Atos 23
Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs VC
1 Ma sa Bol ka bubu tetee naa 'ana Bae Ofua Gwaungai nai, ka bae 'urii, “Toafuta nau ki 'i 'Israel, nau ku faabaitaa God, ma 'ana lioku sui naa, nau ku saitomana mauri laku nia diana gwana ka lelea ka dao 'ana fa sato tari'ina.”
1 Paulo, fitando os olhos nos membros do conselho, disse: Irmãos, eu tenho procedido diante de Deus com toda a boa consciência ate o dia de hoje...
2 Kada sa Bol nia bae 'urii, na waa foa ni gwau bae sa 'Ananaeas ka saea fua toa ne kera uu karangia sa Bol uri kera daka fida suusia fakana.
2 Mas Ananias, sumo sacerdote, mandou aos que estavam ao seu lado que lhe batessem na boca.
3 Ma sa Bol ka bae 'urii fuana, “God nia kai fidali 'oe, suli 'oe 'o mala ta 'ogua bae kera rabua kwakwaoa ai uri saufini lana bili ki. 'Oe too 'i seki lau guu uri keto laku sulia taki sa Mosis. Ma 'oe boroi, 'oe 'osi ade guu sulia na taki nee kada ne 'oe saea daka fidali nau!”
3 Então Paulo lhe disse: Deus te ferirá também a ti, hipócrita! Tu estás aí assentado para julgar-me segundo a lei, e contra a lei mandas que eu seja ferido?
4 Ma toa ne kera uu karangia sa Bol, kera rongo, kera daka bae 'urii fuana, “'Oe bae ta'aa fua waa foa ni gwau bae God nai wala!”
4 Os assistentes disseram: Tu injurias o sumo sacerdote de Deus.
5 Ma sa Bol ka luuda ka 'urii, “Toafuta nau ki 'i 'Israel, kwaimanatai, nao nau kusi saitomana ne nia waa foa ni gwau bae. Suli na Kekeda laa Abu nia saea, ‘Nao 'oe 'osi bae ta'aa fua waa gwaungai kamolu.’”
5 Respondeu Paulo: Não sabia, irmãos, que é o sumo sacerdote. Pois está escrito: Não falarás mal do príncipe do teu povo {Ex 22,28}.
6 Ma kada sa Bol 'e suana ta bali 'ana Bae Ofua Gwaungai nai ne Sadiusii ki, ma ta bali 'ada ne Faarisii ki, nia ka bae 'inito fuana Bae Ofua Gwaungai nai ka 'urii, “Toafuta nau ki 'i 'Israel, nau na Faarisii lau guu, na 'alakwa nia Faarisii. Ma sui kera daka keto nau naa, suli nau ku manata mamana ne toaa ne kera mae ki, God kai tatae kera lau!”
6 Paulo sabia que uma parte do Sinédrio era de saduceus e a outra de fariseus e disse em alta voz.: Irmãos, eu sou fariseu, filho de fariseus. Por causa da minha esperança na ressurreição dos mortos é que sou julgado.
7 Ma si kada nia saea si baea nai ki, na Faarisii ki ma na Sadiusii ki, kera daka safalia olisusuu lae, ma na konia nai kera daka toli kwailiu 'ana roo kulee wane ki.
7 Ao dizer ele estas palavras, houve uma discussão entre os fariseus e os saduceus, e dividiu-se a assembléia.
8 Kera tolingida, suli na Sadiusii ki kera saea lea waa mae, 'afitai nia ka mauri lau, ma daka saea nao naa ta 'ensel, ma ka nao lau guu ta anoedoo. Ma sui na Faarisii ki kera daka manata mamana 'ana olu doo nai ki.
8 {Pois os saduceus afirmam não haver ressurreição, nem anjos, nem espíritos, mas os fariseus admitem uma e outra coisa.}
9 Ma kera daka akwa baita fuada kwailiu, ma tai waa toolangaidoo 'ana taki ki ne kera Faarisii ki lau guu, kera uu, ma kera daka bae tetede 'asia naa kera ka 'urii, “Nao kameli si dao toi ta doo ne garo 'ana sa wala nee! Sui ma alamia na anoedoo ma nao ta 'ensel 'oto ne bae 'ani nia nee.”
9 Originou-se, então, grande vozearia. Levantaram-se alguns escribas dos fariseus e contestaram ruidosamente: Não achamos mal algum neste homem. {Quem sabe} se não lhe falou algum espírito ou um anjo...
10 'Uri nai, na olisusuu laa baita 'asia naa ka tatae, ma waa gwaungai 'ana omee, nia ka mau 'asia naa suli tara kera saungia sa Bol daka kwae ngisia guu. Ma nia ka saea fua toa ni omee ki, kera daka lea siana konia nai uri kera daka talaia sa Bol faasi kera uri lao beu toa ni omee ki.
10 A discussão fazia-se sempre mais violenta. O tribuno temeu que Paulo fosse despedaçado por eles e mandou aos soldados que descessem, o tirassem do meio deles e o levassem para a cidadela.
11 Sui ka rodo na mai na Aofia ka uu fai sa Bol ka bae 'urii, “Nao 'osi mau. 'O bae noniraa naa suli nau seki 'i Durusalem, ma 'oko ili lau gu 'uri nai 'i Rom.”
11 Na noite seguinte, apareceu-lhe o Senhor e lhe disse: Coragem! Deste testemunho de mim em Jerusalém, assim importa também que o dês em Roma.
12 Ma 'i 'uubongi tai waa 'ana Diu ki kera daka koni, ma daka baelia naa saungi lana sa Bol. Ma kera daka kwaiagii nao kera dasi 'ani tasi fanga, ka nao kera dasi kuufi tasi kafo, lelea ka dao 'ana si kada kera da saungia naa sa Bol.
12 Quando amanheceu, coligaram-se alguns judeus e juraram com imprecações não comer nem beber nada, enquanto não matassem Paulo.
13 Alamia nia bobola fainia faiakwala ka sarenga ne kera saungai kwaimani uri si manata laa nai.
13 Eram mais de quarenta as pessoas que fizeram essa conjuração.
14 Uri nai toaa nai ki, kera daka lea siana waa baita ni foa ki, ma toa gwaungai kera Diu ki, kera daka bae 'urii, “Kameli bae kwaiagii nao meli si 'ani tasi fanga lelea meli ka saungia guu sa Bol.
14 Foram apresentar-se aos sumos sacerdotes e aos cidadãos, dizendo: Juramos solenemente nada comer enquanto não matarmos Paulo.
15 'Uri nai kamolu fainia Bae Ofua Gwaungai nee, molu ka falebaea fuana waa gwaungai ki 'ana omee 'i Rom, uri kera ka talaia mai sa Bol siamolu. Molu ka sukea saea kamolu doori rongo diana 'ana tai doo lau suli si baea nai suli nia. Ma ni kameli meli ka kwaimaasi uri saumaeli lana naa kada nia dao.”
15 Vós, pois, ide com o conselho requerer do tribuno que o conduza à vossa presença, como se houvésseis de investigar com mais precisão a sua causa; e nós estamos prontos para matá-lo durante o trajeto.
16 Ma sui 'ana si kada na kokoo sa Bol 'alakwa waiwane nia 'e rongo na tii si manatae doo ka dao lao manatana, nia ka lea 'i beu kera toaa 'ana omee ki, ka faarongoa sa Bol.
16 Mas um filho da irmã de Paulo, inteirado da cilada, dirigiu-se à cidadela e o comunicou a Paulo.
17 Si kada sa Bol nia rongo, nia ka 'ailia mai tii waa baita ni omee, ka bae 'urii fuana, “'Oe talaia kau wela daraa nee siana waa gwaungai 'oe, suli nia dooria kai saea tii si doo fuana.”
17 Este chamou a si um dos centuriões e disse-lhe: Leva este moço ao tribuno, porque tem alguma coisa a lhe transmitir.
18 Sui waa ni omee nai ka talaia wela daraa nai siana waa gwaungai kera, ka bae 'urii, “Waa bae nia too lao lookafo bae satana sa Bol ne saea nau ku talaia mai wela nee siamu, suli nia dooria faarongo lamu 'ana tii si doo.”
18 Ele o introduziu à presença do tribuno e lhe disse: O preso Paulo rogou-me que trouxesse este moço à tua presença, porque tem alguma coisa a dizer-te.
19 Na waa gwaungai nai ka dau 'ana 'abana wela daraa nai ka talaia ka taa idu lau kau, ma si kada taifili keerua, nia ka bae 'urii, “Tee ne 'oe doori saea fuaku?”
19 O tribuno, tomando-o pela mão, retirou-se com ele à parte e perguntou: Que tens a dizer-me?
20 Sui wela daraa nai ka bae 'urii fuana, “Tai toa Diu, kera da bae alangai 'afitai sui naa, alamia bobongi kera dai lea mai dai gani 'oe uri 'oko talaia sa Bol lau uri kula bae Bae Ofua Gwaungai koni ai, uri kera daka dao toi diana lau 'ana doo baki nia ilia.
20 Respondeu-lhe ele: Os judeus têm combinado rogar-te amanhã que apresentes Paulo ao Grande Conselho, como se houvessem de inquirir dele alguma coisa com mais precisão.
21 Sui ta nao 'osi ade sulida, suli faiakwala ka sarenga ne kera agwa maasia uri saumaeli lana. Suli kera kwaiagii 'afitai sui naa uri nao kera dasi fanga ma dasi kuu, lelea kera daka saungia guu sa Bol. Ma kera da kwaimaasi naa, ma na doo ne kera maasia naa ne bae lamu.”
21 Mas tu não creias, porque mais de quarenta homens dentre eles lhe armam traição. Juraram solenemente nada comer, nem beber, enquanto não o matarem. Eles já estão preparados e só esperam a tua permissão.
22 Sui waa gwaungai nai ka bae 'urii fuana wela daraa nai, “Nao 'osi faarongo 'ana ta waa ne 'oe faarongo nau 'ana si doo nai.” Sui nia ka odua ka lea na 'ana.
22 Então o tribuno despediu o moço, ordenando-lhe que a ninguém dissesse que o havia avisado.
23 Sui na waa gwaungai 'ana toa ni omee ki, nia ka 'ailia mai roo waa kera baita 'i farana ki, ka bae 'urii fuadaru, “Kamuru muru kwaimaasi 'ana roo talangee wane ni omee ki uri lea lae uri maefera 'i Sisaria, fainia fiu akwala ki uri lea lae fafona hos ki, fai ta roo talangee wane kera dau 'ana sue ki, kera ka kwaimaasi uri lea lae 'ana sikwana kada rodo lao rodo 'i tari'ina.
23 Depois disso, chamou ele dois centuriões e disse-lhes: Preparai duzentos soldados, setenta cavaleiros e duzentos lanceiros para irem a Cesaréia à terceira hora da noite.
24 Molu ka alua tai hos fua sa Bol uri kai tae 'i fafona, ma molu ka fofolo diana 'ua guu 'adomia, ma molu ka talaia siana sa Feliks waa gwaungai.”
24 Aprontai também cavalgaduras para Paulo, que tendes de levar com toda a segurança ao governador Félix.
25 'Uri nai waa gwaungai 'ana omee ka keda leta fua sa Feliks ka 'urii,
25 E ele escreveu uma carta nestes termos:
26 “Nau sa Klodias Lisias, nau ku kekeda kau fuamu 'oe waa gwaungai ne sa Feliks. Nau ku bae fasi fai 'oe.
26 Cláudio Lísias ao excelentíssimo governador Félix, saúde!
27 Na Diu ki kera daua naa sa wala nee, ma kera daka karangi saungia naa. Kada nau ku dao tona nia waa 'i Rom, nau ku lea fainia toa ni omee nau ki, kameli meli ka lau nia faasi kera.
27 Esse homem foi preso pelos judeus e estava a ponto de ser morto por eles, quando eu, sobrevindo com a tropa, o livrei, ao saber que era romano.
28 Ma suli nau ku dooria kwai saitomana doo ne kera keto nia faafia, nau ku talaia siana Bae Ofua Gwaungai nai.
28 Então, querendo saber a causa por que o acusavam, levei-o ao Grande Conselho.
29 Ma sui, nau ku dao toi nao nia si ilia guu tasi doo ne bobola fainia kera daka saungia ma nao daka alua lao lookafo faafia. Kera keto nia gwada faafia si doo 'ana taki kera 'i tala 'ada.
29 Soube que era acusado sobre questões da lei deles, sem haver nele delito algum que merecesse morte ou prisão.
30 Nau ku rongo Diu ki kera 'olea naa fua saumaeli lana, nia ne nau ku manata uri fale lana kau siamu. Ma nau ku faarongoa naa toa ne da keto nia uri daka faatainia doo ne kera keto nia faafia siamu 'oe waa gwaungai.”
30 Mas, como tivesse chegado a mim a notícia das traições que maquinavam contra ele, envio-o com urgência a ti, intimando também aos acusadores que recorram a ti. Adeus.
31 Sui waa ni omee ki kera daka ili naa suli si doo nai waa gwaungai kera saea. Ma kera daka talaia sa Bol 'ana fa rodo nai lelea kera daka dao 'i 'Antibatris.
31 Os soldados, conforme lhes fora ordenado, tomaram Paulo e o levaram de noite a Antipátride.
32 Ma 'ana ruana fa dani, waa ni omee ki ne kera lea 'ana 'aeda, kera daka oli uri beu kera 'i Durusalem. Ma toaa ni omee ne kera lea fafona hos ki, kera daka safali lea naa fainia sa Bol.
32 No dia seguinte, voltaram para a guarnição, deixando que os soldados da cavalaria o escoltassem.
33 Kera talaia daka dao 'ana fera 'i Sisaria, ma kera daka falea naa leta nai fua sa Feliks waa gwaungai, ma kera daka faasia naa sa Bol siana.
33 À sua chegada a Cesaréia, entregaram ao governador a carta e apresentaram-lhe também Paulo.
34 'Ana kada nai waa gwaungai nai nia teemainia leta nai ka sui, nia ka ledia sa Bol uri na bali lolofaa 'i fai ne nia futa ai. Kada nia dao toi nia lea mai faasia 'i Silisia,
34 Ele, depois de lê-la e perguntar de que província ele era, sabendo que era da Cilícia, disse:
35 nia ka bae 'urii, “Nau kwai rongoa kes 'oe 'ana kada toa ne kera keto 'oe ki dai dao mai.” Sui nia ka falea toaa ni omee nia ki kera daka fofolo diana 'ua guu suusia sa Bol lao beu ni gwaro lana nai sa Herod saungainia.
35 Ouvir-te-ei quando chegarem teus acusadores. Mandou, então, que Paulo fosse guardado no pretório de Herodes.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.