Lucas 12

Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 'Ana si kada nai, tii konia talingai 'asia naa bobola fainia ta bara tooni wane ne kera koni mai lelea daka kwaisangirii guu, da ofu mai uri fafurongo lana sa Disas. Nia safali bae fasi 'urii fua waa kwairooi nia ki, “Molu ka fiia manatae waa ta'aa kera nee Faarisii ki, ne kera toa kwaisukei mamana guu.
1 Milhares de pessoas se ajuntaram, de tal maneira que umas pisavam as outras. Então Jesus disse primeiro aos discípulos:
2 Na doo neki waa ki agwaa, totoo God kai alu faatai ai tasi doo si ore guu. Ma doo neki waa ki saufinia ade toae ka saitomana, God kai alu faatai ai fua toae ki sui daka saitomana tasi doo nao si ore guu.
2 Tudo o que está coberto vai ser descoberto, e o que está escondido será conhecido.
3 Ma doo neki sui guu kamolu sae agwa ai lao rodo, toae ki sui dai rongo folaa ai lao sato. Ma doo neki sui guu kamolu fuuarotainia ki 'i lumalalo, kera dai sae folaa ai fuana toae ki sui guu.”
3 Assim tudo o que vocês disserem na escuridão será ouvido na luz do dia. E tudo o que disserem em segredo, dentro de um quarto fechado, será anunciado abertamente.
4 Sa Disas ka bae lau 'urii, “Nau ku faarongo kamolu waa kwaimani nau ki, nao molu si maungia waa ne kai saumaeli kamolu gwana 'ana noniidoo, ma sui ka nao si saumaelia guu mangomolu.
4 Jesus continuou:
5 Aia, ma nau ku faatainia fuamolu, waa nee mone uri molu ka maungia ne God. Sulia nia ne kai saumaeli kamolu 'ana noni, ma ka too lau guu 'ana tetedea fuana 'ui lae 'ana mangomolu lao kula 'ana nonifii lae. Iuka, ku faarongo kamolu lau, God taifilia guu ne molu ka maungia.
5 Vou mostrar a vocês de quem devem ter medo: tenham medo de Deus, que, depois de matar o corpo, tem poder para jogar a pessoa no inferno. Sim, repito: tenham medo de Deus.
6 “Fa didiki neki kera tu'uu 'asia guu, lea lima fa doo boroi daka folia guu 'ana roo kaa miga malefo tu'uu 'isi ki. Sui boroi 'ana, ta tii fa doo ada boroi, God 'afitai ka manata buro ai.
6 — Por acaso não é verdade que cinco passarinhos são vendidos por algumas moedinhas? No entanto Deus não esquece nenhum deles.
7 Na ifuna gwaumolu ki boroi, God saitoma tiifau gwana ai. Doo ne adea ka nao molu si mau lau nai, sulia God nia manata fifii 'ani 'oe wane ka talua didiki 'oro ki.”
7 Até os fios dos cabelos de vocês estão todos contados. Não tenham medo, pois vocês valem mais do que muitos passarinhos!
8 Sui sa Disas ka bae lau 'urii, “Nau ku faarongo kamolu lau guu, toaa ne da faarongo folaa 'ani nau 'i maana waa 'ana molaagali ne kera waa kwairooi nau ki, ni nau 'Alakwa nia Wane, kwai faarongo folaa lau guu 'ani kera 'i maana 'ensel God ki.
8 Jesus disse ainda:
9 Aia, ma waa ne tofe nau 'i maana waa 'ana molaagali, nau kwai tofe nia lau guu 'i maana 'ensel God ki.
9 Mas aquele que disser publicamente que não é meu, o Filho do Homem também dirá diante dos anjos de Deus que essa pessoa não é dele.
10 “Toaa ne da bae ta'aa fuaku 'Alakwa nia Wane, God kai manata luke kera gu 'ana. Sui ma, toaa ne da bae ta'aa fua raoa nia Anoedoo Abu ne 'afitai naa God ka manata luke kera.
10 — Quem falar contra o Filho do Homem será perdoado, porém quem
11 “Aia, kada kera ngali kamolu uria didi lamolu lae lao beu ni ofu lae ki ma 'i maana waa baita kera ki, nao molu si manata 'a'abo lau sulia doo ne molu kai saea, ma nao olisi laa 'utaa ne molu kai ilia ada.
11 — Quando levarem vocês para serem julgados nas
12 Sulia 'ana si kada 'uri nai, Anoedoo Abu ne kai toolamai kamolu 'ana doo ne molu kai saea ki.”
12 Pois naquela hora o Espírito Santo lhes ensinará o que devem dizer.
13 Tii waa lao konia nai ka bae 'urii fuana sa Disas, “Wala waa ni toolangaidoo 'ae, 'oe saea fua sao'aku uri ka tolingia suadooa ne maa kaaria faasia fuamiri.”
13 Um homem que estava no meio da multidão disse a Jesus: — Mestre, mande o meu irmão repartir comigo a herança que o nosso pai nos deixou.
14 Ma sa Disas 'e luua ka 'urii, “Wala nee 'ae, ma doo sa tii faolomainia fuaku uri ili lana nai, uri ku saea ta doo sulia ma nao ku tolingia doo nai ki 'i matangamuru?”
14 Jesus disse:
15 Nia ka bae 'urii fuada tiifau, “Molu ka fiia doori dooa ma ogalulumi lae 'ana doo ki, sulia na mauria mamana waa, nia nao lau malefo ma suadooa nia ki.”
15 E continuou, dizendo a todos:
16 Sa Disas ka unu sulia tii si tarifulaa fuada ka 'urii, “Tii waa suadoo 'e too 'ana tii si gano diana, ma ka fasidoo 'i laona, ma ka falia diana lana aludooa 'oro nia ki 'i seeri.
16 Então Jesus contou a seguinte parábola :
17 Nia too ka manata 'ana sulia nia 'i tala'ana ka 'urii, ‘Nia sae tee lau ne nau kwai ilia ro? Nau kusi too naa 'ana ta kula ne gwau lau fua taingai lana doo nau ki ai.
17 Então ele começou a pensar: “Eu não tenho lugar para guardar toda esta colheita. O que é que vou fazer?
18 'Oo iuka, nau kwai okosia babala nau nee, sui ku saungainia babala taa baita lau. Lea sui, nau kwai konia mai fuana aludooa nau ki ma tai doo diana 'aku ki lau uri alu lana 'i laona.
18 Ah! Já sei! — disse para si mesmo. — Vou derrubar os meus depósitos de cereais e construir outros maiores ainda. Neles guardarei todas as minhas colheitas junto com tudo o que tenho.
19 Sui fatai ta nau kufi bae na 'aku 'urii fuaku 'i tala'aku nai: 'Oilakea baita fuamu nai wala! 'Oe too na 'ana doo diana 'oro baki 'o dooria 'asia naa mai sulia fa ngali 'e 'oro nai. 'O too aroaro na 'amua! 'Oko too ni fanga laa ma kuu diana laa 'amua, 'oko ilia na 'amua doo baki 'oe dooria ki fua faaele lamu.’
19 Então direi a mim mesmo: ‘Homem feliz! Você tem tudo de bom que precisa para muitos anos. Agora descanse, coma, beba e alegre-se.’ ”
20 Ma sui, God ka bae 'urii fuana, ‘'Oe waa oewanea ne! Fa rodo nee 'i tari'ina gu ne 'oi mae 'i laona. Ma ni 'oe nao 'osi saitomana tii ne kai ngalia 'okona doo ne 'o taingainia mai fuamu 'i tala'amu.’”
20 Mas Deus lhe disse: “Seu tolo! Esta noite você vai morrer; aí quem ficará com tudo o que você guardou?”
21 Sa Disas ka faasuia toolangaidoo laa nai ka bae 'urii, “Too lana guu waa ne kai konia gu 'ana suadooa 'ana molaagali fuana 'i tala'ana nai, ma ka siofaa gwana 'ana doo God ki.”
21 Jesus concluiu:
22 Sa Disas ka bae lau 'urii fuana waa kwairooi nia ki, “Nau ku faarongo kamolu, nao molu si manata sala sulia tee ne molu kai 'ani, ma tee ne molu kai ofi ai.
22 Então Jesus disse aos seus discípulos:
23 Sulia na mauri lana wane nia 'initoa ka talua fange, ma na nonina wane nia 'initoa ka talua si maku ni ofi.
23 Pois a vida é mais importante do que a comida, e o corpo é mais importante do que as roupas.
24 Manata fasi sulia saaro ki, kera nao dasi nonifii guu 'ana rao lae 'ana ole ma koni lana fange, ka nao dasi tole babala guu uri alu fanga lae, ma God gu 'ana ka saare kera. God kai saare kamolu 'afitai ka nao, sulia lao manata lana, kamolu molu 'initoa ka talua saaro ki.
24 Vejam os corvos: não semeiam, não colhem, não têm despensas nem depósitos, mas Deus dá de comer a eles. Será que vocês não valem muito mais do que os pássaros?
25 “Sui boroi 'ana molu ka manata sala sulia mauria kamolu ki, nia 'afitai ka faatikwaa guu mauri lamolu.
25 Qual de vocês pode encompridar a sua vida, por mais que se preocupe com isso?
26 Ma suli ne kamolu nao molu si tala'ana guu ili lana tasi doo uri ka faatikwaa mauri lamolu ki, nao molu si manata sala guu sulia doo nai ki sui gwana.
26 Portanto, se vocês não podem conseguir uma coisa assim tão pequena, por que se preocupam com as outras?
27 “Manata fasi sulia kaala lalano neki dai tae ki nee, kera nao dasi rao guu, ma nao kera dasi saungai maku guu. Ma sui boroi nau ku faarongo kamolu, maku baki Solomon na waa 'inito boroi kwanga lada sui naa, nao si dao gu faafia kwanga lana takana lalano neki.
27 Vejam como crescem as flores do campo: elas não trabalham, nem fazem roupas para si mesmas. Mas eu afirmo a vocês que nem mesmo Salomão, sendo tão rico, usava roupas tão bonitas como uma dessas flores.
28 Kamolu na fiitooa kamolu 'e tu'uu 'asia gu wala. God kai falea si maku ni ofi lae fuamolu, 'afitai ka nao. Sulia na lalano nai ki lao gano gu 'ana boroi doo da mauri 'i tari'ina, sui bobongi daka kuku lau gu 'ada boroi God faaofi diana 'ani kera nai.
28 É Deus quem veste a erva do campo, que hoje está aqui e amanhã desaparece, queimada no forno. Então é claro que ele vestirá também vocês, que têm uma fé tão pequena!
29 “Nao molu si manata sala lau sulia tee ne molu kai 'ani, ma tee ne molu kai kuufia.
29 Portanto, não fiquem aflitos, procurando sempre o que comer ou o que beber.
30 Toaa ne da ulafusia God 'ana daka nani burina doo nai ki. Kamolu, God Maa kamolu 'e saitomana gu 'ana kamolu 'atoia doo nai ki.
30 Pois os pagãos deste mundo é que estão sempre procurando todas essas coisas. O Pai de vocês sabe que vocês precisam de tudo isso.
31 Si doo ne uri molu kai ilia 'amolu ne manata lae sulia 'initoaa nia God, ma nia kai falea mai doo neki sui guu molu kwai 'atoi ki ai fuamolu.”
31 Portanto, ponham em primeiro lugar na sua vida o
32 Sui sa Disas ka bae lau 'urii, “Kamolu toa nau, sui boroi 'ana molu ka mala kale sifsif ki, nao molu si mau. Sulia God Maa kamolu, 'e manata ele 'asia naa uri faa lana 'initoaa nia fuamolu.
32 Jesus continuou:
33 Molu foli 'ana 'okona doo kamolu ki, molu ka ngalia malefo nai molu ka faa fuana toaa siofaa ki. Molu ili 'uri nai, uri molu ka too 'ana wai ni todadooa ki ne totoo si fura fai suadooa lao fera 'i salo ne totoo si oli kukuru, ma kula ne waa beli ki 'afitai uria dao lae ai, ma 'aide nao si saketoa doo ki ai.
33 Vendam tudo o que vocês têm e deem o dinheiro aos pobres. Arranjem bolsas que não se estragam e guardem as suas riquezas no céu, onde elas nunca se acabarão; porque lá os ladrões não podem roubá-las, e as traças não podem destruí-las.
34 Sulia na kula ne 'oe alua suadooa 'oe ai, kula nai lau gu ne lao tofungana liomu naa 'e nii ai.
34 Pois onde estiverem as suas riquezas, aí estará o coração de vocês.
35 “Molu kwaimaakwali naa maasia raoe. Kani ngasi 'ana maku kamolu ki, ma molu ka faasarua kwesu kamolu ki ka saru naa,
35 E Jesus disse ainda:
36 mala 'ana waa da kwaimaakwalii maasia waa baita kera ne lea 'ana fafangaa 'ana faalue ma ka oli mai kai dao naa. Kada nia dao ka kidikidi mai, kera 'ali'ali daka 'ifingia na mae fuana.
36 Sejam como os empregados que esperam pelo patrão, que vai voltar da festa de casamento. Logo que ele bate na porta, os empregados vão abrir.
37 Ma toa ni rao nai ki waa baita kera nia dao ka toda kera da ada gu 'ada kada nia dao, kai diana tasa 'asia naa fuada. Nau ku faarongo 'o'olo gu 'ani kamolu, waa baita kera nai kai kani ngasi 'ana maku nia uri raoe, sui nia kai saea fuada sui guu daka gooru kwaimani fainia, uri nia ka sangoni kera.
37 Felizes aqueles empregados que o patrão encontra acordados e preparados! Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o próprio patrão se preparará para servi-los, mandará que se sentem à mesa e ele mesmo os servirá.
38 Toa nai ki lea sa waa baita kera ka dao boroi 'ana mai lao tofungana rodo, ma nao 'i 'ofaidani, ma kai suada kera ada gu 'ada, kai diana tasa 'asia naa fuada!
38 Eles serão felizes se o patrão os encontrar alertas, mesmo que chegue à meia-noite ou até mais tarde.
39 “Si doo molu ka manata toi 'e 'urii, na waa 'ana luma lea nia saitomana gu 'ana si kada waa beli kai dao uri beli lae ma nia ka kwaimaakwali diana, waa beli nai 'afitai ka ruufia luma nia.
39 Lembrem disto: se o dono da casa soubesse a que hora o ladrão viria, não o deixaria arrombar a sua casa.
40 Talafana lau gu ni kamolu nai, molu kwaimaakwali diana maasi nau, na 'Alakwa nia Wane. Nau kwai dao mai kada kamolu nao si fiia kwai dao ai.”
40 Vocês, também, fiquem alertas, porque o
41 Sa Bita ka bae 'urii, “Wala Aofia 'ae. Na tarifulaa nai 'oe bae sulia nai, doo fuameli gu 'ana nee, ma nao doo fuana toae ki sui gu 'ana?”
41 Então Pedro perguntou: — Senhor, essa
42 Na Aofia 'e luua ka 'urii, “Kamolu, molu 'uria waa ni rao ne liotoo ma ade lana ka 'o'olo. Ma waa baita nia ka alu nia ka lio sulia toaa ni rao ki, ma ka alu nia fua sangoni lada 'ana kada kera ni fanga lae ki.
42 O Senhor respondeu:
43 Kada waa baita nai 'e oli mai ka dao siana 'i luma nia, ma ka suana nia ili diana 'ana doo nai ki, kai diana tasa 'asia naa fuana!
43 Feliz aquele empregado que estiver fazendo isso quando o patrão chegar!
44 Ma nau ku faarongo mamana guu 'ani kamolu, lea nia 'uri nai, waa baita nai kai alua nia kai lio sulia 'okona doo nia ki tiifau naa.
44 Eu afirmo a vocês que, de fato, o patrão vai colocá-lo como encarregado de toda a sua propriedade.
45 Aia, ma sui lea waa ni rao nai ka manata 'ana 'urii, ‘Waa baita nau, dao lana mai tau 'ua,’ ma ka safali kwae maana 'ana toaa ni rao ma wela keni ni rao nai ki, ma ka too ni fanga laa 'ana ma kuufi lana 'ana kafo lilinge ki lelea gwauna ka oewanea guu, nia kai ta'aa 'asia naa fuana.
45 Mas imaginem o que acontecerá se aquele empregado pensar que o seu patrão está demorando muito para voltar. E imaginem que esse empregado comece a bater nos outros empregados e empregadas e a comer e a beber até ficar bêbado.
46 Na waa baita nia kai dao 'afa sato nia nao si fiia ai, ma si kada nia nao si saitomana. Ma na waa baita nai, kai falea kwakwaea baita fuana, ka alu nia naa 'ana kula fua toaa abu faamamane ki.
46 Então o patrão voltará no dia em que o empregado menos espera e na hora que ele não sabe. Aí o patrão mandará cortar o empregado em pedaços e o condenará a ir para o lugar aonde os desobedientes vão.
47 “Na waa ni rao ne saitomana gu 'ana doo ne waa baita nia dooria kai ilia, ma sui ka nao si ade akau ma nao si ilia guu doo nai, kera kai falea kwakwaea baita fuana.
47 — O empregado que sabe qual é a vontade do patrão, mas não se prepara e não faz o que ele quer, será castigado com muitas chicotadas.
48 Aia, na waa ni rao ne ilia si doo ni kwae lana faafia ma sui ka nao si saitomana lau gwana si doo ne waa baita nia 'e dooria, waa nai kera da kai kwae sarafaia gwada 'ani nia.
48 Mas o empregado que não sabe o que o patrão quer e faz alguma coisa que merece castigo, esse empregado será castigado com poucas chicotadas. Assim será pedido muito de quem recebe muito; e, daquele a quem muito é dado, muito mais será pedido.
49 Sa Disas ka bae lau 'urii, “Nau ku lea mai uri suungi lana molaagali, ma ku dooria era nai ka saru naa 'i tari'ina!
49 Jesus continuou:
50 Nau kwailiu 'i lao 'afitaia baita 'asia naa ne kai mala bae sa kera faasiuabu nau. Ma nau kwai manata fii 'asia naa sulia lelea nia ka sui gu faasi nau!
50 Tenho de receber um batismo e como estou aflito até que isso aconteça!
51 Kamolu kwaifii 'amolu sae nau ku lea mai uri fale lana aroaroe gu 'ana lao molaagali nee? Nao ne! Nau ku lea mai uri toli lae ka toli 'i matangana toae.
51 Vocês pensam que eu vim trazer paz ao mundo? Pois eu afirmo a vocês que não vim trazer paz, mas divisão.
52 'Ita 'i tari'ina ka oli 'alaa, ta lima ai daka too 'ana tii luma, kera dai tolingi kera kwailiu, olu ai ta bali, ta roo ai ta bali.
52 Porque daqui em diante uma família de cinco pessoas ficará dividida: três contra duas e duas contra três.
53 Kera kai toli kwailiu 'i matangada, na maa ki dai toli faasia 'alakwa kera ki, ma darae ki faasia maa kera ki. Gaa ki dai toli faasia saari kera ki, saarii ki faasia gaa kera ki. 'Initai baita ki dai toli faasia keni fungao kera ki, ma keni fungao ki faasia fungo ni keni kera ki.”
53 Os pais vão ficar contra os filhos, e os filhos, contra os pais. As mães vão ficar contra as filhas, e as filhas, contra as mães. As sogras vão ficar contra as noras, e as noras, contra as sogras.
54 Sa Disas nia bae lau fua konia baita nai ka 'urii, “Kamolu, lea molu suana dasa 'e raa mai faasia bali suu lana sato ka dau, 'ali'ali molu ka saitomana 'ua guu ne ute kai 'aru, ma ka 'aru mamana naa.
54 Jesus disse também ao povo:
55 Ma lea molu suana lau gu koburu 'e dao mai fasi bali fuu, molu ka saitomana lau guu na uni sato kai dao ma faanoe kai 'ako'ako, ma ka 'ako'ako mamana naa.
55 E, quando sentem o vento sul soprando, dizem: “Vai fazer calor.” E faz mesmo.
56 Kamolu toaa suke nee, molu saitomana 'amolu liofilo lana doo 'uri nai ki lofona salo loo ma fafona molaagali nee, ma sui molu ka ulafusia 'amolu liofilo lana doo neki God ilia lao si kada 'i tari'ina.”
56 Hipócritas! Vocês sabem explicar os sinais da terra e do céu. Então por que não sabem explicar o que querem dizer os sinais desta época?
57 Sa Disas nia bae ka 'urii lau, “'Utaa ne ka nao molu si filia 'amolu ili lana doo 'o'olo ki?
57 E Jesus terminou, dizendo:
58 Lea ta waa 'e ngali 'oe uri didi lamu lao kwauto, sui fatai muru kafi dao lao kwautoe, 'oe 'oko 'olosia doo ki 'i matangamuru. Sulia lea nao 'osi ilia si doo nai ma muru ka dao naa lao kwautoe, nia kai fale 'oe 'i 'abana waa ni kwae lana kwauto, ma waa ni kwae lana kwauto kai fale 'oe naa 'abana waa ni alu lamu lao lookafo.
58 Se alguém fizer uma acusação contra você e levá-lo ao tribunal, faça o possível para resolver a questão enquanto ainda está no caminho com essa pessoa. Isso para que ela não o leve ao juiz, o juiz o entregue ao guarda, e o guarda ponha você na cadeia.
59 Ma 'oe 'oko too na 'amu laona lookafo lelea 'oko falea guu si malefo 'isi ne tio.”
59 Eu lhe afirmo que você não sairá dali enquanto não pagar a multa toda.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.