Efésios 4

Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Nau waa ne ku nii na laona lookafo uri maana ku rao fuana Aofia, ku doori bae tetede 'urii fuamolu: Molu too 'ana tooa ne bobola fainia doo ne God nia 'aili kamolu mai uria.
1 Portanto, como prisioneiro no Senhor, suplico-lhes que vivam de modo digno do chamado que receberam.
2 Ne molu faatu'uu kamolu ki 'i tala 'amolu ma molu ka abulo marabibi. Molu too mamarato ma molu ka sasaore kamolu kwailiu laona liosaue.
2 Sejam sempre humildes e amáveis, tolerando pacientemente uns aos outros em amor.
3 Molu rao ngangata 'ana sua diana lae sulia na tiidooa laa ne Anoedoo Abu nia falea sui naa fuamolu nee, ne adea molu ka too kwaimani 'ana aroaroe.
3 Façam todo o possível para se manterem unidos no Espírito, ligados pelo vínculo da paz.
4 Kolu toaa manata mamana nee, kolu nii gu laona tii nonidoo. Kolu ka 'ado gu 'ana tii Anoedoo Abu uri talai lakolu. God nia ka 'aili kolu mai uria tii mauria firi guu uri kolu ka manata ngado ai.
4 Pois há um só corpo e um só Espírito, assim como vocês foram chamados para uma só esperança.
5 Kolu ka too gu fua tii Aofia, ne sa Disas. Tii manata mamana laa gu ne kolu dau faafia, ne kolu manata mamana 'ana Kraes. Tii siuabu laa gu ne kolu siuabu ai.
5 Há um só Senhor, uma só fé, um só batismo,
6 Tii God gu ne kolu too fuana ma kolu sui guu kolu ka Maa 'ani nia. Nia baita fuakolu sui guu, ka rao 'ani kolu sui guu ma ka too laona mauria kolu ki sui guu.
6 um só Deus e Pai de tudo, o qual está sobre todos, em todos, e vive por meio de todos.
7 Ma sui, Kraes nia ka falea fale laa 'e'ete kwailiu ki fuakolu ki suli nia ade diana fuakolu.
7 A cada um de nós, porém, ele concedeu uma dádiva, por meio da generosidade de Cristo.
8 Na Kekeda laa Abu nia bae 'urii,
8 Por isso as Escrituras dizem: “Quando ele subiu às alturas, levou muitos prisioneiros e concedeu dádivas ao povo”.
9 Aia, ma tee nai na malutana si baea nai, “Nia 'e lea naa uri 'i langi” 'e toolangainia nai? Nia toolangainia sa Disas Kraes nia sifo mai laona molaagali nee.
9 Notem que diz que “ele subiu”. Por certo, isso significa que Cristo também desceu ao mundo inferior.
10 'I seeri sa Disas Kraes nia sifo mai laona molaagali nee, nia lau gu ne oli ka raa 'alaa uri laona salo loo fafona kule ki sui naa uri nia ka nii 'ana kule ki sui guu.
10 E aquele que desceu é o mesmo que subiu acima de todos os céus, a fim de encher consigo mesmo todas as coisas.
11 Ma sa Disas Kraes lau gu ne nia falea mai na fale laa diane ki. Na fale laa nai ki, tai wane na 'aboosol ki, ma tai wane na brofet ki. Ma tai wane, kera toaa uri faatalongai lana si Faarongoa Diana nee. Ma tai wane lau, na bastoo ki ma tai wane lau kera toa toolangaidoo ki.
11 Ele designou alguns para apóstolos, outros para profetas, outros para evangelistas, outros para pastores e mestres.
12 Kraes nia ade 'uri nai uri ka adea kolu toaa nia ki God kolu ka tala'ana rao kwai'adomi lae, uri ka 'adomia nonina Kraes ka rafo diana.
12 Eles são responsáveis por preparar o povo santo para realizar sua obra e edificar o corpo de Cristo,
13 Uri lelea kolu ka alu tiidoe 'ana manata mamana lakolu ma 'ana saitoma diana lakolu 'ana 'Alakwa nia God. Uri lelea birangakolu ka 'uria tiifau naa birangana sa Disas Kraes.
13 até que todos alcancemos a unidade que a fé e o conhecimento do Filho de Deus produzem e amadureçamos, chegando à completa medida da estatura de Cristo.
14 Uri ka nao kolu si mala lau wela tu'uu ki ma kolu si mala gwakolu ta baru ne koburu sakolangainia ma nanafo ka kwaefeoa kwailiu gwana. Uri ka nao kolu si faamamanea lau toolangaidooa 'e'ete ki ne toaa susuke ki da bae sulia.
14 Então não seremos mais imaturos como crianças, nem levados de um lado para outro, empurrados por qualquer vento de novos ensinamentos, e também não seremos influenciados quando nos tentarem enganar com mentiras astutas.
15 Ma kaa, uri kolu ka bae lau 'akolu sulia doo mamane ki 'ana liosaue ma kolu ka 'idu lau 'ana lea lae sulia birangana Kraes 'ana doo ki sui guu, nia wane gwaungai kolu.
15 Em vez disso, falaremos a verdade em amor, tornando-nos, em todos os aspectos, cada vez mais parecidos com Cristo, que é a cabeça.
16 Kraes nia 'ado kwaimani 'ani kolu toaa 'e'ete kwailiu ki sui gwana 'ana tii nonidoo guu ne nia gwaungai ai. Ma si kada kolu ilia si raoa 'e'ete kwailiu kolu nai ki, na nonidoo nai nia ka baita 'idu ka lea naa laona liosaue.
16 Ele faz que todo o corpo se encaixe perfeitamente. E cada parte, ao cumprir sua função específica, ajuda as demais a crescer, para que todo o corpo se desenvolva e seja saudável em amor.
17 Nia 'uri nai, 'ana rigitaa nia Aofia, nau ku bae fifii 'urii fuamolu; nao molu si lea lau sulia birangaa ta'aa kera toaa nee nao dasi saitomana God, ne kera manata ooewanea.
17 Assim, eu lhes digo com a autoridade do Senhor: não vivam mais como os gentios, levados por pensamentos vazios e inúteis.
18 Na manata lada 'e rorodoa ma daka lea 'e'ete faasia mauria falu ne God nia falea fuakolu, suli kera da faasadia lioda ki ma daka ulafusidoo.
18 A mente deles está mergulhada na escuridão. Andam sem rumo, alienados da vida que Deus dá, pois são ignorantes e endureceram o coração para ele.
19 Kera nao dasi 'ide guu faafia doo garo ki ma daka lea gwada sulia kwaidooria ta'aa kera ki, ma daka rao fifii na 'ada 'ana ili lana kwalukaela 'ana doo ta'ae ki.
19 Tornaram-se insensíveis, vivem em função dos prazeres sensuais e praticam avidamente toda espécie de impureza.
20 Aia ni kamolu, si kada bae wane ki da faarongo kamolu sulia sa Disas Kraes bae, kera nao dasi toolangainia tooa ta'ae 'uri nai siamolu.
20 Mas não foi isso que vocês aprenderam de Cristo.
21 Kera da faarongo kamolu 'ana doo mamane ki sulia sa Disas Kraes, ma daka toolangainia lau gu fuamolu na mamana laa lea mai faasia sa Disas.
21 Uma vez que ouviram falar de Jesus e foram ensinados sobre a verdade que vem dele,
22 Ma daka saea lau guu uri molu ka lukasia 'amolu birangaa ta'aa kamolu ki 'ana kada 'i nao. Na doo kwali nai bae nia talai garo mai 'ani kamolu ma ka kaubare kamolu mai uri lea lae sulia kwaidooria ta'aa kamolu ne suke kamolu gwana mai.
22 livrem-se de sua antiga natureza e de seu velho modo de viver, corrompido pelos desejos impuros e pelo engano.
23 Ma daka saea lau guu uri molu ka alamatainia God uri nia ka faa faalua mauria kamolu ki ma na manata lamolu ki.
23 Deixem que o Espírito renove seus pensamentos e atitudes
24 Ma daka saea lau gu fuamolu ne God nia saungai falu naa 'ani kamolu uri molu ka lea naa sulia birangaa falu ne nia 'o'olo ma ka abu ma ka mamana.
24 e revistam-se de sua nova natureza, criada para ser verdadeiramente justa e santa como Deus.
25 Doo ne adea guu, molu lukasia suke lae ka tio 'ana, molu ka bae mamana naa fuamolu kwailiu, suli ni kolu na nonina naa sa Disas Kraes.
25 Portanto, abandonem a mentira e digam a verdade a seu próximo, pois somos todos parte do mesmo corpo.
26 Si kada wane nia rakesasu, alu nia too 'ana fasi ili lana tasi doo ne ta'aa. Ma ka nao si alamatainia uri rakesasua nia ka tio gwana lelea sato ka suu gu faafia.
26 E “não pequem ao permitir que a ira os controle”. Acalmem a ira antes que o sol se ponha,
27 Nao lelea molu si falea lau tasi kada fua sa Saetan uri ili lana doori lana.
27 pois ela cria oportunidades para o diabo.
28 Tii ne kai beli, alu nia too 'ana fasi beli lae. Alu nia rao tetede ma ka ilia doo diane ki 'ana 'abana uri ka saitomana 'adomi lana lau guu toaa da siofaa ki.
28 Quem é ladrão, pare de roubar. Em vez disso, use as mãos para trabalhar com empenho e honestidade e, assim, ajudar generosamente os necessitados.
29 Molu ka too faasia na baea ta'aa ki. Molu saea 'amolu si baea kwai'adomi uri ka faadianaa manata lana ta wane ne nia 'e rongoa.
29 Evitem o linguajar sujo e insultante. Que todas as suas palavras sejam boas e úteis, a fim de dar ânimo àqueles que as ouvirem.
30 Nao molu si faaliodilaa na Anoedoo Abu nia God, suli na Anoedoo Abu nia na mamalafooa ne faatai folaa 'ani toaa mamana nia ki God maasia fa sato ne nia kai faamauria toae ki sui guu.
30 Não entristeçam o Espírito Santo de Deus, o selo que ele colocou sobre vocês para o dia em que nos resgatará como sua propriedade.
31 Molu lafua si manata laa ta'ae ki sui guu faasi kamolu. Nao molu si rakesasu ma molu si rake ngengeela fuamolu kwailiu, ma ka nao molu si saea tasi doo ne kai faa ta'aalia manata lana ta wane, ma ka nao molu si unutai ta'aa 'ana ta wane ma molu si firufiru.
31 Livrem-se de toda amargura, raiva, ira, das palavras ásperas e da calúnia, e de todo tipo de maldade.
32 Molu ade diana fuamolu kwailiu ma molu ka liosau 'ani kamolu kwailiu. Ma molu ka manata luke kamolu kwailiu mala 'ana ne God nia manata luke kamolu tiifau nunufana sa Disas Kraes.
32 Em vez disso, sejam bondosos e tenham compaixão uns dos outros, perdoando-se como Deus os perdoou em Cristo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Efésios 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.