João 3

Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 — ausente —
1 Havia um fariseu chamado Nicodemos, que era líder dos judeus.
2 — ausente —
2 Uma noite ele foi visitar Jesus e disse: — Rabi, nós sabemos que o senhor é um mestre que Deus enviou, pois ninguém pode fazer esses milagres se Deus não estiver com ele.
3 Sa Disas 'e luu nia ka bae 'urii, “Ku faarongo 'isi 'ani 'oe, tii ne nia nao si futa faalu, nia 'afitai ka too lao 'initoaa God.”
3 Jesus respondeu:
4 Ma sa Nikodimas ka ledia sa Disas ka bae 'urii, “Nee wala, ma lea na waa baite ka rafo naa, tara nia ka futa faalu lau 'utaa nai? Wane 'afitai 'asia naa sae oli ka ruu lau lao ruruuna gaa nia ma ka futa faalu lau mai!”
4 Nicodemos perguntou: — Como é que um homem velho pode nascer de novo? Será que ele pode voltar para a barriga da sua mãe e nascer outra vez?
5 Sa Disas ka bae 'urii fuana, “Ku faarongo 'isi 'ani 'oe, nia 'afitai 'asia naa fua waa ka ruu lao 'initoaa nia God, lelea waa nao si futa faalu guu 'ana kafo ma 'ana Anoedoo Abu.
5 Jesus disse:
6 Waa ne wane 'ana fera ne 'i saegano 'e kwalafia, nia na waa 'ana fera ne 'i saegano gwana. Ma na waa ne Anoedoo Abu nia God 'e falea mauria falu fuana, nia ne waa 'ana fera 'i salo.
6 Quem nasce de pais humanos é um ser de natureza humana; quem nasce do Espírito é um ser de natureza espiritual.
7 Nao 'osi kwele lau gwamu suli si doo nai nau ku saea ma ku bae 'urii fuamu nai, ‘Molu futa faalu lau’.
7 Por isso não fique admirado porque eu disse que todos vocês precisam nascer de novo.
8 Na rao lana Anoedoo Abu 'e mala 'ana rao lana koburu. Na koburu nia liu 'ana suli doori lana, ma 'oko rongo gwamu kuruu lana. Sui boroi 'ana, 'oe 'afitai 'oko suana kula nia too ai ma kula nia lea uria. Talafana lau guu rao lana Anoedoo Abu 'ana mauria nia wane nai. Sui boroi 'ana nia ka talana mauria wane, 'oe 'afitai 'oko suana ili laa ne nia ilia ai.”
8 O vento sopra onde quer, e ouve-se o barulho que ele faz, mas não se sabe de onde ele vem, nem para onde vai. A mesma coisa acontece com todos os que nascem do Espírito.
9 Sa Nikodimas ka ledia lau ka bae 'urii, “Wala 'ae, si doo nai tara ka fuli 'utaa gu nai?”
9 — Como pode ser isso? — perguntou Nicodemos.
10 Sa Disas 'e luu nia ka 'urii, “'Oe na waa ni toolangaidoo lae fua toaa nee 'Israel naa ne, ma sui ka nao 'osi filoa gu si doo nai!
10 Jesus respondeu:
11 Ku faarongo 'isi 'ani 'oe, kameli si doo ne meli tala suai mai ma meli ka tala saitomana naa, nia ne meli saea ma meli ka bae 'ana faamamane lana fuamolu nee, ma sui ka nao molu si doori faamamanea guu.
11 Pois eu afirmo ao senhor que isto é verdade: nós falamos daquilo que sabemos e contamos o que temos visto, mas vocês não querem aceitar a nossa mensagem.
12 Na doo da fuli ki lao fera ne 'i saegano gwana nai ku bae sulia fuamolu nai, ma sui ka nao molu si doori faamamanea guu. Nia 'uri nai, lea nau ku faarongo kamolu 'ana dongana fera 'i salo, tara nia 'afitai 'asia naa fuamolu uri molu ka doori faamamanea.
12 Se vocês não creem quando falo das coisas deste mundo, como vão crer se eu falar das coisas do céu?
13 Nao ta waa 'e raa si too gu mai 'i salo uri nia ka faarongo kamolu lau guu 'ana dongana fera 'i salo. Ni nau 'Alakwa nia Wane, taifili nau gu ne ku sifo mai fasi 'i salo.
13 Ninguém subiu ao céu, a não ser o
14 “'Ana kada 'i nao, sa Mosis nia saungainia tii loi 'ana bras ka daurangainia 'i langi gwauna bae'ai lao fera kwasi. Talafana lau guu si doo totoo kai fuli 'ani nau nai. Tara kera da kai daurangai nau 'Alakwa nia Wane 'i langi,
14 — Assim como Moisés, no deserto, levantou a cobra de bronze numa estaca, assim também o Filho do Homem tem de ser levantado,
15 uri tii gwana ne nia manata mamana 'ani nau, nia ka too 'ana mauria firi.
15 para que todos os que crerem nele tenham a vida eterna.
16 God nia liosau 'asia naa 'ana wane laona fera ne 'i saegano, nia ka falea mai tii fa 'Alakwa 'autania nia uri tii gwana ne manata mamana 'ani nia, nia ka nao si funu. Nia 'e too naa 'ana mauria firi.
16 Porque Deus amou o mundo tanto, que deu o seu único Filho, para que todo aquele que nele crer não morra, mas tenha a vida eterna.
17 God, nia nao si falea mai 'Alakwa nia uri laona fera ne 'i saegano uri kwae lana wane laona fera ne 'i saegano. God nia fale nia lau 'ana mai uri ka faamauri kera.
17 Pois Deus mandou o seu Filho para salvar o mundo e não para julgá-lo.
18 “Waa ne manata mamana 'ana 'Alakwa nia God, God 'afitai ka fale kwakwaea fuana. Aia ma waa ne nao si manata mamana 'ana 'Alakwa God, waa nai 'ana ne maasia naa kwakwaea God fuana, suli nia nao si manata mamana 'ana tii fa 'Alakwa 'autania nia God.
18 — Aquele que crê no Filho não é julgado; mas quem não crê já está julgado porque não crê no Filho único de Deus.
19 Doo ne adea ma God ka falea kwakwaea, nia 'urii ne. Na kwesu 'e dao naa lao fera ne 'i saegano, ma sui wane ka dooria 'ana rorodoa lae ma ka ote nia 'ana kwesu nai suli na abulo lana wane 'e ta'aa.
19 E é assim que o julgamento é feito: Deus mandou a luz ao mundo, mas as pessoas preferiram a escuridão porque fazem o que é mau.
20 Suli waa ne nia ilia doo garo ki, nia ne ote nia lea mai siana kwesu, ade lea kwesu ka faatai folaa 'ana garoa nia ki.
20 Pois todos os que fazem o mal odeiam a luz e fogem dela, para que ninguém veja as coisas más que eles fazem.
21 Aia ma waa ne nia ilia doo 'o'olo ki, nia 'ana ne lea mai siana kwesu, uri kwesu ka faatai folaa 'ana ade lana ne lea sulia doori lana God.”
21 Mas os que vivem de acordo com a verdade procuram a luz, a fim de que possa ser visto claramente que as suas ações são feitas de acordo com a vontade de Deus.
22 'I burina gwana si doo nai, sa Disas fainia toa kwairooi nia ki kera daka lea naa uri bali lolofaa 'i Diudia. Ma kera daka too 'i seeri daka faasiuabua naa toae ki.
22 Depois disso, Jesus e os seus discípulos foram para a região da Judeia. Ele ficou algum tempo com eles ali e batizava as pessoas.
23 Aia 'ana si kada nai, sa Dion 'e faasiuabua toae ki 'ana maefera nai 'i 'Aenon karangia 'i Saalim, kula kafo nia 'oro ai. Ma toaa nai kera daka dao mai siana sa Dion ka lelea gwana uri nia ka faasiuabu kera.
23 João também estava batizando em Enom, perto de Salim, porque lá havia muita água.
24 Si kada kera nao dasi alua 'ua sa Dion laona lookafo nai.
24 (João ainda não tinha sido preso.)
25 Ma 'ana si kada nai, tai waa 'ana toa kwairooi sa Dion ki, kera daka olisusuu fainia tii waa 'ana toa Diu ki sulia birangaa kera Diu ki 'ana faafaalu lae 'ana kafo.
25 Alguns discípulos de João tiveram uma discussão com um judeu sobre a cerimônia de purificação .
26 'Uri nai, waa kwairooi sa Dion ki kera daka lea siana sa Dion ma daka bae 'urii, “Waa ni toolangaidoo 'ae, 'oe saitomana waa bae nia uu fai 'oe bali lobae 'ana kafo 'i Diodan ma 'oko faarongoa toae ki suli nia? Kada nai, nia faasiuabua naa toae ki nai, ma 'oro lana toaa bae sui naa daka lea tiifau na kau siana!”
26 Eles foram dizer a João: — Mestre, aquele homem que estava com o senhor no outro lado do rio Jordão está batizando as pessoas. O senhor falou sobre ele, lembra? E todos estão indo atrás dele.
27 Ma sa Dion 'e luu kera ka 'urii, “Na wane, si doo God faa gwana fuana ne nia too ai.
27 João respondeu: — Ninguém pode ter alguma coisa se ela não for dada por Deus.
28 Kamolu sui guu molu rongo nau ku saea sui naa bae, nau nao lau na Kraes bae, na waa fifilia bae God ne. Nau na waa ku lae mai 'i nao 'ani nia uri ku faarongo tatalo 'ani nia 'ana ne.
28 Vocês são testemunhas de que eu disse: “Eu não sou o Messias , mas fui enviado adiante dele.”
29 Na Kraes bae, nia mala 'ana ta fungao 'ua guu waa ne nia arai ka too 'ana keni. Ma ni nau ku mala 'ana waa kwaimani nia fungao nai, ne ku noni sasala 'ana si kada ku rongoa ne fungao nia dao naa fua arai laa nia. Ma ni nau ku ele 'asia naa 'i tari'ina si kada ku suana toaa 'oro ki da lea naa burina sa Disas.
29 Num casamento, o noivo é aquele a quem a noiva pertence. O amigo do noivo está ali, e o escuta, e se alegra quando ouve a voz dele. Assim também o que está acontecendo com Jesus me faz ficar completamente alegre.
30 Alu talo lana satana Kraes ka baita ka lea naa, ma na talo lana sataku ka oli tu'uu na mai.
30 Ele tem de ficar cada vez mais importante, e eu, menos importante.
31 “Iuka, na Kraes nia lea mai faasia 'i salo ma ka 'inito tasa, suli na waa ne nia lea mai faasia 'i salo, nia 'initoa ka tasa 'ana waa ki sui guu. Sa Dion waa ni faasiuabu na waa lao fera ne 'i saegano gwana, ma nia ka bae lau guu sulia si doo ki lao fera ne 'i saegano.
31 Aquele que vem de cima é o mais importante de todos, e quem vem da terra é da terra e fala das coisas terrenas. Quem vem do céu é o mais importante de todos.
32 Na Kraes, nia bae sulia si doo ne nia tala suai ki mai ma ka tala rongo ki mai 'i salo. Ma sui boroi 'ana, nao ta waa si dooria guu faamamane lana doo ne nia saea ki.
32 Ele fala daquilo que viu e ouviu, mas ninguém aceita a sua mensagem.
33 Ma tii gwana ne nia faamamanea si doo ne na Kraes 'e saea ki, na waa nai nia faatainia God 'e bae mamana.
33 Quem aceita a sua mensagem dá prova de que o que Deus diz é verdade.
34 Ma na Kraes nai ne God fale nia mai faasia 'i salo, ma nia ka faatalongainia na baea mamane sulia God, suli God nia fale dangatai mai 'ana Anoedoo Abu nia fua Kraes.
34 Aquele que Deus enviou diz as palavras de Deus porque Deus dá do seu Espírito sem medida.
35 Ma God na Maa ka liosau 'asia naa 'ana 'Alakwa nia nai, ma ka alu nia ka gwaungai faafia doo nia ki tiifau.
35 O Pai ama o Filho e pôs tudo nas mãos dele.
36 Tii gwana ne manata mamana 'ana 'Alakwa nia God, na mauria God 'e nii 'ana waa nai. Ma tii gwana ne nia nao si ade suli 'Alakwa nia God, waa nai 'afitai ka dao toi mauri firi. Na rakesasua God 'ana ne dau faafia waa nai.”
36 Por isso quem crê no Filho tem a vida eterna; porém quem desobedece ao Filho nunca terá a vida eterna, mas sofrerá para sempre o castigo de Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.