João 3
Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs VC
1 — ausente —
1 Havia um homem entre os fariseus, chamado Nicodemos, príncipe dos judeus.
2 — ausente —
2 Este foi ter com Jesus, de noite, e disse-lhe: Rabi, sabemos que és um Mestre vindo de Deus. Ninguém pode fazer esses milagres que fazes, se Deus não estiver com ele.
3 Sa Disas 'e luu nia ka bae 'urii, “Ku faarongo 'isi 'ani 'oe, tii ne nia nao si futa faalu, nia 'afitai ka too lao 'initoaa God.”
3 Jesus replicou-lhe: Em verdade, em verdade te digo: quem não nascer de novo não poderá ver o Reino de Deus.
4 Ma sa Nikodimas ka ledia sa Disas ka bae 'urii, “Nee wala, ma lea na waa baite ka rafo naa, tara nia ka futa faalu lau 'utaa nai? Wane 'afitai 'asia naa sae oli ka ruu lau lao ruruuna gaa nia ma ka futa faalu lau mai!”
4 Nicodemos perguntou-lhe: Como pode um homem renascer, sendo velho? Porventura pode tornar a entrar no seio de sua mãe e nascer pela segunda vez?
5 Sa Disas ka bae 'urii fuana, “Ku faarongo 'isi 'ani 'oe, nia 'afitai 'asia naa fua waa ka ruu lao 'initoaa nia God, lelea waa nao si futa faalu guu 'ana kafo ma 'ana Anoedoo Abu.
5 Respondeu Jesus: Em verdade, em verdade te digo: quem não renascer da água e do Espírito não poderá entrar no Reino de Deus.
6 Waa ne wane 'ana fera ne 'i saegano 'e kwalafia, nia na waa 'ana fera ne 'i saegano gwana. Ma na waa ne Anoedoo Abu nia God 'e falea mauria falu fuana, nia ne waa 'ana fera 'i salo.
6 O que nasceu da carne é carne, e o que nasceu do Espírito é espírito.
7 Nao 'osi kwele lau gwamu suli si doo nai nau ku saea ma ku bae 'urii fuamu nai, ‘Molu futa faalu lau’.
7 Não te maravilhes de que eu te tenha dito: Necessário vos é nascer de novo.
8 Na rao lana Anoedoo Abu 'e mala 'ana rao lana koburu. Na koburu nia liu 'ana suli doori lana, ma 'oko rongo gwamu kuruu lana. Sui boroi 'ana, 'oe 'afitai 'oko suana kula nia too ai ma kula nia lea uria. Talafana lau guu rao lana Anoedoo Abu 'ana mauria nia wane nai. Sui boroi 'ana nia ka talana mauria wane, 'oe 'afitai 'oko suana ili laa ne nia ilia ai.”
8 O vento sopra onde quer; ouves-lhe o ruído, mas não sabes de onde vem, nem para onde vai. Assim acontece com aquele que nasceu do Espírito.
9 Sa Nikodimas ka ledia lau ka bae 'urii, “Wala 'ae, si doo nai tara ka fuli 'utaa gu nai?”
9 Replicou Nicodemos: Como se pode fazer isso?
10 Sa Disas 'e luu nia ka 'urii, “'Oe na waa ni toolangaidoo lae fua toaa nee 'Israel naa ne, ma sui ka nao 'osi filoa gu si doo nai!
10 Disse Jesus: És doutor em Israel e ignoras estas coisas!...
11 Ku faarongo 'isi 'ani 'oe, kameli si doo ne meli tala suai mai ma meli ka tala saitomana naa, nia ne meli saea ma meli ka bae 'ana faamamane lana fuamolu nee, ma sui ka nao molu si doori faamamanea guu.
11 Em verdade, em verdade te digo: dizemos o que sabemos e damos testemunho do que vimos, mas não recebeis o nosso testemunho.
12 Na doo da fuli ki lao fera ne 'i saegano gwana nai ku bae sulia fuamolu nai, ma sui ka nao molu si doori faamamanea guu. Nia 'uri nai, lea nau ku faarongo kamolu 'ana dongana fera 'i salo, tara nia 'afitai 'asia naa fuamolu uri molu ka doori faamamanea.
12 Se vos tenho falado das coisas terrenas e não me credes, como crereis se vos falar das celestiais?
13 Nao ta waa 'e raa si too gu mai 'i salo uri nia ka faarongo kamolu lau guu 'ana dongana fera 'i salo. Ni nau 'Alakwa nia Wane, taifili nau gu ne ku sifo mai fasi 'i salo.
13 Ninguém subiu ao céu senão aquele que desceu do céu, o Filho do Homem que está no céu.
14 “'Ana kada 'i nao, sa Mosis nia saungainia tii loi 'ana bras ka daurangainia 'i langi gwauna bae'ai lao fera kwasi. Talafana lau guu si doo totoo kai fuli 'ani nau nai. Tara kera da kai daurangai nau 'Alakwa nia Wane 'i langi,
14 Como Moisés levantou a serpente no deserto, assim deve ser levantado o Filho do Homem,
15 uri tii gwana ne nia manata mamana 'ani nau, nia ka too 'ana mauria firi.
15 para que todo homem que nele crer tenha a vida eterna.
16 God nia liosau 'asia naa 'ana wane laona fera ne 'i saegano, nia ka falea mai tii fa 'Alakwa 'autania nia uri tii gwana ne manata mamana 'ani nia, nia ka nao si funu. Nia 'e too naa 'ana mauria firi.
16 Com efeito, de tal modo Deus amou o mundo, que lhe deu seu Filho único, para que todo o que nele crer não pereça, mas tenha a vida eterna.
17 God, nia nao si falea mai 'Alakwa nia uri laona fera ne 'i saegano uri kwae lana wane laona fera ne 'i saegano. God nia fale nia lau 'ana mai uri ka faamauri kera.
17 Pois Deus não enviou o Filho ao mundo para condená-lo, mas para que o mundo seja salvo por ele.
18 “Waa ne manata mamana 'ana 'Alakwa nia God, God 'afitai ka fale kwakwaea fuana. Aia ma waa ne nao si manata mamana 'ana 'Alakwa God, waa nai 'ana ne maasia naa kwakwaea God fuana, suli nia nao si manata mamana 'ana tii fa 'Alakwa 'autania nia God.
18 Quem nele crê não é condenado, mas quem não crê já está condenado; por que não crê no nome do Filho único de Deus.
19 Doo ne adea ma God ka falea kwakwaea, nia 'urii ne. Na kwesu 'e dao naa lao fera ne 'i saegano, ma sui wane ka dooria 'ana rorodoa lae ma ka ote nia 'ana kwesu nai suli na abulo lana wane 'e ta'aa.
19 Ora, este é o julgamento: a luz veio ao mundo, mas os homens amaram mais as trevas do que a luz, pois as suas obras eram más.
20 Suli waa ne nia ilia doo garo ki, nia ne ote nia lea mai siana kwesu, ade lea kwesu ka faatai folaa 'ana garoa nia ki.
20 Porquanto todo aquele que faz o mal odeia a luz e não vem para a luz, para que as suas obras não sejam reprovadas.
21 Aia ma waa ne nia ilia doo 'o'olo ki, nia 'ana ne lea mai siana kwesu, uri kwesu ka faatai folaa 'ana ade lana ne lea sulia doori lana God.”
21 Mas aquele que pratica a verdade, vem para a luz. Torna-se assim claro que as suas obras são feitas em Deus.
22 'I burina gwana si doo nai, sa Disas fainia toa kwairooi nia ki kera daka lea naa uri bali lolofaa 'i Diudia. Ma kera daka too 'i seeri daka faasiuabua naa toae ki.
22 Em seguida, foi Jesus com os seus discípulos para os campos da Judéia, e ali se deteve com eles, e batizava.
23 Aia 'ana si kada nai, sa Dion 'e faasiuabua toae ki 'ana maefera nai 'i 'Aenon karangia 'i Saalim, kula kafo nia 'oro ai. Ma toaa nai kera daka dao mai siana sa Dion ka lelea gwana uri nia ka faasiuabu kera.
23 Também João batizava em Enon, perto de Salim, porque havia ali muita água, e muitos vinham e eram batizados.
24 Si kada kera nao dasi alua 'ua sa Dion laona lookafo nai.
24 Pois João ainda não tinha sido lançado no cárcere.
25 Ma 'ana si kada nai, tai waa 'ana toa kwairooi sa Dion ki, kera daka olisusuu fainia tii waa 'ana toa Diu ki sulia birangaa kera Diu ki 'ana faafaalu lae 'ana kafo.
25 Ora, surgiu uma discussão entre os discípulos de João e um judeu, a respeito da purificação.
26 'Uri nai, waa kwairooi sa Dion ki kera daka lea siana sa Dion ma daka bae 'urii, “Waa ni toolangaidoo 'ae, 'oe saitomana waa bae nia uu fai 'oe bali lobae 'ana kafo 'i Diodan ma 'oko faarongoa toae ki suli nia? Kada nai, nia faasiuabua naa toae ki nai, ma 'oro lana toaa bae sui naa daka lea tiifau na kau siana!”
26 Foram e disseram-lhe: Mestre, aquele que estava contigo além do Jordão, de quem tu deste testemunho, ei-lo que está batizando e todos vão ter com ele...
27 Ma sa Dion 'e luu kera ka 'urii, “Na wane, si doo God faa gwana fuana ne nia too ai.
27 João replicou: Ninguém pode atribuir-se a si mesmo senão o que lhe foi dado do céu.
28 Kamolu sui guu molu rongo nau ku saea sui naa bae, nau nao lau na Kraes bae, na waa fifilia bae God ne. Nau na waa ku lae mai 'i nao 'ani nia uri ku faarongo tatalo 'ani nia 'ana ne.
28 Vós mesmos me sois testemunhas de que disse: Eu não sou o Cristo, mas fui enviado diante dele.
29 Na Kraes bae, nia mala 'ana ta fungao 'ua guu waa ne nia arai ka too 'ana keni. Ma ni nau ku mala 'ana waa kwaimani nia fungao nai, ne ku noni sasala 'ana si kada ku rongoa ne fungao nia dao naa fua arai laa nia. Ma ni nau ku ele 'asia naa 'i tari'ina si kada ku suana toaa 'oro ki da lea naa burina sa Disas.
29 Aquele que tem a esposa é o esposo. O amigo do esposo, porém, que está presente e o ouve, regozija-se sobremodo com a voz do esposo. Nisso consiste a minha alegria, que agora se completa.
30 Alu talo lana satana Kraes ka baita ka lea naa, ma na talo lana sataku ka oli tu'uu na mai.
30 Importa que ele cresça e que eu diminua.
31 “Iuka, na Kraes nia lea mai faasia 'i salo ma ka 'inito tasa, suli na waa ne nia lea mai faasia 'i salo, nia 'initoa ka tasa 'ana waa ki sui guu. Sa Dion waa ni faasiuabu na waa lao fera ne 'i saegano gwana, ma nia ka bae lau guu sulia si doo ki lao fera ne 'i saegano.
31 Aquele que vem de cima é superior a todos. Aquele que vem da terra é terreno e fala de coisas terrenas. Aquele que vem do céu é superior a todos.
32 Na Kraes, nia bae sulia si doo ne nia tala suai ki mai ma ka tala rongo ki mai 'i salo. Ma sui boroi 'ana, nao ta waa si dooria guu faamamane lana doo ne nia saea ki.
32 Ele testemunha as coisas que viu e ouviu, mas ninguém recebe o seu testemunho.
33 Ma tii gwana ne nia faamamanea si doo ne na Kraes 'e saea ki, na waa nai nia faatainia God 'e bae mamana.
33 Aquele que recebe o seu testemunho confirma que Deus é verdadeiro.
34 Ma na Kraes nai ne God fale nia mai faasia 'i salo, ma nia ka faatalongainia na baea mamane sulia God, suli God nia fale dangatai mai 'ana Anoedoo Abu nia fua Kraes.
34 Com efeito, aquele que Deus enviou fala a linguagem de Deus, porque ele concede o Espírito sem medidas.
35 Ma God na Maa ka liosau 'asia naa 'ana 'Alakwa nia nai, ma ka alu nia ka gwaungai faafia doo nia ki tiifau.
35 O Pai ama o Filho e confiou-lhe todas as coisas.
36 Tii gwana ne manata mamana 'ana 'Alakwa nia God, na mauria God 'e nii 'ana waa nai. Ma tii gwana ne nia nao si ade suli 'Alakwa nia God, waa nai 'afitai ka dao toi mauri firi. Na rakesasua God 'ana ne dau faafia waa nai.”
36 Aquele que crê no Filho tem a vida eterna; quem não crê no Filho não verá a vida, mas sobre ele pesa a ira de Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.