Hebreus 10

Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs ARC

Sair da comparação
ARC Almeida Revista e Corrigida 2009
1 Na taki sa Mosis na nununa gwana doo mamana diana tasa neki sa Disas nia ilida ki fuakolu. Na taki bae nia saea, kera da falea afuafue ki ka lelea firi gwana 'afa ngali ki sui guu. Ma na afuafue ki daka 'afitai uri ili lana ta wane 'ana toaa baki da faabaitaa God uri ka 'o'olo tiifau 'i maana God.
1 Porque, tendo a lei a sombra dos bens futuros e não a imagem exata das coisas, nunca, pelos mesmos sacrifícios que continuamente se oferecem cada ano, pode aperfeiçoar os que a eles se chegam.
2 Lea sae na afuafua baki daka faa faalua sui naa mauria kera ki toaa da foa ki, tara kera 'afitai daka oliolia lau na afuafua nai ki, suli da saitomana God nia manata lukea naa abulo ta'aa laa kera ki tiifau. Ma ni kera ka nao dasi manata liodila lau sulia abulo ta'aa laa kera ki.
2 Doutra maneira, teriam deixado de se oferecer, porque, purificados uma vez os ministrantes, nunca mais teriam consciência de pecado.
3 Sui ma 'afa ngali ki sui guu, na afuafua kera ki da adea daka manata toi lau abulo ta'aa laa kera ki.
3 Nesses sacrifícios, porém, cada ano, se faz comemoração dos pecados,
4 Suli nia 'afitai uri 'abuna buluka ma na nanigot ki daka ngalia abulo ta'aa lae.
4 porque é impossível que o sangue dos touros e dos bodes tire pecados.
5 Doo ne adea guu, si kada sa Disas Kraes kai lea mai lao molaagali, nia bae 'urii fua God,
5 Pelo que, entrando no mundo, diz: Sacrifício e oferta não quiseste, mas corpo me preparaste;
6 'Oe nao 'osi manata ele guu sulia na afuafua neki uri suungi tiifau lae ai tale 'oe ma na afuafua neki uri manata luke lana abulo ta'aa lae ki.
6 holocaustos e oblações pelo pecado não te agradaram.
7 Nia ne nau ku bae 'urii, ‘God 'ae, nau ne ku dao naa uri ili lana doori lamu 'uri doo bae da kekeda mai sulia lao Kekeda laa Abu ki.’”
7 Então, disse: Eis aqui venho (no princípio do livro está escrito de mim), para fazer, ó Deus, a tua vontade.
8 'I totoonao, Kraes nia bae 'urii fua God, “God 'ae! 'Oe nao 'osi dooria guu na afuafua neki uri suungi tiifau lae ai tale 'oe ma ka nao 'osi manata ele gu sulia afuafua neki uri manata luke lana abulo ta'aa lae ki.” Nia 'e bae 'uri nai sui boroi 'ana taki sa Mosis ka saea fua toae uri daka ngali mai afuafua nai ki.
8 Como acima diz: Sacrifício, e oferta, e holocaustos, e oblações pelo pecado não quiseste, nem te agradaram (os quais se oferecem segundo a lei).
9 Sui, sa Disas nia ka bae 'urii fua God, “God 'ae! Nau ku dao naa uri ili lana doori lamu.” Si baea nai 'e faatainia God nia faasuia naa 'aini afuafua baki 'ana ade lae sulia taki ma ka talana sui naa 'ana afuafua nia sa Disas Kraes.
9 Então, disse: Eis aqui venho, para fazer, ó Deus, a tua vontade. Tira o primeiro, para estabelecer o segundo.
10 Ma uri maana ne sa Disas Kraes nia ade sulia doori lana God, God nia ka ngalia naa abulo ta'aa laa kolu ki ma ka faafaalu kolu naa. Tii fa afuafu laa nai sa Disas Kraes nia ilia 'ani nia 'i tala'ana 'ana tii si kada guu, nia oli nao si ilia lau 'ana ruana si kada.
10 Na qual vontade temos sido santificados pela oblação do corpo de Jesus Cristo, feita uma vez.
11 Waa ni foa kera Diu ki da ruu lao lalo abu bae 'afa sato ki sui guu uri fale lana afuafue ki 'ana si kada 'oro ki. Sui boroi 'ana na afuafua nai ki nao dasi bobola guu fai ngali lana abulo ta'aa laa kera toae ki.
11 E assim todo sacerdote aparece cada dia, ministrando e oferecendo muitas vezes os mesmos sacrifícios, que nunca podem tirar pecados;
12 Aia ma sa Disas Kraes, nia falea afuafua nia 'ana tii si kada guu fua ngali lana abulo ta'aa lae ki tiifau. Nia ilia si doo nai lea sui nia lea ka nii naa 'i bali aolo 'ana God suli si raoa nia 'ana afuafu lae 'e sui naa.
12 mas este, havendo oferecido um único sacrifício pelos pecados, está assentado para sempre à destra de Deus,
13 Sa Disas Kraes nia too gwana 'i seeri 'i tari'ina, ne nia maasia gwana si kada God kai siitasa 'ana malimae nia ki ma ka alu nia Kraes ka 'inito 'ani kera.
13 daqui em diante esperando até que os seus inimigos sejam postos por escabelo de seus pés.
14 Aia, 'ana tii afuafua nai gwana Kraes ka 'olosi diana tiifau naa 'ana toaa ne God nia 'aili kera mai daka too ki fuana.
14 Porque, com uma só oblação, aperfeiçoou para sempre os que são santificados.
15 Na Anoedoo Abu nia bae lau gu sulia si doo nai ka 'urii,
15 E também o Espírito Santo no-lo testifica, porque, depois de haver dito:
16 “Lao fa sato ne kai dao mai, nau na Aofia kwai faarongo kera 'ana tii alangaia falu uri faamauri lada lae ne nia 'urii;
16 Este é o concerto que farei com eles depois daqueles dias, diz o Senhor: Porei as minhas leis em seu coração e as escreverei em seus entendimentos, acrescenta:
17 Na Anoedoo Abu nia ka bae lau gu 'urii,
17 E jamais me lembrarei de seus pecados e de suas iniquidades.
18 Si kada God nia manata lukea naa abulo ta'aa lae ki, na afuafu lae fua abulo ta'aa lae nia 'e sui naa.
18 Ora, onde há remissão destes, não há mais oblação pelo pecado.
19 Toaafuta nau ki 'ae, doo ne adea guu na mae lana sa Disas ka falea noniraa lae fuakolu uri dao lae siana lao Kadabeu Abu tasa nia nai.
19 Tendo, pois, irmãos, ousadia para entrar no Santuário, pelo sangue de Jesus,
20 Sa Disas nia kwaia tala falu fuakolu uri dao lae sia God, ne nia afuafu 'ana nonina, uri kolu ka too 'ana mauria firi fai Kraes.
20 pelo novo e vivo caminho que ele nos consagrou, pelo véu, isto é, pela sua carne,
21 Kolu, kolu too naa 'ana tii waa foa ni gwau diana tasa ne 'inito 'ana toaa nia ki God.
21 e tendo um grande sacerdote sobre a casa de Deus,
22 Doo ne adea guu, alu kolu lea mai sia God 'ana foa laa mamane ma 'ana manata mamana laa ne ngado suli ne kolu saitomana God nia faafaalu kolu sui naa 'i nunufana Kraes. Ma kolu ka siuabu sui naa uri faatai lana God nia faafaalu kolu naa.
22 cheguemo-nos com verdadeiro coração, em inteira certeza de fé; tendo o coração purificado da má consciência e o corpo lavado com água limpa,
23 Kolu, kolu faarongoa toae ki ne kolu manata ngado 'ana God. Alu kolu dau ngasi 'ana manata mamana lae maasia doo baki God 'e alangainia fuakolu, suli nia kai ili mamana 'ana doo nia saea.
23 retenhamos firmes a confissão da nossa esperança, porque fiel é o que prometeu.
24 Alu kolu manata toi 'akolu ili lana doo diane ki fuakolu kwailiu uri kolu ka faatainia liosaue fuakolu kwailiu uri kolu ka ilia doo diane ki.
24 E consideremo-nos uns aos outros, para nos estimularmos ao amor e às boas obras,
25 Nao kolu si lio ekwatainia ofu kwaimani laa kolu, mala 'ana tai wane ki da ilia. Kolu ofu kwaimani 'akolu uri kolu ka kwaiboongi fuakolu kwailiu, suli kolu saitomana fa sato uri dao lana mai Aofia 'e kwai karangi naa.
25 não deixando a nossa congregação, como é costume de alguns; antes, admoestando-nos uns aos outros; e tanto mais quanto vedes que se vai aproximando aquele Dia.
26 Lea kolu abulo ta'aa ka lelea gwana burina ne kolu lio saitomana sui naa toolangaidooa mamana nee, 'i seeri nia nao naa ta afuafua lau uri ngali lana abulo ta'aa laa kolu ki.
26 Porque, se pecarmos voluntariamente, depois de termos recebido o conhecimento da verdade, já não resta mais sacrifício pelos pecados,
27 Ma lea ta wane ka ade 'uri nai, nia ka maungia 'ana kwakwaea baita ma na era sasaru ne God kai falea mai uri sarufi lana malimae nia ki.
27 mas uma certa expectação horrível de juízo e ardor de fogo, que há de devorar os adversários.
28 'Ana kada 'i nao, wane ne ade faasia taki sa Mosis, ta roo wane ma nao ta olu wane daka faamamanea naa, na wane nai daka saungia naa ma 'afitai daka obi lau 'ani nia.
28 Quebrantando alguém a lei de Moisés, morre sem misericórdia, só pela palavra de duas ou três testemunhas.
29 Ma lea nia 'uri nai 'ana taki sa Mosis, na wane ne ote nia 'ana 'Alakwa God 'i tari'ina, nia kai ngalia kwakwaea ne baita tasa fatai. Suli na abulo lana wane nai nia faatainia nia manata toi sae sa 'Alakwa nia God nao si 'initoa guu ma na mae lana Kraes nunufana alangaia falu nee fuana nia oedoe gwana. Aia, na wane nai nia ka bae ta'aalia lau guu na Anoedoo Abu nee 'ana ade dianae.
29 De quanto maior castigo cuidais vós será julgado merecedor aquele que pisar o Filho de Deus, e tiver por profano o sangue do testamento, com que foi santificado, e fizer agravo ao Espírito da graça?
30 Suli kolu saitomana God nia bae 'urii, “Na duu mae lae doo nau, suli nau ne kwai falea kwakwaea fua toae ki uri maana abulo ta'aa lae.” Kekeda laa Abu ka bae lau gu 'urii, “Na Aofia nia kai ketoa toaa nia ki.”
30 Porque bem conhecemos aquele que disse: Minha é a vingança, eu darei a recompensa, diz o Senhor. E outra vez: O Senhor julgará o seu povo.
31 Si kada na God mauri nee nia ketoa wane, nia doo talingai ni mau lae ai.
31 Horrenda coisa é cair nas mãos do Deus vivo.
32 Nao molu si manata buro 'ana susuu ta'aa laa bae molu ilia lao 'afitaia 'oro baki molu liu mai 'i laona ki 'ana si kada bae molu safali dao toi kwesu nia Kraes.
32 Lembrai-vos, porém, dos dias passados, em que, depois de serdes iluminados, suportastes grande combate de aflições.
33 Bae wane ki da ilimatai kamolu ma daka bae ta'aa fuamolu 'i maana 'oroe ki. Ma tai si kada kamolu molu ka 'adomia lau gu toaa baki da liu lau guu lao ilimataie ki mala 'ani kamolu.
33 Em parte, fostes feitos espetáculo com vitupérios e tribulações e, em parte, fostes participantes com os que assim foram tratados.
34 Ma 'ana tai si kada ki, kamolu molu ka 'adomi toaa manata mamana ki ne da too lao lookafo, ma molu ka manatai kera lau guu. Ma molu ka ele gwamolu 'ana si kada wane ki da ngalia 'okona doo kamolu ki ni totoda faasi kamolu, suli molu saitomana molu kai too 'ana totodaa diana tasa totoo firi 'i salo.
34 Porque também vos compadecestes dos que estavam nas prisões e com gozo permitistes a espoliação dos vossos bens, sabendo que, em vós mesmos, tendes nos céus uma possessão melhor e permanente.
35 Doo ne adea ma ni kamolu ka nao molu si mau lau nai, suli na kwaiaraa talingai ne God nia kai falea fuamolu.
35 Não rejeiteis, pois, a vossa confiança, que tem grande e avultado galardão.
36 Molu susuu ta'aa uri molu ka lea sulia doori lana God, uri molu ka ngalia doo neki nia alangainia fuamolu.
36 Porque necessitais de paciência, para que, depois de haverdes feito a vontade de Deus, possais alcançar a promessa.
37 Suli na Kekeda laa Abu nia bae 'urii,
37 Porque ainda um poucochinho de tempo, e o que há de vir virá e não tardará.
38 Tii ne nia wane 'o'olo nau, alu nia too 'ana manata mamana lae.
38 Mas o justo viverá da fé; e, se ele recuar, a minha alma não tem prazer nele.
39 Nia ka 'uri nai boroi 'ana, kolu nao lau toaa oliburi ki ne, uri kolu ka naofia kwakwaee uri maana. Kolu toaa kolu manata mamana 'ana God lau 'ana ne, ma nia ka faamauri kolu naa.
39 Nós, porém, não somos daqueles que se retiram para a perdição, mas daqueles que creem para a conservação da alma.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.