João 16

Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Sa Disas nia bae lau ka 'urii, “Nau ku faarongo kamolu 'ana doo neki uri ka nao molu si lea 'e'ete lau.
1 — Falo essas coisas para que vocês não se escandalizem.
2 Totoo kera da kai alu kamolu 'i sara fasi lao beu ni ofu lae. Mamana nai, si kada ne lea mai, lea ta waa 'e saungi kamolu molu mae boroi, nia ka saea gwana nia ilia si raoa nai fua God.
2 Eles expulsarão vocês das sinagogas, e até chegará a hora em que todo aquele que os matar pensará que, com isso, está prestando culto a Deus.
3 Kera da kai ilia doo nai ki 'ani kamolu, suli kera nao dasi saitomana Maa nau, ma nao ni nau boroi.
3 Isso farão porque não conhecem o Pai nem a mim.
4 Ka 'uri nai boroi 'ana, nau ku faarongo kamolu na kau 'ana si doo nai, uri si kada nia ka dao boroi mai, kamolu molu ka manata toi naa ne nau ku saea sui na kau fuamolu.”
4 Mas estou falando essas coisas para que, quando chegar a hora, vocês se lembrem de que eu já tinha dito isto para vocês.
5 Sui tari'ina, nau kwai oli naa sia waa bae fale nau ku lea mai. Nau kwai oli naa ne, sui boroi nao ta waa 'amolu si ledi gu 'urii 'ani nau, ‘Nee wala, 'oe lea na fai nee?’
5 Mas, agora, vou para junto daquele que me enviou, e nenhum de vocês me pergunta: “Para onde o senhor vai?”
6 Tari'ina, kamolu molu rongo doo nai ki nau ku faarongo kamolu ai na liomolu ka dila naa.
6 Pelo contrário, porque eu lhes disse essas coisas, a tristeza encheu o coração de vocês.
7 Sui boroi 'ana, nau ku faarongo mamana 'ani kamolu, didiana lana si doe fuamolu ne nau kwai lea nee. Suli lea nau nao kwasi lea, na Waa Kwai'adomi nia 'afitai ka lea mai siamolu. Lea nau ku lea taari nau ku odu nia ka lea mai siamolu.
7 Mas eu lhes digo a verdade: é melhor para vocês que eu vá, porque, se eu não for, o Consolador não virá para vocês; mas, se eu for, eu o enviarei a vocês.
8 Si kada nia dao naa, nia kai faatai folaa 'ana garo laa kera toaa 'ana fera ne 'i saegano suli abulo ta'aa lae, ma 'o'oloe, ma suli kwakwaea ne God kai falea mai.
8 Quando ele vier, convencerá o mundo do pecado, da justiça e do juízo:
9 'Ana bali 'ana abulo ta'aa lae, kera da garo suli kera nao dasi manata mamana 'ani nau.
9 do pecado, porque eles não creem em mim;
10 'Ana bali 'ana 'o'oloe, kera da garo suli nau kwai oli sia Maa nau ma tara kamolu molu si suaku naa.
10 da justiça, porque vou para o Pai, e vocês não me verão mais;
11 'Ana bali 'ana kwakwaea ne God kai falea mai, kera da garo suli God nia falea sui naa kwakwaea fua sa Saetan waa ne 'inito faafia toaa lao fera ne 'i saegano.
11 do juízo, porque o príncipe deste mundo já está julgado.
12 “Nau ku too 'ana doo 'oro 'asia naa ni sae lana 'ua fuamolu ne nao molu si tala'ana naa ngali lana lau.
12 — Tenho ainda muito para lhes dizer, mas vocês não o podem suportar agora.
13 Sui ta, si kada na Anoedoo Abu waa ne kai toolangaidoo siamolu suli doo mamane ki nia dao naa, nia kai talai kamolu suli doo mamane ki sui guu. Nia kai bae gwana suli si doo nia rongoa God saea ki fuana, nao lau si doo nia ki tala'ana. Ma nia kai bae suli si doo neki nao dasi fuli ki 'ua.
13 Porém, quando vier o Espírito da verdade, ele os guiará em toda a verdade. Ele não falará por si mesmo, mas dirá tudo o que ouvir e anunciará a vocês as coisas que estão para acontecer.
14 Ma nia kai ilia toae ki da kai faa'inito nau, suli nia kai ngalia bae laku kai faarongo kamolu ai.
14 Ele me glorificará, porque vai receber do que é meu e anunciará isso a vocês.
15 Si doo neki sui guu da naisata 'ana Maa nau, si doo nau ki sui guu. Nia ne adea nau ku saea na Anoedoo Abu kai ngalia bae laku ma kai faarongo kamolu ai.”
15 Tudo o que o Pai tem é meu. Por isso eu disse que o Espírito vai receber do que é meu e anunciar isso a vocês.
16 Sa Disas ka bae lau 'urii, “Si kada kukuru gwana sui ka nao molu si suaku naa, sui burina si kada kukuru gwana, molu ka suaku lau gwamolu.”
16 — Um pouco, e vocês não me verão mais; outra vez um pouco, e me verão de novo.
17 'Uri nai tai waa 'ana toa kwairooi nia ki daka ledi kera kwailiu, daka 'urii, “Na tee nai toolangai lana si baea nai nia saea nai, ‘Si kada kukuru gwana sui ka nao molu si suaku naa, sui burina si kada kukuru gwana, molu ka suaku lau gwamolu,’ ma ka saea lau guu, ‘Suli nau kwai lea naa sia Maa nau’?”
17 Então alguns dos seus discípulos disseram uns aos outros: — Que vem a ser isto que ele está nos dizendo: “Um pouco, e vocês não me verão mais, e outra vez um pouco, e me verão de novo”; e: “Vou para o Pai”?
18 Ma toa kwairooi nia ki kera ledi kera kwailiu lau daka 'urii, “Tee nai nia toolangainia 'ana si baea nai, ‘Si kada kukuru gwana’? Doo nai nia bae sulia kolu ulafusia nai.”
18 E diziam: — Que vem a ser esse “um pouco”? Não compreendemos o que ele está dizendo.
19 Sui sa Disas 'e filoa kera dooria ledi lana nai, nia ka 'urii fuada, “Kamolu manata suli si doo bae nau ku saea 'oto nai, bae nau ku 'urii, ‘Si kada kukuru gwana sui ka nao molu si suaku naa, sui burina si kada kukuru gwana, molu ka suaku lau gwamolu’?
19 Jesus, percebendo que queriam lhe fazer perguntas, disse:
20 Nau ku faarongo mamana 'ani kamolu, ni kamolu molu kai angi baita 'asia naa, ma na toaa 'ana fera ne 'i saegano kera da kai ele. Kamolu molu kai liodila, ma sui ta na liodilaa kamolu nai kai rokitai uri ele lae.
20 Em verdade, em verdade lhes digo que vocês vão chorar e se lamentar, mas o mundo se alegrará. Vocês ficarão tristes, mas a tristeza de vocês se transformará em alegria.
21 Na keni saare wela 'e nonifii 'asia naa suli 'e dao naa 'ana si kada ni saare wela. Ma sui ta, si kada wela nia 'e futa sui naa, nia ka manata buro lau gwana 'ana nonifiia bae, suli nia ele 'asia naa ne wele 'e futa ka sui naa lao fera ne 'i saegano.
21 A mulher, quando está para dar à luz, fica triste, porque chegou a sua hora; mas, depois de nascida a criança, já não se lembra da aflição, pela alegria de ter trazido alguém ao mundo.
22 Talafana lau guu ni kamolu nai. Kamolu molu liodila 'i tari'ina, ma sui ta nau kwai suamolu lau gwaku ma kamolu molu kai ele. Na ele laa kamolu nai 'afitai naa ta waa ka ngalia lau faasi kamolu.
22 Assim também agora vocês estão tristes. Mas eu os verei outra vez, e o coração de vocês ficará cheio de alegria, e ninguém poderá tirar essa alegria de vocês.
23 Tara dao 'ana si kada nai, kamolu boroi nao molu si gani nau naa uri tasi doo lau. Nau ku faarongo mamana 'ani kamolu, ta tee ne kamolu gania sia Maa nau suli ni kamolu toa kwairooi nau ki, nia kai falea fuamolu.
23 — Naquele dia vocês não me perguntarão nada. Em verdade, em verdade lhes digo: se pedirem ao Pai alguma coisa em meu nome, ele lhes concederá.
24 Lelea mai ka dao 'i tari'ina nai, kamolu 'i tala'amolu nao molu si gania 'ua mai tasi doo sia Maa nau 'i nunufana sataku. Molu tala gania 'amolu Maa nau, uri nia ka fale 'amolu ma manata lamolu ka ele mamana 'ana!”
24 Até agora vocês não pediram nada em meu nome; peçam e receberão, para que a alegria de vocês seja completa.
25 Sa Disas ka bae lau 'urii, “Nau ku bae mai 'ana tarifulae ki kada ku saea mai doo neki fuamolu. Aia, ma si kada ne lea mai nau tara nao kwasi bae lau 'ana tarifulae ki 'uri nai, kaa kwai bae naa suli Maa nau fuamolu 'ana baea 'o'olo gwana.
25 — Essas coisas eu falei a vocês por meio de figuras. Vem a hora em que não falarei mais por meio de figuras, mas falarei a vocês claramente a respeito do Pai.
26 Dao 'ana si kada nai, kamolu naa molu kai tala gania 'amolua God suli kamolu toa kwairooi nau ki. Ku saea fuamolu, tara nau nao kwasi gania naa doo ki fuamolu.
26 Naquele dia vocês pedirão em meu nome. E não lhes digo que pedirei ao Pai em favor de vocês,
27 Nia kai tio na 'uri nai, suli Maa nau 'ana tala'ana ne nia liosau 'ani kamolu suli molu liosau 'ani nau ma molu ka faamamanea ne Maa nau 'e fale nau mai.
27 porque o próprio Pai os ama, visto que vocês me amam e creem que eu vim da parte de Deus.
28 Nau ku too mai sia Maa nau ne ku lea mai lao fera ne 'i saegano. Tari'ina, nau kwai faasia naa fera ne 'i saegano ma kwai oli naa siana Maa nau nai.”
28 Vim do Pai e entrei no mundo, mas agora deixo o mundo e vou para o Pai.
29 'I seeri na toa kwairooi nia ki daka bae 'urii fuana, “Ma 'oe 'o bae folaa naa wala, ma ka nao 'osi bae naa 'ana tarifulae ki.
29 Então os seus discípulos disseram: — Agora o senhor fala claramente e não emprega nenhuma figura.
30 Tari'ina gu ne kameli meli kafi liotoi ne 'oe 'o saitomana doo ki sui guu, ma ka nao si bobola gu uri ta waa lau ka ledi 'oe, suli 'oe filoa gwamu doo ne nii lao manata lana waa ki. Doo ne adea meli ka faamamanea God nia fale 'oe mai nai.”
30 Agora vemos que o senhor sabe todas as coisas e não precisa que alguém lhe pergunte. Por isso, cremos que o senhor veio de Deus.
31 Ma sa Disas ka bae 'urii fuada, “Kamolu molu kafi manata faamamane gu nai!
31 Jesus respondeu:
32 Sui tii si doo ne ku faarongo kamolu lau ai. Si kada ne lea mai, ne safali dao naa nee, kamolu kai tagalo tiifau faasi nau. Tara kamolu kai tafi faasi nau uri fera kamolu ki nunufana si doo ne kera da kai ilia 'ani nau. Sui boroi 'ana, nau nao kwasi too gu taifili nau, suli Maa nau ne nii fai nau.
32 Eis que vem a hora — e já chegou — em que vocês serão dispersos, cada um para a sua casa, e vocês me deixarão sozinho. Mas não estou sozinho, porque o Pai está comigo.
33 Nau ku saea doo neki siamolu, uri molu ka too 'ana aroaroe lao kwaimania kamolu fai nau. Kamolu kai dao tona 'afitaie lao fera ne 'i saegano. Sui boroi 'ana, nao manata lamolu si ta'aa lau. Nau ku siitasa naa faafia fera ne 'i saegano.”
33 Falei essas coisas para que em mim vocês tenham paz. No mundo, vocês passam por aflições; mas tenham coragem: eu venci o mundo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.