii, ‘Nau kufi arai guu, ka 'afitai 'asia naa fuaku uri lea lae kau. Kwaimantai 'asia naa, kusi lea gu kau.’
20 Disse também um outro: Casei-me e por isso não posso ir.
21 Kada waa ni rao 'e oli mai dao ka faarongoa waa baita nia 'ana doo nai ki, waa baita nia ka rakesasu 'asia naa, ka bae 'urii fuana waa ni rao nia, ‘'Oe 'ali'ali 'oko lea lau sulia tala baita ki fai kasi taala tu'uu ki, 'oko talaia mai toaa siofaa ki, toaa 'aemae ki ma toaa 'aba mae ki, toaa nonida mae ki, ma toaa maarodo ki.’
21 Voltou o servo e referiu isto a seu senhor. Então, irado, o pai de família disse a seu servo: Sai, sem demora, pelas praças e pelas ruas da cidade e introduz aqui os pobres, os aleijados, os cegos e os coxos.
22 Kada waa ni rao nai 'e oli mai ka dao naa, nia ka bae 'urii fuana waa baita nia, ‘Waa baita kani 'ae, doo bae 'oe saea ki fuaku, nau ku ilida sui naa, sui boroi 'ana ma kula ni gooru laa neki 'ana fafangaa 'oe nee da gwau 'ua ki gu 'ada.’
22 Disse o servo: Senhor, está feito como ordenaste e ainda há lugar.
23 Waa baita nai ka bae lau 'urii, ‘'Oe lea lau sulia taala baita baki fai taala tu'uu ki, 'oko radi 'aena lau mai tai toaa ne nii 'ua, uri luma nau nee ka fungu guu.
23 O senhor ordenou: Sai pelos caminhos e atalhos e obriga todos a entrar, para que se encha a minha casa.
24 Ku faarongo 'oe, nia 'afitai 'asia naa fua ta waa 'ana waa baki nau ku kwaiodui kau uri kera 'i nao ka fanga 'ana fafangaa nau nee.’”
24 Pois vos digo: nenhum daqueles homens, que foram convidados, provará a minha ceia.
25 Tii si kada, konia baita nai da lea kwaimani fai sa Disas ma nia abulo ka bae 'urii fuada,
25 Muito povo acompanhava Jesus. Voltando-se, disse-lhes:
26 “Lea waa dooria kai sule buriku ma sui ka nao si liosau 'ani nau si talua gu maa nia, ma gaa nia, ma 'afe nia, ma wela nia ki, ma toolana ki, ma waiwane nia ki, ma ni nia 'i tala'ana boroi, nia 'afitai 'asia naa fua nia ka waa kwairooi nau.
26 Se alguém vem a mim e não odeia seu pai, sua mãe, sua mulher, seus filhos, seus irmãos, suas irmãs e até a sua própria vida, não pode ser meu discípulo.
27 Waa ne nao si ala guu faafia liu lae lao 'afitaia ki ma maeli lana sule lae 'i buriku, nia 'afitai 'asia naa fua nia ka waa kwairooi nau.
27 E quem não carrega a sua cruz e me segue, não pode ser meu discípulo.
28 “Sulia ni kamolu sui guu, lea waa 'amolu dooria saungai lana ta luma ne baita, nia ka gooru ngado ka manata fasi sulia fita si malefo ne kai bobola fainia faasui lana luma nai ai.
28 Quem de vós, querendo fazer uma construção, antes não se senta para calcular os gastos que são necessários, a fim de ver se tem com que acabá-la?
29 Lea nia nao si ili 'uri nai ma 'i burina gwana nia saungainia boongado lana luma nai ma malefo ka sui lau gwana, ma toae ki daka suana nao nia si bobola naa fai faasui lana, kera daka 'oitona ma daka bae buri 'urii suli nia,
29 Para que, depois que tiver lançado os alicerces e não puder acabá-la, todos os que o virem não comecem a zombar dele,
30 ‘Soi 'akolu sa wala nee 'e safalia gu faauu lana luma nee lea sui ka nao si bobola naa fai faasui lana!’
30 dizendo: Este homem principiou a edificar, mas não pode terminar.
31 “Ma waa 'inito ki boroi, lea ta waa 'inito kai tae kau fai tii taafuli tooni waa ni omee nia ki uri firu lae fai ta waa 'inito 'ana ta fera, nia kai gooru ngado ka manata fasi. Sulia ade lea omee nia nai 'ana tii taafuli tooni wane ka nao si bobola fai firu lae fai omee nia waa 'inito 'e too 'ana roo taafuli tooni wane ki.
31 Ou qual é o rei que, estando para guerrear com outro rei, não se senta primeiro para considerar se com dez mil homens poderá enfrentar o que vem contra ele com vinte mil?
32 Ma lea nia ka nao si bobola guu, nia ka odua ta waa 'ana ka lae uri ka gani uria aroaroe 'i matangadaru, 'ana kada kera nii tau 'ua mai.
32 De outra maneira, quando o outro ainda está longe, envia-lhe embaixadores para tratar da paz.
33 Talafamolu lau gu nai, molu manata diana fasi 'amolu sulia 'afitaia neki sui guu kamolu kai liu 'i laona kada kamolu sule buriku, sulia waa ne nao si lukasia doo nia ki tiifau 'i burina uri sule lae buriku, nia 'afitai 'asia naa fua nia ka waa kwairooi nau.”
33 Assim, pois, qualquer um de vós que não renuncia a tudo o que possui não pode ser meu discípulo.
34 Sa Disas ka bae lau 'urii, “Na solo na doo diane. Ma sui boroi 'ana, lea mamasia lana 'e nao'ana na faasia, 'afitai naa 'oko ilia ka mamasia lau.
34 O sal é uma coisa boa, mas se ele perder o seu sabor, com que o recuperará?
35 'E nao si diana naa fuana ili lana 'ana tasi doo lau. 'E nao si diana naa fua lao saegano ma fua bai lana fai ta doo lau. 'E bobola gu 'ana fai daka 'ui nada ai. 'Oe waa ne 'o too 'ana alingamu uri rongo lana doo ki, 'o rongo doo nai ki 'oko rongo diana ai.”
35 Não servirá nem para a terra nem para adubo, mas lançar-se-á fora. O que tem ouvidos para ouvir, ouça!
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.